Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVA VLADA NOVA NAFAKA: Seobe

Objavljeno prije

na

Nakon što je 46 poslanika nove većine ,,odlučilo da sazove sjednicu” parlamenta na kojoj bi se birali predsjednik Skupštine i nova vlada, čeka se odgovor opozicije (Demokrate, DF +/- SD). Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Problemi su  ostali isti

 

Mandatar Dritan Abazović spreman je da u Skupštini predstavi sastav i program buduće, 43. Vlade Crna Gore. Od projektovanih 49, Abazović je obezbijedio podršku 46 poslanika. Dovoljno za izbor nove vlade (neophodan 41 glas), a premalo za najavljenu i priželjkivanu deblokadu institucija (potrebno je 49 glasova za tropetinsku većinu kojom se, na primjer, bira vrhovni državni tužilac). Samo da novoformirana većina pronađe model za otključavanje parlamenta koji je u blokadi od februarske smjene predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Vlada je, između dva petka, dobila na gabaritima. Sada aktuelni plan predviđa 20 ministarskih i četiri potpredsjednička mjesta , umjesto prošlonedjeljnih 18 + 3. Ako se neko sjeća, u formiranje manjinske vlade pošlo se od pretpostavke da će ona imati 16 ministarstava.

U novoj vladi biće Građanski pokret URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokratska partija (SDP), Albanska alternativa (AA),  Demokratska partija Albanaca (DPA), CIVIS, i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Prema najavama, jedno ministarsko mjesto pokrivaće vanstranačka ličnost. Niko iz odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića neće nastaviti ministarski angažman, mada je na njen koncept i sastav, u značajnoj mjeri uticao aktuelni mandatar.

Neophodnu podršku za izglasavanje nove vlade daće poslanici Demokratske partije socijalista (DPS). Socijaldemokrate (SD) neće glasati za. Jedni i drugi svoju odluku pravdaju brigom za državne i nacionalne interese.

,,Formiranje manjinske Vlade znači i povratak DPS-a na državno-politički relevantnu poziciju, kao prelazno rješenje do narednih parlamentarnih izbora koji će značiti i definitivan povratak naše partije u poziciju stožera proevropske politike u Crnoj Gori”, optimista je Milo Đukanović.

Damir Šehović je pesimista: „Umjesto da dokazane evropske i građanske partije budu stub nove vlade, a SNP njen neuticajni pridruženi član koji treba da je zahvalan što smo ga uopšte prihvatili da nakon naopake retrogradne politike koju je vodio prethodnih decenija bude dio društva okupljenog oko građanskih i evropskih vrijednosti, desilo se suprotno. SNP je stub Vlade i parlamenta, a ostali dekor“. U razgovoru za CDM, Šehović insistira i na principijelnosti SD-a: „Mi zbog podjele plijena po dubini ne želimo da prodajemo dostojanstvo države niti da se igramo sa njenim temeljnim vrijednostima“.

Ima nešto i u raspodjeli fotelja.

,,Ne vidim problem u tome da DPS po dubini dobije neka mjesta”, izjasnio se budući premijer. Pa je pokušao da objasni: ,,Nijesam za to da se šikaniraju ljudi i da se javna administracija zatvori za bilo koga ko može dati doprinos”.

Abazović zna, makar koliko i većina građana Crne Gore, da nam je aktuelna podjela funkcija po dubini, na osnovu unaprijed dogovorene šeme raspodjele rukovodećih mjesta između članica vladajuće većine, donijela upravo ono za šta on, navodno, nije – zatvorena vrata za mnoge koji su mogli doprinijeti boljitku Crne Gore. Samo što nijesu dobili priliku, pošto nijesu imali odgovarajuću partijsku knjižicu. Ili makar preporuku nekog od lidera vladajuće koalicije, odnosno, uticajnog svještenika SPC-a.

Izgovor je bio – tako je radio i DPS. Sad, prema najavljenom, sve kreće iz početka. Pošto mandatar ne kaže da bi neko, stručan i iskusan, mogao dobiti mjesto u državnoj upravi ili na rukovodećem mjestu nekog od državnih preduzeća, čak i ako je prepoznat kao aktivista ili funkcioner DPS-a. Naprotiv, on nam je u svom obraćanju najavio da će DPS dobiti neke funkcije po dubini koje će onda, unutar partije Mila Đukanovića, biti raspoređene među onima koji zadovoljavaju minimum propisanih uslova. A možda ni toliko, kao što smo imali priliku da vidimo puno puta.

Resori su podijeljeni među partijama a, prema zvanično nepotvrđenim informacijama, znaju se i skoro sva personalna rješenja na ministarskim mjestima. Četiri partije koje u vladi daju dva ili više ministara dobiće i potpredsjednička mjesta. Ona su rezervisana za predsjednike partija – Vladimira Jokovića, Raška Konjevića, Ervina Ibrahimovića – i jednog od potpredsjednika/ca URA, Jovanu Marović ili Gorana Đurovića. Svi potpredsjednici biće i ministri.

Program i način rada buduće vlade djelovali su kao nešto komplikovanija priča. Mandatar Abazović najavio je da će njegova vlada „počivati na dva stuba – vladavina prava i ekonomski razvoj”. Pa  je pobrojao prioritete među kojima su se našli: dogovor oko izbora nosioca najviših pravosudnih funkcija, usklađivanje pravne regulative sa EU, izborna reforma, revizija u oblasti prosvjete i kulture i preispitivanje kadrovskih rješenja (valja počistiti za Vesnom Bratić) Zakon o porijeklu imovine i preispitivanje svih ugovora prethodnih vlada (to je, svojevremeno, obećavao i Milo Đukanović), nastavak reformi službi bezbjednosti, novi zakon o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima… Ima još. „Nastavak borbe protiv kriminala i korupcije, dinamiziranje pregovora sa EU, nastavak započetih ekonomskih reformi, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavljanje odlaska postojećih investitora, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom, nastavak reforme javne uprave, ravnomjerni regionalni razvoj, pročišćavanje biračkog spiska”, nabrajao je Abazović.

Malo li je za godinu dana. Prema do sada saopštenom, rok trajanje buduće vlade ograničen je, približno, na taj period.  Međutim, Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima koji su skupa sa DPS-om potpisale partije članice buduće vlade, predviđa i mogućnost produženja saradnje novoformirane parlamentarne većine. To znači da buduća vlada može trajati do roka za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, u drugoj polovini 2024.

Od svih mogućih prioriteta kojih bi se mogli dosjetiti, u dokumentima buduće vlade nijesu pomenuta samo dva – zakon o vladi i zakon o Skupštini. Oni su bili na listi prioriteta odlazeće Vlade i parlamentarne većine.To što ih  Crna Gora nema stvorilo je preduslove za aktuelnu pravno-političku zbrku u vladi i parlamentu. Slučajno ih nema?

U Sporazumu koji je do novinara došao nezvaničnim kanalima, piše da su potpisnici Sporazuma  „saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalifikovanom većinom svih članova Vlade“. Da li je baš tako i, ako jeste, šta to tačno znači nije precizirano. A imamo u opticaju makar dvije interpretacije. Iz SDP-a, kao nezvanični autori inicijalnog teksta  Sporazuma tvrde da je riječ o dvotrećinskoj većini. Prema potpredsjedniku SNP-a Draganu Ivanoviću odluke donosi prosta većina članova vlade (11 članova) kada su u pitanju i moguće problematične odluke, poput potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, a možda i još nekim vjerskim zajednicama pošto se u Sporazumu one pominju u množini. ,,Mi smo uspjeli da izdejstvujemo da se to (kvalifikovana većina) skine iz Sporazuma. Odlučivaće se prostom većinom na vladi, pa i o tom pitanju (Temeljni ugovor)”.

Od mandatara smo prvo čuli da će vlada ,,tu kvalifikovanu većinu tek utvrditi poslovnikom”. A onda i nešto drugačije formulisanu izjavu: ,,Što se tiče izjave Dragana Ivanovića pročitao sam je. Gospodin Ivanović je poslanik i zna da kvalifikovana većina nije prosta većina”.

Koga sve to, makar malo, podsjeća na Krivokapićevu Vladu i način njenog funkcionisanja, taj sluti – i dalje imamo problem. Vidjećemo može li ga ublažiti preraspodjela funkcija po dubini. I kako će na sve to reagovati ,,oštećena strana” iz redova DF-a i Demokrata.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić je, u srijedu, podnio ostavku na mjesto v.d. predsjedavajućeg Skupštinom i poslaničku funkciju. To nije riješilo problem ko, prema Poslovniku o radu Skupštine, može zakazati sjednicu ako predsjednika nema, a njegov zamjenik to neće da uradi. Dan kasnije, poslanik URA-e Miloš Konatar  pred novinarima u parlamentu objavljuje da je ,,46 poslanika odlučilo da sazove sjednicu za četvrtak 28. april sa početkom u 12 sati na Cetinju. Odredili smo da sjednicom predsjedava potpredsjednik Ibrahimović. Očekujem od generalnog sekretara i službe Skupštine da sarađuju sa Ibrahimovićem”.  Ostaci doskorašnje većine još nijesu odgovorili na izazov.

Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Slijede seobe na nove položaje. Neki su tu igru već igrali.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo