Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Obesmišljavanje pravde

Objavljeno prije

na

Jeste li primijetili da se vlast više ne hvališe da je Crna Gora regionalni lider u svemu i svačemu. Kako je bila zaređala, samo se još očekivalo da Glavni odbor DPS-a saopšti da Crna Gora uz nezaustavljive evroatlantske integracije priprema lansiranje satelita na Mars.

Hvalospjevi splašnjavaju pred neprijatnim zagraničnim opomenama. Prije nekoliko dana, na primjer, šef podgoričke kancelarije Interpola Dragan Đurović saopštio je da crnogorska policija uz posredstvo Interpola, a na zahtjev ruske policije, intenzivno provjerava ruske državljane za koje postoji sumnja da su u Crnu Goru investirali novac sumnjivog porijekla. U posljednjih 15 mjeseci stigla su od ruske policije 22 takva zahtjeva, izjavio je Đurović Dnevnim novinama. Monitor je u pretprošlom broju objavio da se u najnovijem izvještaju Europola Crna Gora visoko kotira po pranju novca, a evropskoj policiji posebno je zanimljivo poslovanje ruskih tajkuna.

Nadležni crnogorski organi, prije svega Vrhovno državno tužilaštvo i Uprava za sprečavanje pranja novca, nisu se, i pored niza upozorenja sa stranih i domaćih adresa, pretrgli da istraže porijeklo ruskog kapitala koji godinama pristiže u Crnu Goru. Procjenjuje se da se radi o najmanje dvije milijarde eura. Nisu se, na primjer, zapitali zašto je ruski milijarder Andrej Dobrov kupio ulcinjski hotel Grand-Lido za 10,8 miliona eura, što je do sada najviše plaćeni privatizovani crnogorski hotel. Ili, kakvu je računicu imala ruska kompanija VAS Invest Montenegro da u Perazića dolu kupi 13 hektara zemljišta plaćajući kvadrat gole ledine po 207 eura.

O tome kako se tužilaštvo odnosi prema ovom problemu ilustrativan je slučaj Lalovina, o čemu je naš list pisao više puta. Taj zemljišni kompleks u Meljinama, inače vlasništvo države Crne Gore, poslije više preprodaja dospio je u ruke ruske kompanije Čanj iz Bara. Beogradski biznismen Mirko Tica prije šest godina Lalovinu je prodao toj ruskoj firmi za basnoslovnih 18 miliona eura. Podgorička firma New step, jedan od posrednika u toj transakciji, posumnjavši da se radi o pranju novca i drugim zloupotrebama, prije četiri godine podnijela je Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Vrhovnom državnom tužilaštvu prijavu za kontrolu novčanih tokova na račune Čanja.

Pored ostale dokumentacije, dostavljen im je i dokument da je kompanija Emeline group limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, po osnovu simuliranog Ugovora o zajmu uplaćivala novac na račun firme Čanj kod njene matične banke, kojim je kupljena Lalovina. No, ni do danas tužilaštvo nije istražilo kako je u Crnu Goru ušlo i iz nje izneseno osamnaest miliona eura.

Branislav Perović, vlasnik kompanije New Step, kaže da je prijavu podnio zbog osnovane sumnje da su počinjena krivična djela organizovanog kriminala. Poslije urgencija za podizanje optužnice i za dobijanje odgovora od tužilaštva, VDT Ranka Čarapić je nakon pune tri godine navedeni predmet od specijalnog tužioca, bez pravnog osnova, „spustila” na dalje rješavanje višem tužiocu. Zamjenik višeg tužioca potrudio se da održi kontinuitet neprocesuiranja krivične prijave za organizovani kriminal. U toku jedne godine uspio je da dva puta probije rokove za podizanje optužnice, odnosno odbacivanja prijave kao neosnovane. Sada već bivša vrhovna državna tužiteljka taj rok prekoračila je pet puta.

Po riječima Perovića, diskutabilna je i saradnja između Vrhovnog državnog tužioca i Uprave za sprečavanje pranja novca, jer za sve evidentne propuste tužilaštvo okrivljuje tu upravu, a ona okrivljuje strane finansijsko-obavještajne službe za neažurnost. I tako u krug.

Ovo nije jedini slučaj koji dosta govori o učinku tužiteljke Čarapić, kojoj je parlament prošlog utorka ovjerio kraj mandata isteklog 10. aprila. Ona je nedavno na sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije pokušala da svoju neažurnost prebaci na druge. „Ako Vrhovni sud ne obori odluku Apelacionog suda u slučaju Zavala to će biti opasno za sve buduće velike slučajeve, kazala je Čarapić.” Na to je reagovao sudija Vrhovnog suda Radule Kojović navodeći da su njeni komentari da je Vrhovni sud kočnica za taj slučaj ,,neprimjereni i nekorektni”. Presuda za Zavalu je ukinuta zbog ,,povrede odredaba postupka”, objasnio je Kojović.

Trenutno vlada VD stanje i u Vrhovnom državnom tužilaštvu i u Upravi policije, dvjema institucijama od kojih prvenstveno zavisi uspjeh u borbi protiv korupcije i kriminala. Na ključnim funkcijama u tužilaštvu i policiji su vršioci dužnosti.

Tužilaštvo je, kako se često može čuti od opozicije i NVO sektora, najslabija karika u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Da je pod jakim političkim uticajem svjedoče brojni slučajevi koji nisu procesuirani ili su oboreni na sudovima. Opozicija je kraj mandata Ranke Čarapić ispratila tvrdnjom – jedini rezultat tužilaštva je obesmišljavanje pravde. Iza Čarapićke je ostalo 47 nerasvijetljenih ubistava od kojih je, istina, mnoga i ona naslijedila. Drugima je u nasljeđe ostavila da rješavaju i više krupnih predmeta korupcije i organizovanog kriminala.

Afera Snimak nije procesuirana, kao ni afere Listing i Telekom. Sudski epilog još čekaju i ratni zločini. ,,Najtragičniji je slučaj Bukovice gdje imamo pravosnažne oslobađajuće presude i to zahvaljujući nekvalitetnom radu tužilaštva koje je opstruiralo cijeli proces”, podsjetila je nedavno Azra Jasavić, poslanica Pozitivne, za Radio Slobodna Evropa.

Vrhovna državna tužiteljka je priznala da ta institucija donedavno nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala, koju je policija uradila prije četiri godine. Knjiga sadrži spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori, a njeni djelovi bili su dostupni i javnosti.

Ostaće zapamćena i po izjavi iz 2010. godine da ona nema problema sa kriminalcima zavaljujući njihovom moralu: ,,Kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene”.

Možda će kriminalci jedini i cijeniti minuli rad vrhovne državne tužiteljke.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo