Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve ću objaviti

Objavljeno prije

na

,,Tužilaštvo ima sve potrebne dokaze da pokrene istragu o Ernadovoj smrti”, počinje za Monitor priču Alma Kalač, supruga pokojnog načelnika rožajske policije Ernada Kalača. Ona je više puta saopštila da je njen suprug ubijen. ,,Svu dokumentaciju i dokaze koje posjedujem dostavila sam tužilaštvu. Ako ne budu reagovali, sve ću objaviti u medijima”. Umnoženu dokumentaciju, kaže, čuva van kuće.

Ernad Kalač, pronađen je mrtav u martu 2011. godine, na rožajskom groblju na kom je nekoliko godina ranije sahranjena njegova petogodišnja kćerka Hana. Nadležni su odmah saopštili da je Kalač izvršio samoubistvo zbog tuge za kćerkom. Iako je riječ o smrti načelnika policije, obdukcija nije izvršena sa obrazloženjem da to porodica nije tražila. Zakon je nadležne obavezivao da izvrše obdukciju.

,,Uzeli su mi muža, ali ni to nije bilo dosta. Tog dana desile su mi se dvije smrti… Kako su mogli da moju kćerku u to umiješaju…” Tišina koja slijedi je nepodnošljivija. Kao majčinska tuga.

Alma je uvjerena da je njen suprug stradao jer se našao na putu rožajskih švercera cigaretama i njihovoj logistici u vrhu crnogorske policije. Ni ona, ni ostali članovi porodice, ne vjeruju da je Enver izvršio samoubistvo nakon toliko godina od smrti kćerke, a sedam mjeseci pošto je dobio najmlađu kćerku. Alma je nakon nedavnog svjedočenja Rožajca Muharema Fejzića da su mu sugrađani, braća Meho i Bajram Mujević i funkcioner ANB-a Enver Murić prijetili da će ,,završiti kao Ernad” ukoliko nastavi da snima njihove nelegalne poslove, zatražila od nadležnih da o smrti njenog supruga ispitaju braću Mujević i Murića.

,,Prošlo je dvije godine otkako tražim da mi se dostave službene zabilješke koje je Ernad prije nego što je ubijen dostavio bivšem premijeru Igoru Lukšiću, i bivšem šefu Uprave policije Veselinu Veljoviću. Još ih nijesam dobila”, kaže Alma Kalač. ,,Nije me primio ni gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač. Tražila sam da me primi, da porazgovaramo”.

Dio službenih zabilješki Ernada Kalača objavljen je u medijima. U zabilješci iz 21. januara 2010, Kalač navodi da ga je pozvao rukovodilac Područne jedinice Berane Novo Veljić i naredio da se policijska akcija protiv švercera cigareta marke Alhamraa obustavi i da je to ,,naređeno sa vrha”.

,,Ovakvim naređenjima i prekidanjem započetih akcija dajemo prostora službenicima za ogovaranje, te kompromitovanje starješinskog tijela. Ne bih volio da se preko mene i službenika IP Rožaje realizuju poslovi zarad nečijih ličnih interesa”, zaključio je tadašnji načelnik Ernard Kalač u službenoj zabilješci, koja je svojeručno potpisana i pečatirana znakom Uprave policije.

Alma Kalač za Monitor kaže da je do te zabilješke, ali i kompletne dokumentacije, došla drugim kanalima. ,,Ostavljena mi je u kući. Ja sam to prijavila sadašnjem načelniku rožajske policije, ali on to uopšte nije zaveo, što mu je bila obaveza”.

Podsjeća da u prvom zapisniku sa mjesta uviđaja nije ni pisalo da su u Ernadovom džepu nađeni izvještaji o poslatoj preporučenoj pošti i da su ti izvještaji pomenuti naknadno, u drugom zapisniku.

,,Jedino što sam od Uprave policije dobila je zabilješka u kojoj moj Ernad navodno govori kako živimo u lošoj situaciji. Ali, to uopšte nije njegov način, da tako govori”

Nije ni Almin. ,,Samo da su mi djeca dobro. A imam i rodbinu i prijatelje”, mirno odgovara na pitanje šta će biti sa kućom u kojoj živi. Ona sa dvije kćerke živi od 220 eura Ernadove penzije, a stambeni kredit ne otplaćuje otkako je on pronađen mrtav. Banka je ovih dana došla po svoje.

,,Da je Ernad živ, vraćao bi kredit. Kredit smo i imali jer je on bio častan. Zato je i stradao. Nijesu mogli protiv njega, osim da ga uklone. Znao je svoj posao, i radio ga po savjesti. Ne razumijem kako ti ljudi spavaju”.

Prisjeća se tog dana kada se Enver nije vratio kući. ,,Curicu smo vodili na vakcinu. Kad smo se vratili, spremao se da pođe na kafu u Berane. Ništa se nije na njemu primjećivalo”.

Monitor je već pisao da je teško povjerovati i u činjenicu da je tako iskusan vozač i policajac propustio da primijeti da nema dovoljno goriva, tako da je njegov automobil, praznog rezervoara, pronađen u blizini kafane Venecija. Odatle je, navodno, nastavio pješice prema selu još najmanje tri kilometra.

,,Ernad te večeri nije bio sam. Vjerujem da je više ljudi bilo sa njim. Ali o svemu tome pričaću ako tužilaštvo ne bude reagovalo. A ono što znam vodi do vrha”, poručuje Alma Kalač.

,,Neću stati dok se istina ne otkrije”, ponavlja.

MUHAREM FEJZIĆ, SVJEDOK ŠVERCA CIGARETA
Šverceri i policajci znaju kako je stradao Ernad Kalač

Muharem Fejzić, svjedok šverca cigaretama za Monitor kaže da je početkom ove sedmice pozvan u rožajsko tužilaštvo i da je tamo dao izjavu povodom optužbi vezanih za šverc cigareta na sjeveru Crne Gore i sprezi švercera i države, o čemu je govorio u medijima.

,,Ponovio sam optužbe i kazao da se povodom smrti pokojnog načelnika rožajske policije Ernada Kalača moraju ispitati braća Meho i Bajram Mujević, i funkcioner ANB-a Enver Murić”.

Fejzić je nedavno saopštio da su mu Mujevići i Murić prijetili da će završiti kao Kalač ukoliko nastavi da svjedoči o švercu cigaretama u kom su, kako tvrdi Fejzić, sva trojica zajedno.

Tužilac mu je, kaže on za naš list, kazao da ne može on o tome da govori jer ,,on to ne zna”.

,,Pa dobro, ali šverceri i Murić znaju, odgovorio sam mu. Oni su mi prijetili da ću nastradati kao Ernad. Očigledno znaju kako se to desilo”, objašnjava Fejzić.

Fejzić je, loveći rožajskim šumama postao slučajni svjedok šverca cigaretama. Šverceri su ga primijetili i optužili da ih špijunira. Potom ga je, prošle zime, tvrdi Fejzić, pozvao Enver Murić. On mu je u prostorijama ANB-a navodno prijetio i uništio video materijal koji je kao dokaz šverca Fejzić snimio. Fejzić je objasnio da je ćutao dok mu nedavno braća Mujević, koje je optužio da već 20 godina švercuju cigarete, nijesu zaprijetili da će završiti kao Kalač.

Dan prije nego je optužbe iznio u medijima, bio je, objašnjava, i u rožajskoj policiji.

,,Oni su mi rekli da nema dovoljno dokaza da se pokrene istraga. A vrlo dobro se zna ko u Rožajama šta radi. Braća Mujević švercuju već dvije decenije, I ne samo cigarete. Imaju ogromnu imovinu a ne rade ništa. Samo to bi bilo dovoljno za istragu. A ne plus moje svjedočenje, i prijetnje koje su mi uputili”.

Fejzić za Monitor kaže da glavni čovjek šverca cigaretama takođe živi u Rožajama. ,,Ima ogromnu kuću, i veliku imovinu van Crne Gore. I tri lokala. A nezaposlen je”. Fejzić ne želi da kaže njegovo ime dok mu se ne garantuje zaštita.

,,Nijesam ja bolji čovjek od Ernada, pa neka. A ukoliko mi se nešto desi ostavio sam dokaze o švercu sa svim imenima. Imam i snimak na kom jedan policajac saopštava da Murić nije jedini koji radi sa švercerima” .

Murić je najavio tužbu protiv Fejzića. ANB je saopštila da slučaj treba ispitati. Prije istrage iz ANB su odbacili optužbe na račun Murića.

Monitor već duže vrijeme piše o švercu cigareta na sjeveru Crne Gore, i sprezi policije i države sa švercerima. Policajci koji su svojedočili o švercu i tim spregama, napustili su zemlju u strahu za sopstvenu bezbijednost.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo