Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Da nam žive dobitnici

Objavljeno prije

na

ivanovic

Prosječna plata u Crnoj Gori je 489 eura. Trgovina je grana u kojoj je zaposleno najviše ljudi, gotovo 37 hiljada. Njihova prosječna zarada je 324 eura. U državnoj upravi, prema Monstatovim podacima iz 2010, radi 18.868 službenika. Prosječna plata im je za euro manja od državnog prosjeka. U prerađivačkoj industriji radi 16 i po hiljada ljudi sa prosječnom platom od 506 eura. Po broju zaposlenih na četvrtom mjestu su ljudi koji rade u hotelima i restoranima. Ima ih nešto preko 13 hiljada i prosječna plata im je 408 eura. U prosvjeti i zdravstvu su plate ispod prosjeka. Najveće plate primaju zaposleni u bankama i elektrodistribuciji – 929, odnosno 878 eura.

Stručnjaci kažu da su zaposleni siromasi novi fenomen koji je usko povezan s liberalizacijom i deregulacijom tržišta uz istovremeno smanjenje nivoa radne zaštite. Pored muka koju većina zaposlenih muči sa rastezanjem plate od prvog do prvog, tu je i sve veći strah od toga – hoće li plate uopšte biti. Već decenijama ovdje nije nimalo neobično da neko nije primio platu pola godine, godinu; privatizacija na naš način za hiljade ljudi značila je ostanak bez posla, tako da platu i ne čekaju.

Najkrupniji poslodavac – Vlada Crne Gore, godinama namrgođeno priča o višku zaposlenih. To je vrlo vrijedna vlast, prethodno je, ozbiljnim trudom, izmislila gomilu radnih mjesta. Od 2000. do 2110. broj zaposlenih u državnoj upravi se udvostručio. Statistika je zabilježila da je 2006. broj zaposlenih u državnoj upravi bio 10.345, 2007. bilo ih je 17.575. Bila je 2006. burna godina – em referendum, em izbori.

Ovih dana ponovo stižu najave da će se tačan broj zaposlenih u državnoj upravi koji će ostati bez posla znati uskoro. Sadašnju organizaciju državne uprave čine 53 organa, od čega 16 ministarstava i 37 drugih organa uprave, jedan sekretarijat, 18 uprava, deset zavoda, šest direkcija i dvije agencije. Reformom se prethodno bavio tadašnji potpredsjednik vlade Svetozar Marović, zamišljeni su ozbiljni poslovi, ali – obavljeni nijesu. Uostalom, izbori su opet blizu.

,,Neizvjesnost pred kojim se nalaze i zaposleni u Crnoj Gori, nesigurnost radnih mjesta, prijetnje otkazima i smanjenjem plata i penzija ne smiju nas pokolebati u našim namjerama očuvanja standarda svih građana. Ogromno raslojavanje na bogate i siromašne u Crnoj Gori, uz stagnaciju ekonomije, veliki je zajednički problem svih u našoj zemlji”, uočio je SSCG. Napomenuli su i da se ne smije zaboraviti da u Crnoj Gori 170.000 ljudi živi ispod granice siromaštva, da poslodavci ne poštuju Opšti kolektivni ugovor, već doprinose plaćaju na minimalnu zaradu tako da su na gubitku i radnici i država, da se ogroman broj radnika već nalazi u dužničkom ropstvu prema bankama, da su sadašnje bankarske kamatne stope zelenaške, nepristojno visoke i eksploatatorske, da je srednji sloj, koji je bio osnovni nosilac svih ekonomskih, privrednih, zdravstvenih i prosvjetnih tokova potcijenjen, iscrpljen, ponižen i namučen toliko da se bez solidarnosti svih zaposlenih za dugo ne može oporaviti…

SSSCG će, kako je najavljeno, sa premijerom Igorom Lukšićem razgovarati 8. maja.

Unija slobodnih sindikata je, u povodu Prvog maja, pozvala članstvo, ali i sve druge zaposlene, studente, penzionere i građane da dođu na protestni skup u subotu 5. maja, kako bi se zajedno izborili ,,da više ne budemo tranzicioni gubitnici, da živimo dostojanstveno od svog rada, da svi zaposleni u Crnoj Gori imaju osmočasovno radno vrijeme, pravo na slobodan dan u dane vikenda i državnih praznika, da se preispitaju sve štetne privatizacije, da ne plaćamo ugradnju u naše račune i da suzbijemo korupciju i kriminal”.

Sve i ako nemamo ništa za ručak, ako nas izrabljuju i prepadaju, znamo bar da se naciframo. Dok Međunarodna organizacija rada Ujedinjenih nacija najavljuje da će nezaposlenost u svijetu ove godine pogoditi 202 miliona ljudi za Crnu Goru nema zime. Prema istraživanju američke agencije Galup, koje su prenijeli ovdašnji mediji, naša zemlja se nalazi na petom mjestu od 148 zemalja svijeta, sa stopom nezaposlenosti manjom od pet odsto. Ekonomski stručnjaci nezaposlenost od pet odsto i manje zapravo smatraju ,,punom zaposlenošću”. U toj bajci Crna Gora ,,ima zdravu ekonomiju gdje poslova za srednju klasu ima u izobilju”.

Ili nas lažu oči, ili je Galup, koji važi za ozbiljnu kuću, pogriješio, ili je neko ovdašnji, opet, lagao šaljući podatke u bijeli svijet. Čak i ovdašnji Zavod za zapošljavanje priznaje da je nezaposlenih 13,55 odsto. Prema Monstatovoj anketi o radnoj snazi za 2011. nezaposlenih je 41,1 hiljada ili 19,7 procenata.

Državni kurs koji čini taktika – prodaj, uništi, ukradi – ova vlast, izvjesno, neće napustiti. Ko se sjeća da se nekada radilo manje, a da su radnici imali više prava – ima pogrešan utisak, objasnio je, za Prvi maj, u razgovoru za Pobjedu Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija. Žal za prošlim vremenima, kaže on, javlja se kao plod naše sklonosti da zaključujemo na osnovu emocija, a ne na osnovu činjenica. ,,I pored toga što smo zasuti praznim obećanjima socijalne pravde, ja se zalažem za slobodno tržište. Iako ono ne funkcioniše najbolje, sve ostalo uopšte ne funkcioniše”, objasnio je Ivanović. Optužio je, popularnom linijom, sindikate da imaju ,,ne tako male političke pretenzije” i inovativno ih prekorio što im ne pada na pamet da osnuju svoje firme, zaposle druge, plaćaju porez i ponude konsultantske vještine i znanje na tržištu. ,,Vjerujem da slobodni ljudi nijesu jednaki, a da jednaki ljudi nijesu slobodni. Ako biste imali čarobni štapić i ispunili san sindikata – da već sjutra svi imaju jednako, ne bi prošlo ni pola sata, a već bi postali nejednaki. Neko bi potrošio na piće, neko na kocku, neko na knjigu, neko na putovanja, neko na provod, i opet bi došlo do nejednakosti.”

Prema imovinskom kartonu za 2011. Petar Ivanović prima platu jedva iznad prosječne – 500 eura, ali tržište, nikako pripadnost vladajućoj kasti, omogućilo mu je da na Univerzitetu Donja Gorica zarađuje 840 eura, kao član odbora direktora UTIP-a 400, kao glavni ekonomski savjetnik predsjednika vlade 604 eura. Od radnih grupa i komisija godišnje zaradi 2.100, od naučno istraživačkog rada 7.000. Nakon dvije decenije tranzicije pitanje je zna li iko šta tačno radi Agencija za promociju stranih investicija. Ali se na vladinom tržištu, očito, dobro kotira.

Crna Gora je i dalje, prema Ustavu, toliko dragom vladajućoj partiji, socijalna država. Predano se, međutim, radi na njenom zatiranju, jer je sama njena ideja u suprotnosti sa raspojasanim liberalizmom.

,,Socijalna država je sama po sebi kolektivan pojam pri čemu se podrazumijeva da svi preuzimamo odgovornost za opstanak onih koji si to sami ne mogu omogućiti. Kao takva, ona je prepreka pri promicanju ideja o tržištu kao obliku demokracije, i zbog toga je potrebno eliminirati ‘gubitnike’, a nagraditi ‘pobjednike’. Taj proces se sada odvija u većini europskih država, pa tako i u državama bivše Jugoslavije. U državama bivšeg istočnog bloka ti procesi su uspješniji, jer se načela jednakosti, socijalne pravde i solidarnosti, koja su temelj socijalne države, demoniziraju kao ostaci socijalizma”, objasnila je nedavno u jednom intervjuu Vesna Leskošek, profesorica na Fakultetu za socijalni rad pri Sveučilištu u Ljubljani.

Država socijalne pravde na naš način je država u kojoj ,,gubitnici” gladuju, a ,,dobitnici” i dalje prodaju šta se još prodati može. Tako zarade za sat.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo