Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Da nam žive dobitnici

Objavljeno prije

na

Prosječna plata u Crnoj Gori je 489 eura. Trgovina je grana u kojoj je zaposleno najviše ljudi, gotovo 37 hiljada. Njihova prosječna zarada je 324 eura. U državnoj upravi, prema Monstatovim podacima iz 2010, radi 18.868 službenika. Prosječna plata im je za euro manja od državnog prosjeka. U prerađivačkoj industriji radi 16 i po hiljada ljudi sa prosječnom platom od 506 eura. Po broju zaposlenih na četvrtom mjestu su ljudi koji rade u hotelima i restoranima. Ima ih nešto preko 13 hiljada i prosječna plata im je 408 eura. U prosvjeti i zdravstvu su plate ispod prosjeka. Najveće plate primaju zaposleni u bankama i elektrodistribuciji – 929, odnosno 878 eura.

Stručnjaci kažu da su zaposleni siromasi novi fenomen koji je usko povezan s liberalizacijom i deregulacijom tržišta uz istovremeno smanjenje nivoa radne zaštite. Pored muka koju većina zaposlenih muči sa rastezanjem plate od prvog do prvog, tu je i sve veći strah od toga – hoće li plate uopšte biti. Već decenijama ovdje nije nimalo neobično da neko nije primio platu pola godine, godinu; privatizacija na naš način za hiljade ljudi značila je ostanak bez posla, tako da platu i ne čekaju.

Najkrupniji poslodavac – Vlada Crne Gore, godinama namrgođeno priča o višku zaposlenih. To je vrlo vrijedna vlast, prethodno je, ozbiljnim trudom, izmislila gomilu radnih mjesta. Od 2000. do 2110. broj zaposlenih u državnoj upravi se udvostručio. Statistika je zabilježila da je 2006. broj zaposlenih u državnoj upravi bio 10.345, 2007. bilo ih je 17.575. Bila je 2006. burna godina – em referendum, em izbori.

Ovih dana ponovo stižu najave da će se tačan broj zaposlenih u državnoj upravi koji će ostati bez posla znati uskoro. Sadašnju organizaciju državne uprave čine 53 organa, od čega 16 ministarstava i 37 drugih organa uprave, jedan sekretarijat, 18 uprava, deset zavoda, šest direkcija i dvije agencije. Reformom se prethodno bavio tadašnji potpredsjednik vlade Svetozar Marović, zamišljeni su ozbiljni poslovi, ali – obavljeni nijesu. Uostalom, izbori su opet blizu.

,,Neizvjesnost pred kojim se nalaze i zaposleni u Crnoj Gori, nesigurnost radnih mjesta, prijetnje otkazima i smanjenjem plata i penzija ne smiju nas pokolebati u našim namjerama očuvanja standarda svih građana. Ogromno raslojavanje na bogate i siromašne u Crnoj Gori, uz stagnaciju ekonomije, veliki je zajednički problem svih u našoj zemlji”, uočio je SSCG. Napomenuli su i da se ne smije zaboraviti da u Crnoj Gori 170.000 ljudi živi ispod granice siromaštva, da poslodavci ne poštuju Opšti kolektivni ugovor, već doprinose plaćaju na minimalnu zaradu tako da su na gubitku i radnici i država, da se ogroman broj radnika već nalazi u dužničkom ropstvu prema bankama, da su sadašnje bankarske kamatne stope zelenaške, nepristojno visoke i eksploatatorske, da je srednji sloj, koji je bio osnovni nosilac svih ekonomskih, privrednih, zdravstvenih i prosvjetnih tokova potcijenjen, iscrpljen, ponižen i namučen toliko da se bez solidarnosti svih zaposlenih za dugo ne može oporaviti…

SSSCG će, kako je najavljeno, sa premijerom Igorom Lukšićem razgovarati 8. maja.

Unija slobodnih sindikata je, u povodu Prvog maja, pozvala članstvo, ali i sve druge zaposlene, studente, penzionere i građane da dođu na protestni skup u subotu 5. maja, kako bi se zajedno izborili ,,da više ne budemo tranzicioni gubitnici, da živimo dostojanstveno od svog rada, da svi zaposleni u Crnoj Gori imaju osmočasovno radno vrijeme, pravo na slobodan dan u dane vikenda i državnih praznika, da se preispitaju sve štetne privatizacije, da ne plaćamo ugradnju u naše račune i da suzbijemo korupciju i kriminal”.

Sve i ako nemamo ništa za ručak, ako nas izrabljuju i prepadaju, znamo bar da se naciframo. Dok Međunarodna organizacija rada Ujedinjenih nacija najavljuje da će nezaposlenost u svijetu ove godine pogoditi 202 miliona ljudi za Crnu Goru nema zime. Prema istraživanju američke agencije Galup, koje su prenijeli ovdašnji mediji, naša zemlja se nalazi na petom mjestu od 148 zemalja svijeta, sa stopom nezaposlenosti manjom od pet odsto. Ekonomski stručnjaci nezaposlenost od pet odsto i manje zapravo smatraju ,,punom zaposlenošću”. U toj bajci Crna Gora ,,ima zdravu ekonomiju gdje poslova za srednju klasu ima u izobilju”.

Ili nas lažu oči, ili je Galup, koji važi za ozbiljnu kuću, pogriješio, ili je neko ovdašnji, opet, lagao šaljući podatke u bijeli svijet. Čak i ovdašnji Zavod za zapošljavanje priznaje da je nezaposlenih 13,55 odsto. Prema Monstatovoj anketi o radnoj snazi za 2011. nezaposlenih je 41,1 hiljada ili 19,7 procenata.

Državni kurs koji čini taktika – prodaj, uništi, ukradi – ova vlast, izvjesno, neće napustiti. Ko se sjeća da se nekada radilo manje, a da su radnici imali više prava – ima pogrešan utisak, objasnio je, za Prvi maj, u razgovoru za Pobjedu Petar Ivanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija. Žal za prošlim vremenima, kaže on, javlja se kao plod naše sklonosti da zaključujemo na osnovu emocija, a ne na osnovu činjenica. ,,I pored toga što smo zasuti praznim obećanjima socijalne pravde, ja se zalažem za slobodno tržište. Iako ono ne funkcioniše najbolje, sve ostalo uopšte ne funkcioniše”, objasnio je Ivanović. Optužio je, popularnom linijom, sindikate da imaju ,,ne tako male političke pretenzije” i inovativno ih prekorio što im ne pada na pamet da osnuju svoje firme, zaposle druge, plaćaju porez i ponude konsultantske vještine i znanje na tržištu. ,,Vjerujem da slobodni ljudi nijesu jednaki, a da jednaki ljudi nijesu slobodni. Ako biste imali čarobni štapić i ispunili san sindikata – da već sjutra svi imaju jednako, ne bi prošlo ni pola sata, a već bi postali nejednaki. Neko bi potrošio na piće, neko na kocku, neko na knjigu, neko na putovanja, neko na provod, i opet bi došlo do nejednakosti.”

Prema imovinskom kartonu za 2011. Petar Ivanović prima platu jedva iznad prosječne – 500 eura, ali tržište, nikako pripadnost vladajućoj kasti, omogućilo mu je da na Univerzitetu Donja Gorica zarađuje 840 eura, kao član odbora direktora UTIP-a 400, kao glavni ekonomski savjetnik predsjednika vlade 604 eura. Od radnih grupa i komisija godišnje zaradi 2.100, od naučno istraživačkog rada 7.000. Nakon dvije decenije tranzicije pitanje je zna li iko šta tačno radi Agencija za promociju stranih investicija. Ali se na vladinom tržištu, očito, dobro kotira.

Crna Gora je i dalje, prema Ustavu, toliko dragom vladajućoj partiji, socijalna država. Predano se, međutim, radi na njenom zatiranju, jer je sama njena ideja u suprotnosti sa raspojasanim liberalizmom.

,,Socijalna država je sama po sebi kolektivan pojam pri čemu se podrazumijeva da svi preuzimamo odgovornost za opstanak onih koji si to sami ne mogu omogućiti. Kao takva, ona je prepreka pri promicanju ideja o tržištu kao obliku demokracije, i zbog toga je potrebno eliminirati ‘gubitnike’, a nagraditi ‘pobjednike’. Taj proces se sada odvija u većini europskih država, pa tako i u državama bivše Jugoslavije. U državama bivšeg istočnog bloka ti procesi su uspješniji, jer se načela jednakosti, socijalne pravde i solidarnosti, koja su temelj socijalne države, demoniziraju kao ostaci socijalizma”, objasnila je nedavno u jednom intervjuu Vesna Leskošek, profesorica na Fakultetu za socijalni rad pri Sveučilištu u Ljubljani.

Država socijalne pravde na naš način je država u kojoj ,,gubitnici” gladuju, a ,,dobitnici” i dalje prodaju šta se još prodati može. Tako zarade za sat.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo