Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Da nam žive dobitnici

Objavljeno prije

na

Prosječna plata u Crnoj Gori je 489 eura. Trgovina je grana u kojoj je zaposleno najviše ljudi, gotovo 37 hiljada. Njihova prosječna zarada je 324 eura. U državnoj upravi, prema Monstatovim podacima iz 2010, radi 18.868 službenika. Prosječna plata im je za euro manja od državnog prosjeka. U prerađivačkoj industriji radi 16 i po hiljada ljudi sa prosječnom platom od 506 eura. Po broju zaposlenih na četvrtom mjestu su ljudi koji rade u hotelima i restoranima. Ima ih nešto preko 13 hiljada i prosječna plata im je 408 eura. U prosvjeti i zdravstvu su plate ispod prosjeka. Najveće plate primaju zaposleni u bankama i elektrodistribuciji – 929, odnosno 878 eura.

Stručnjaci kažu da su zaposleni siromasi novi fenomen koji je usko povezan s liberalizacijom i deregulacijom tržišta uz istovremeno smanjenje nivoa radne zaštite. Pored muka koju većina zaposlenih muči sa rastezanjem plate od prvog do prvog, tu je i sve veći strah od toga – hoće li plate uopšte biti. Već decenijama ovdje nije nimalo neobično da neko nije primio platu pola godine, godinu; privatizacija na naš način za hiljade ljudi značila je ostanak bez posla, tako da platu i ne čekaju.

Najkrupniji poslodavac – Vlada Crne Gore, godinama namrgođeno priča o višku zaposlenih. To je vrlo vrijedna vlast, prethodno je, ozbiljnim trudom, izmislila gomilu radnih mjesta. Od 2000. do 2110. broj zaposlenih u državnoj upravi se udvostručio. Statistika je zabilježila da je 2006. broj zaposlenih u državnoj upravi bio 10.345, 2007. bilo ih je 17.575. Bila je 2006. burna godina – em referendum, em izbori.

Ovih dana ponovo stižu najave da će se tačan broj zaposlenih u državnoj upravi koji će ostati bez posla znati uskoro. Sadašnju organizaciju državne uprave čine 53 organa, od čega 16 ministarstava i 37 drugih organa uprave, jedan sekretarijat, 18 uprava, deset zavoda, šest direkcija i dvije agencije. Reformom se prethodno bavio tadašnji potpredsjednik vlade Svetozar Marović, zamišljeni su ozbiljni poslovi, ali – obavljeni nijesu. Uostalom, izbori su opet blizu.

,,Neizvjesnost pred kojim se nalaze i zaposleni u Crnoj Gori, nesigurnost radnih mjesta, prijetnje otkazima i smanjenjem plata i penzija ne smiju nas pokolebati u našim namjerama očuvanja standarda svih građana. Ogromno raslojavanje na bogate i siromašne u Crnoj Gori, uz stagnaciju ekonomije, veliki je zajednički problem svih u našoj zemlji”, uočio je SSCG. Napomenuli su i da se ne smije zaboraviti da u Crnoj Gori 170.000 ljudi živi ispod granice siromaštva, da poslodavci ne poštuju Opšti kolektivni ugovor, već doprinose plaćaju na minimalnu zaradu tako da su na gubitku i radnici i država, da se ogroman broj radnika već nalazi u dužničkom ropstvu prema bankama, da su sadašnje bankarske kamatne stope zelenaške, nepristojno visoke i eksploatatorske, da je srednji sloj, koji je bio osnovni nosilac svih ekonomskih, privrednih, zdravstvenih i prosvjetnih tokova potcijenjen, iscrpljen, ponižen i namučen toliko da se bez solidarnosti svih zaposlenih za dugo ne može oporaviti…

SSSCG će, kako je najavljeno, sa premijerom Igorom Lukšićem razgovarati 8. maja.

Unija slobodnih sindikata je, u povodu Prvog maja, pozvala članstvo, ali i sve druge zaposlene, studente, penzionere i građane da dođu na protestni skup u subotu 5. maja, kako bi se zajedno izborili ,,da više ne budemo tranzicioni gubitnici, da živimo dostojanstveno od svog rada, da svi zaposleni u Crnoj Gori imaju osmočasovno radno vrijeme, pravo na slobodan dan u dane vikenda i državnih praznika, da se preispitaju sve štetne privatizacije, da ne plaćamo ugradnju u naše račune i da suzbijemo korupciju i kriminal”.

Sve i ako nemamo ništa za ručak, ako nas izrabljuju i prepadaju, znamo bar da se naciframo. Dok Međunarodna organizacija rada Ujedinjenih nacija najavljuje da će nezaposlenost u svijetu ove godine pogoditi 202 miliona ljudi za Crnu Goru nema zime. Prema istraživanju američke agencije Galup, koje su prenijeli ovdašnji mediji, naša zemlja se nalazi na petom mjestu od 148 zemalja svijeta, sa stopom nezaposlenosti manjom od pet odsto. Ekonomski stručnjaci nezaposlenost od pet odsto i manje zapravo smatraju ,,punom zaposlenošću”. U toj bajci Crna Gora ,,ima zdravu ekonomiju gdje poslova za srednju klasu ima u izobilju”.

Ili nas lažu oči, ili je Galup, koji važi za ozbiljnu kuću, pogriješio, ili je neko ovdašnji, opet, lagao šaljući podatke u bijeli svijet. Čak i ovdašnji Zavod za zapošljavanje priznaje da je nezaposlenih 13,55 odsto. Prema Monstatovoj anketi o radnoj snazi za 2011. nezaposlenih je 41,1 hiljada ili 19,7 procenata.

Državni kurs koji čini taktika – prodaj, uništi, ukradi – ova vlast, izvjesno, neće napustiti. Ko se sjeća da se nekada radilo manje, a da su radnici imali više prava – ima pogrešan utisak, objasnio je, za Prvi maj, u razgovoru za Pobjedu Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija. Žal za prošlim vremenima, kaže on, javlja se kao plod naše sklonosti da zaključujemo na osnovu emocija, a ne na osnovu činjenica. ,,I pored toga što smo zasuti praznim obećanjima socijalne pravde, ja se zalažem za slobodno tržište. Iako ono ne funkcioniše najbolje, sve ostalo uopšte ne funkcioniše”, objasnio je Ivanović. Optužio je, popularnom linijom, sindikate da imaju ,,ne tako male političke pretenzije” i inovativno ih prekorio što im ne pada na pamet da osnuju svoje firme, zaposle druge, plaćaju porez i ponude konsultantske vještine i znanje na tržištu. ,,Vjerujem da slobodni ljudi nijesu jednaki, a da jednaki ljudi nijesu slobodni. Ako biste imali čarobni štapić i ispunili san sindikata – da već sjutra svi imaju jednako, ne bi prošlo ni pola sata, a već bi postali nejednaki. Neko bi potrošio na piće, neko na kocku, neko na knjigu, neko na putovanja, neko na provod, i opet bi došlo do nejednakosti.”

Prema imovinskom kartonu za 2011. Petar Ivanović prima platu jedva iznad prosječne – 500 eura, ali tržište, nikako pripadnost vladajućoj kasti, omogućilo mu je da na Univerzitetu Donja Gorica zarađuje 840 eura, kao član odbora direktora UTIP-a 400, kao glavni ekonomski savjetnik predsjednika vlade 604 eura. Od radnih grupa i komisija godišnje zaradi 2.100, od naučno istraživačkog rada 7.000. Nakon dvije decenije tranzicije pitanje je zna li iko šta tačno radi Agencija za promociju stranih investicija. Ali se na vladinom tržištu, očito, dobro kotira.

Crna Gora je i dalje, prema Ustavu, toliko dragom vladajućoj partiji, socijalna država. Predano se, međutim, radi na njenom zatiranju, jer je sama njena ideja u suprotnosti sa raspojasanim liberalizmom.

,,Socijalna država je sama po sebi kolektivan pojam pri čemu se podrazumijeva da svi preuzimamo odgovornost za opstanak onih koji si to sami ne mogu omogućiti. Kao takva, ona je prepreka pri promicanju ideja o tržištu kao obliku demokracije, i zbog toga je potrebno eliminirati ‘gubitnike’, a nagraditi ‘pobjednike’. Taj proces se sada odvija u većini europskih država, pa tako i u državama bivše Jugoslavije. U državama bivšeg istočnog bloka ti procesi su uspješniji, jer se načela jednakosti, socijalne pravde i solidarnosti, koja su temelj socijalne države, demoniziraju kao ostaci socijalizma”, objasnila je nedavno u jednom intervjuu Vesna Leskošek, profesorica na Fakultetu za socijalni rad pri Sveučilištu u Ljubljani.

Država socijalne pravde na naš način je država u kojoj ,,gubitnici” gladuju, a ,,dobitnici” i dalje prodaju šta se još prodati može. Tako zarade za sat.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo