Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve ću objaviti

Objavljeno prije

na

,,Tužilaštvo ima sve potrebne dokaze da pokrene istragu o Ernadovoj smrti”, počinje za Monitor priču Alma Kalač, supruga pokojnog načelnika rožajske policije Ernada Kalača. Ona je više puta saopštila da je njen suprug ubijen. ,,Svu dokumentaciju i dokaze koje posjedujem dostavila sam tužilaštvu. Ako ne budu reagovali, sve ću objaviti u medijima”. Umnoženu dokumentaciju, kaže, čuva van kuće.

Ernad Kalač, pronađen je mrtav u martu 2011. godine, na rožajskom groblju na kom je nekoliko godina ranije sahranjena njegova petogodišnja kćerka Hana. Nadležni su odmah saopštili da je Kalač izvršio samoubistvo zbog tuge za kćerkom. Iako je riječ o smrti načelnika policije, obdukcija nije izvršena sa obrazloženjem da to porodica nije tražila. Zakon je nadležne obavezivao da izvrše obdukciju.

,,Uzeli su mi muža, ali ni to nije bilo dosta. Tog dana desile su mi se dvije smrti… Kako su mogli da moju kćerku u to umiješaju…” Tišina koja slijedi je nepodnošljivija. Kao majčinska tuga.

Alma je uvjerena da je njen suprug stradao jer se našao na putu rožajskih švercera cigaretama i njihovoj logistici u vrhu crnogorske policije. Ni ona, ni ostali članovi porodice, ne vjeruju da je Enver izvršio samoubistvo nakon toliko godina od smrti kćerke, a sedam mjeseci pošto je dobio najmlađu kćerku. Alma je nakon nedavnog svjedočenja Rožajca Muharema Fejzića da su mu sugrađani, braća Meho i Bajram Mujević i funkcioner ANB-a Enver Murić prijetili da će ,,završiti kao Ernad” ukoliko nastavi da snima njihove nelegalne poslove, zatražila od nadležnih da o smrti njenog supruga ispitaju braću Mujević i Murića.

,,Prošlo je dvije godine otkako tražim da mi se dostave službene zabilješke koje je Ernad prije nego što je ubijen dostavio bivšem premijeru Igoru Lukšiću, i bivšem šefu Uprave policije Veselinu Veljoviću. Još ih nijesam dobila”, kaže Alma Kalač. ,,Nije me primio ni gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač. Tražila sam da me primi, da porazgovaramo”.

Dio službenih zabilješki Ernada Kalača objavljen je u medijima. U zabilješci iz 21. januara 2010, Kalač navodi da ga je pozvao rukovodilac Područne jedinice Berane Novo Veljić i naredio da se policijska akcija protiv švercera cigareta marke Alhamraa obustavi i da je to ,,naređeno sa vrha”.

,,Ovakvim naređenjima i prekidanjem započetih akcija dajemo prostora službenicima za ogovaranje, te kompromitovanje starješinskog tijela. Ne bih volio da se preko mene i službenika IP Rožaje realizuju poslovi zarad nečijih ličnih interesa”, zaključio je tadašnji načelnik Ernard Kalač u službenoj zabilješci, koja je svojeručno potpisana i pečatirana znakom Uprave policije.

Alma Kalač za Monitor kaže da je do te zabilješke, ali i kompletne dokumentacije, došla drugim kanalima. ,,Ostavljena mi je u kući. Ja sam to prijavila sadašnjem načelniku rožajske policije, ali on to uopšte nije zaveo, što mu je bila obaveza”.

Podsjeća da u prvom zapisniku sa mjesta uviđaja nije ni pisalo da su u Ernadovom džepu nađeni izvještaji o poslatoj preporučenoj pošti i da su ti izvještaji pomenuti naknadno, u drugom zapisniku.

,,Jedino što sam od Uprave policije dobila je zabilješka u kojoj moj Ernad navodno govori kako živimo u lošoj situaciji. Ali, to uopšte nije njegov način, da tako govori”

Nije ni Almin. ,,Samo da su mi djeca dobro. A imam i rodbinu i prijatelje”, mirno odgovara na pitanje šta će biti sa kućom u kojoj živi. Ona sa dvije kćerke živi od 220 eura Ernadove penzije, a stambeni kredit ne otplaćuje otkako je on pronađen mrtav. Banka je ovih dana došla po svoje.

,,Da je Ernad živ, vraćao bi kredit. Kredit smo i imali jer je on bio častan. Zato je i stradao. Nijesu mogli protiv njega, osim da ga uklone. Znao je svoj posao, i radio ga po savjesti. Ne razumijem kako ti ljudi spavaju”.

Prisjeća se tog dana kada se Enver nije vratio kući. ,,Curicu smo vodili na vakcinu. Kad smo se vratili, spremao se da pođe na kafu u Berane. Ništa se nije na njemu primjećivalo”.

Monitor je već pisao da je teško povjerovati i u činjenicu da je tako iskusan vozač i policajac propustio da primijeti da nema dovoljno goriva, tako da je njegov automobil, praznog rezervoara, pronađen u blizini kafane Venecija. Odatle je, navodno, nastavio pješice prema selu još najmanje tri kilometra.

,,Ernad te večeri nije bio sam. Vjerujem da je više ljudi bilo sa njim. Ali o svemu tome pričaću ako tužilaštvo ne bude reagovalo. A ono što znam vodi do vrha”, poručuje Alma Kalač.

,,Neću stati dok se istina ne otkrije”, ponavlja.

MUHAREM FEJZIĆ, SVJEDOK ŠVERCA CIGARETA
Šverceri i policajci znaju kako je stradao Ernad Kalač

Muharem Fejzić, svjedok šverca cigaretama za Monitor kaže da je početkom ove sedmice pozvan u rožajsko tužilaštvo i da je tamo dao izjavu povodom optužbi vezanih za šverc cigareta na sjeveru Crne Gore i sprezi švercera i države, o čemu je govorio u medijima.

,,Ponovio sam optužbe i kazao da se povodom smrti pokojnog načelnika rožajske policije Ernada Kalača moraju ispitati braća Meho i Bajram Mujević, i funkcioner ANB-a Enver Murić”.

Fejzić je nedavno saopštio da su mu Mujevići i Murić prijetili da će završiti kao Kalač ukoliko nastavi da svjedoči o švercu cigaretama u kom su, kako tvrdi Fejzić, sva trojica zajedno.

Tužilac mu je, kaže on za naš list, kazao da ne može on o tome da govori jer ,,on to ne zna”.

,,Pa dobro, ali šverceri i Murić znaju, odgovorio sam mu. Oni su mi prijetili da ću nastradati kao Ernad. Očigledno znaju kako se to desilo”, objašnjava Fejzić.

Fejzić je, loveći rožajskim šumama postao slučajni svjedok šverca cigaretama. Šverceri su ga primijetili i optužili da ih špijunira. Potom ga je, prošle zime, tvrdi Fejzić, pozvao Enver Murić. On mu je u prostorijama ANB-a navodno prijetio i uništio video materijal koji je kao dokaz šverca Fejzić snimio. Fejzić je objasnio da je ćutao dok mu nedavno braća Mujević, koje je optužio da već 20 godina švercuju cigarete, nijesu zaprijetili da će završiti kao Kalač.

Dan prije nego je optužbe iznio u medijima, bio je, objašnjava, i u rožajskoj policiji.

,,Oni su mi rekli da nema dovoljno dokaza da se pokrene istraga. A vrlo dobro se zna ko u Rožajama šta radi. Braća Mujević švercuju već dvije decenije, I ne samo cigarete. Imaju ogromnu imovinu a ne rade ništa. Samo to bi bilo dovoljno za istragu. A ne plus moje svjedočenje, i prijetnje koje su mi uputili”.

Fejzić za Monitor kaže da glavni čovjek šverca cigaretama takođe živi u Rožajama. ,,Ima ogromnu kuću, i veliku imovinu van Crne Gore. I tri lokala. A nezaposlen je”. Fejzić ne želi da kaže njegovo ime dok mu se ne garantuje zaštita.

,,Nijesam ja bolji čovjek od Ernada, pa neka. A ukoliko mi se nešto desi ostavio sam dokaze o švercu sa svim imenima. Imam i snimak na kom jedan policajac saopštava da Murić nije jedini koji radi sa švercerima” .

Murić je najavio tužbu protiv Fejzića. ANB je saopštila da slučaj treba ispitati. Prije istrage iz ANB su odbacili optužbe na račun Murića.

Monitor već duže vrijeme piše o švercu cigareta na sjeveru Crne Gore, i sprezi policije i države sa švercerima. Policajci koji su svojedočili o švercu i tim spregama, napustili su zemlju u strahu za sopstvenu bezbijednost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo