Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA VLADA NOVA NAFAKA: Seobe

Objavljeno prije

na

Nakon što je 46 poslanika nove većine ,,odlučilo da sazove sjednicu” parlamenta na kojoj bi se birali predsjednik Skupštine i nova vlada, čeka se odgovor opozicije (Demokrate, DF +/- SD). Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Problemi su  ostali isti

 

Mandatar Dritan Abazović spreman je da u Skupštini predstavi sastav i program buduće, 43. Vlade Crna Gore. Od projektovanih 49, Abazović je obezbijedio podršku 46 poslanika. Dovoljno za izbor nove vlade (neophodan 41 glas), a premalo za najavljenu i priželjkivanu deblokadu institucija (potrebno je 49 glasova za tropetinsku većinu kojom se, na primjer, bira vrhovni državni tužilac). Samo da novoformirana većina pronađe model za otključavanje parlamenta koji je u blokadi od februarske smjene predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Vlada je, između dva petka, dobila na gabaritima. Sada aktuelni plan predviđa 20 ministarskih i četiri potpredsjednička mjesta , umjesto prošlonedjeljnih 18 + 3. Ako se neko sjeća, u formiranje manjinske vlade pošlo se od pretpostavke da će ona imati 16 ministarstava.

U novoj vladi biće Građanski pokret URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokratska partija (SDP), Albanska alternativa (AA),  Demokratska partija Albanaca (DPA), CIVIS, i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Prema najavama, jedno ministarsko mjesto pokrivaće vanstranačka ličnost. Niko iz odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića neće nastaviti ministarski angažman, mada je na njen koncept i sastav, u značajnoj mjeri uticao aktuelni mandatar.

Neophodnu podršku za izglasavanje nove vlade daće poslanici Demokratske partije socijalista (DPS). Socijaldemokrate (SD) neće glasati za. Jedni i drugi svoju odluku pravdaju brigom za državne i nacionalne interese.

,,Formiranje manjinske Vlade znači i povratak DPS-a na državno-politički relevantnu poziciju, kao prelazno rješenje do narednih parlamentarnih izbora koji će značiti i definitivan povratak naše partije u poziciju stožera proevropske politike u Crnoj Gori”, optimista je Milo Đukanović.

Damir Šehović je pesimista: „Umjesto da dokazane evropske i građanske partije budu stub nove vlade, a SNP njen neuticajni pridruženi član koji treba da je zahvalan što smo ga uopšte prihvatili da nakon naopake retrogradne politike koju je vodio prethodnih decenija bude dio društva okupljenog oko građanskih i evropskih vrijednosti, desilo se suprotno. SNP je stub Vlade i parlamenta, a ostali dekor“. U razgovoru za CDM, Šehović insistira i na principijelnosti SD-a: „Mi zbog podjele plijena po dubini ne želimo da prodajemo dostojanstvo države niti da se igramo sa njenim temeljnim vrijednostima“.

Ima nešto i u raspodjeli fotelja.

,,Ne vidim problem u tome da DPS po dubini dobije neka mjesta”, izjasnio se budući premijer. Pa je pokušao da objasni: ,,Nijesam za to da se šikaniraju ljudi i da se javna administracija zatvori za bilo koga ko može dati doprinos”.

Abazović zna, makar koliko i većina građana Crne Gore, da nam je aktuelna podjela funkcija po dubini, na osnovu unaprijed dogovorene šeme raspodjele rukovodećih mjesta između članica vladajuće većine, donijela upravo ono za šta on, navodno, nije – zatvorena vrata za mnoge koji su mogli doprinijeti boljitku Crne Gore. Samo što nijesu dobili priliku, pošto nijesu imali odgovarajuću partijsku knjižicu. Ili makar preporuku nekog od lidera vladajuće koalicije, odnosno, uticajnog svještenika SPC-a.

Izgovor je bio – tako je radio i DPS. Sad, prema najavljenom, sve kreće iz početka. Pošto mandatar ne kaže da bi neko, stručan i iskusan, mogao dobiti mjesto u državnoj upravi ili na rukovodećem mjestu nekog od državnih preduzeća, čak i ako je prepoznat kao aktivista ili funkcioner DPS-a. Naprotiv, on nam je u svom obraćanju najavio da će DPS dobiti neke funkcije po dubini koje će onda, unutar partije Mila Đukanovića, biti raspoređene među onima koji zadovoljavaju minimum propisanih uslova. A možda ni toliko, kao što smo imali priliku da vidimo puno puta.

Resori su podijeljeni među partijama a, prema zvanično nepotvrđenim informacijama, znaju se i skoro sva personalna rješenja na ministarskim mjestima. Četiri partije koje u vladi daju dva ili više ministara dobiće i potpredsjednička mjesta. Ona su rezervisana za predsjednike partija – Vladimira Jokovića, Raška Konjevića, Ervina Ibrahimovića – i jednog od potpredsjednika/ca URA, Jovanu Marović ili Gorana Đurovića. Svi potpredsjednici biće i ministri.

Program i način rada buduće vlade djelovali su kao nešto komplikovanija priča. Mandatar Abazović najavio je da će njegova vlada „počivati na dva stuba – vladavina prava i ekonomski razvoj”. Pa  je pobrojao prioritete među kojima su se našli: dogovor oko izbora nosioca najviših pravosudnih funkcija, usklađivanje pravne regulative sa EU, izborna reforma, revizija u oblasti prosvjete i kulture i preispitivanje kadrovskih rješenja (valja počistiti za Vesnom Bratić) Zakon o porijeklu imovine i preispitivanje svih ugovora prethodnih vlada (to je, svojevremeno, obećavao i Milo Đukanović), nastavak reformi službi bezbjednosti, novi zakon o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima… Ima još. „Nastavak borbe protiv kriminala i korupcije, dinamiziranje pregovora sa EU, nastavak započetih ekonomskih reformi, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavljanje odlaska postojećih investitora, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom, nastavak reforme javne uprave, ravnomjerni regionalni razvoj, pročišćavanje biračkog spiska”, nabrajao je Abazović.

Malo li je za godinu dana. Prema do sada saopštenom, rok trajanje buduće vlade ograničen je, približno, na taj period.  Međutim, Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima koji su skupa sa DPS-om potpisale partije članice buduće vlade, predviđa i mogućnost produženja saradnje novoformirane parlamentarne većine. To znači da buduća vlada može trajati do roka za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, u drugoj polovini 2024.

Od svih mogućih prioriteta kojih bi se mogli dosjetiti, u dokumentima buduće vlade nijesu pomenuta samo dva – zakon o vladi i zakon o Skupštini. Oni su bili na listi prioriteta odlazeće Vlade i parlamentarne većine.To što ih  Crna Gora nema stvorilo je preduslove za aktuelnu pravno-političku zbrku u vladi i parlamentu. Slučajno ih nema?

U Sporazumu koji je do novinara došao nezvaničnim kanalima, piše da su potpisnici Sporazuma  „saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalifikovanom većinom svih članova Vlade“. Da li je baš tako i, ako jeste, šta to tačno znači nije precizirano. A imamo u opticaju makar dvije interpretacije. Iz SDP-a, kao nezvanični autori inicijalnog teksta  Sporazuma tvrde da je riječ o dvotrećinskoj većini. Prema potpredsjedniku SNP-a Draganu Ivanoviću odluke donosi prosta većina članova vlade (11 članova) kada su u pitanju i moguće problematične odluke, poput potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, a možda i još nekim vjerskim zajednicama pošto se u Sporazumu one pominju u množini. ,,Mi smo uspjeli da izdejstvujemo da se to (kvalifikovana većina) skine iz Sporazuma. Odlučivaće se prostom većinom na vladi, pa i o tom pitanju (Temeljni ugovor)”.

Od mandatara smo prvo čuli da će vlada ,,tu kvalifikovanu većinu tek utvrditi poslovnikom”. A onda i nešto drugačije formulisanu izjavu: ,,Što se tiče izjave Dragana Ivanovića pročitao sam je. Gospodin Ivanović je poslanik i zna da kvalifikovana većina nije prosta većina”.

Koga sve to, makar malo, podsjeća na Krivokapićevu Vladu i način njenog funkcionisanja, taj sluti – i dalje imamo problem. Vidjećemo može li ga ublažiti preraspodjela funkcija po dubini. I kako će na sve to reagovati ,,oštećena strana” iz redova DF-a i Demokrata.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić je, u srijedu, podnio ostavku na mjesto v.d. predsjedavajućeg Skupštinom i poslaničku funkciju. To nije riješilo problem ko, prema Poslovniku o radu Skupštine, može zakazati sjednicu ako predsjednika nema, a njegov zamjenik to neće da uradi. Dan kasnije, poslanik URA-e Miloš Konatar  pred novinarima u parlamentu objavljuje da je ,,46 poslanika odlučilo da sazove sjednicu za četvrtak 28. april sa početkom u 12 sati na Cetinju. Odredili smo da sjednicom predsjedava potpredsjednik Ibrahimović. Očekujem od generalnog sekretara i službe Skupštine da sarađuju sa Ibrahimovićem”.  Ostaci doskorašnje većine još nijesu odgovorili na izazov.

Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Slijede seobe na nove položaje. Neki su tu igru već igrali.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo