Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Daleko od slobode

Objavljeno prije

na

Glasila van kontrole vladajućih političkih i biznis struktura u Crnoj Gori, Dan slobode medija 3. maj dočekuju sa starim pritiscima i nevoljama. Prema američkom Fridom hausu Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu napredovala za jedno mjesto u medijskim slobodama. Nalazi se na 74. poziciji, što je svrstava u djelimično slobodne zemlje. Zanimljivo da, prema Fridom hausu, naša zemlja stoji u regionu bolje nego Hrvatska, koja je na 81. mjestu, dok se Bosna i Hercegovina i Kosovo nalaze na 96. poziciji, a Makedonija čak na 120.

Prema Reporterima bez granica stvari su drugačije. U posljednjem izvještaju indeks slobode medija Crnu Goru svrstava na 113. mjesto, niže nego godinu ranije kada je bila na 107. poziciji. Od Crne Gore jedino je u regionu lošija Makedonija. Prema ovoj uglednoj organizaciji za samo nekoliko godina Crna Gora je pala oko 40 pozicija.

Danas su prema nekim analizama nezavisni mediji u lošijem položaju nego tokom godina sankcija i ratova na Balkanu. Brojni fizički napadi na novinare nikada nijesu rasvijetljeni. Još se ne zna ko je ubio Duška Jovanovića, niti ko je nalogodavac napada na Željka Ivanovića, pisca Jevrema Brkovića i njegovog tjelohranitelja Srđana Vojičića koji je ubijen, novinarku Oliveru Lakić i druge.

U jednom momentu odštetni zahtjevi prema Danu, Vijestima i Monitoru prelazili su 10 miliona eura. Trenutno samo Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, od Monitora, Vijesti i Dana potražuje 300.000 eura zbog tekstova o Telekomu. Ovako visokim odštetnim zahtjevima, koji su u suprotnosti sa praksom suda u Strazburu, pokušavaju se ekonomski oslabiti oni koji objavljuju istraživanja i analize o zloupotrebama moćnih, vezama politike i kriminala, endemskoj korupciji, izbornim manipulacijama…

Posebna vrsta pritiska dolazi preko oglašivača. Istraživanje CGO pokazuje da se državne institucije samo simbolično oglašavaju u najuticajnijim dnevnim listovima i portalima Danu i Vijestima, dok stotine hiljada eura idu Pobjedi, Analitici, Anteni M, čiji su tiraži i broj posjetilaca znatno manji.

Prema Državnoj revizorskoj instituciji dnevni list Pobjeda, koja nelegalno posluje jer je prema Zakonu o medijima još davne 2003. trebalo da se privatizuje, održava se milionskom državnom pomoći. Time državni organi flagrantno krše i Zakon o kontroli državne pomoći, Zakon o stečaju i druge zakone koji regulišu konkurenciju na tržištu, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Preduzeće u nevolji, ako je to u javnom interesu, može dobiti pomoć od države samo jednom u 10 godina i to prema planu za prestrukturiranje. Pobjeda ovih dana realizuje dosada najveći aranžman – država je dala milione u zamjenu za zgradu čiji je već vlasnik.

Zakoni se, dakle, krše ali ima razloga za ovakvu darežljivost.U izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima kaže se da je Pobjeda ružila novinare i vlasnike nezavisnih medija, kao i oponente vlasti. Trebalo je to platiti. Našim novcem.

Jasno: državna pomoć stavlja u neravnopravan položaj privatne medije i protiv je logike slobodnog tržišta. Protiv te logike su i dampinške cijene pojedinih novina. Tako su se Dnevne novine na malom crnogorskom tržištu dijelile prvo džabe, a sada se prodaju po simboličnim cijenama. Ko finansira i pokriva ogromne gubitke, misterija je. Cilj je jasan – dampinškim cijenama u ekonomskoj krizi treba preoteti dio tržišta najuticajnijim dnevnicima koje vlast nije mogla da slomi.

Neravnopravni uslovi u kojima djeluju crnogorski mediji mogli bi da budu jedna od kočnica Crne Gore ka EU. U Rezoluciji EP crnogorska se vlast opominje. Ali, ništa za to – spremaju se novi projekti. Sa Bebom Popovićem i drugovima trebalo bi pojačati patriotski front, a oslabiti one koji istražuju i ruže sliku uspješne balkanske priče. Pa šta košta da košta.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo