DRUŠTVO
Obesmišljavanje pravde
Jeste li primijetili da se vlast više ne hvališe da je Crna Gora regionalni lider u svemu i svačemu. Kako je bila zaređala, samo se još očekivalo da Glavni odbor DPS-a saopšti da Crna Gora uz nezaustavljive evroatlantske integracije priprema lansiranje satelita na Mars.
Hvalospjevi splašnjavaju pred neprijatnim zagraničnim opomenama. Prije nekoliko dana, na primjer, šef podgoričke kancelarije Interpola Dragan Đurović saopštio je da crnogorska policija uz posredstvo Interpola, a na zahtjev ruske policije, intenzivno provjerava ruske državljane za koje postoji sumnja da su u Crnu Goru investirali novac sumnjivog porijekla. U posljednjih 15 mjeseci stigla su od ruske policije 22 takva zahtjeva, izjavio je Đurović Dnevnim novinama. Monitor je u pretprošlom broju objavio da se u najnovijem izvještaju Europola Crna Gora visoko kotira po pranju novca, a evropskoj policiji posebno je zanimljivo poslovanje ruskih tajkuna.
Nadležni crnogorski organi, prije svega Vrhovno državno tužilaštvo i Uprava za sprečavanje pranja novca, nisu se, i pored niza upozorenja sa stranih i domaćih adresa, pretrgli da istraže porijeklo ruskog kapitala koji godinama pristiže u Crnu Goru. Procjenjuje se da se radi o najmanje dvije milijarde eura. Nisu se, na primjer, zapitali zašto je ruski milijarder Andrej Dobrov kupio ulcinjski hotel Grand-Lido za 10,8 miliona eura, što je do sada najviše plaćeni privatizovani crnogorski hotel. Ili, kakvu je računicu imala ruska kompanija VAS Invest Montenegro da u Perazića dolu kupi 13 hektara zemljišta plaćajući kvadrat gole ledine po 207 eura.
O tome kako se tužilaštvo odnosi prema ovom problemu ilustrativan je slučaj Lalovina, o čemu je naš list pisao više puta. Taj zemljišni kompleks u Meljinama, inače vlasništvo države Crne Gore, poslije više preprodaja dospio je u ruke ruske kompanije Čanj iz Bara. Beogradski biznismen Mirko Tica prije šest godina Lalovinu je prodao toj ruskoj firmi za basnoslovnih 18 miliona eura. Podgorička firma New step, jedan od posrednika u toj transakciji, posumnjavši da se radi o pranju novca i drugim zloupotrebama, prije četiri godine podnijela je Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Vrhovnom državnom tužilaštvu prijavu za kontrolu novčanih tokova na račune Čanja.
Pored ostale dokumentacije, dostavljen im je i dokument da je kompanija Emeline group limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, po osnovu simuliranog Ugovora o zajmu uplaćivala novac na račun firme Čanj kod njene matične banke, kojim je kupljena Lalovina. No, ni do danas tužilaštvo nije istražilo kako je u Crnu Goru ušlo i iz nje izneseno osamnaest miliona eura.
Branislav Perović, vlasnik kompanije New Step, kaže da je prijavu podnio zbog osnovane sumnje da su počinjena krivična djela organizovanog kriminala. Poslije urgencija za podizanje optužnice i za dobijanje odgovora od tužilaštva, VDT Ranka Čarapić je nakon pune tri godine navedeni predmet od specijalnog tužioca, bez pravnog osnova, „spustila” na dalje rješavanje višem tužiocu. Zamjenik višeg tužioca potrudio se da održi kontinuitet neprocesuiranja krivične prijave za organizovani kriminal. U toku jedne godine uspio je da dva puta probije rokove za podizanje optužnice, odnosno odbacivanja prijave kao neosnovane. Sada već bivša vrhovna državna tužiteljka taj rok prekoračila je pet puta.
Po riječima Perovića, diskutabilna je i saradnja između Vrhovnog državnog tužioca i Uprave za sprečavanje pranja novca, jer za sve evidentne propuste tužilaštvo okrivljuje tu upravu, a ona okrivljuje strane finansijsko-obavještajne službe za neažurnost. I tako u krug.
Ovo nije jedini slučaj koji dosta govori o učinku tužiteljke Čarapić, kojoj je parlament prošlog utorka ovjerio kraj mandata isteklog 10. aprila. Ona je nedavno na sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije pokušala da svoju neažurnost prebaci na druge. „Ako Vrhovni sud ne obori odluku Apelacionog suda u slučaju Zavala to će biti opasno za sve buduće velike slučajeve, kazala je Čarapić.” Na to je reagovao sudija Vrhovnog suda Radule Kojović navodeći da su njeni komentari da je Vrhovni sud kočnica za taj slučaj ,,neprimjereni i nekorektni”. Presuda za Zavalu je ukinuta zbog ,,povrede odredaba postupka”, objasnio je Kojović.
Trenutno vlada VD stanje i u Vrhovnom državnom tužilaštvu i u Upravi policije, dvjema institucijama od kojih prvenstveno zavisi uspjeh u borbi protiv korupcije i kriminala. Na ključnim funkcijama u tužilaštvu i policiji su vršioci dužnosti.
Tužilaštvo je, kako se često može čuti od opozicije i NVO sektora, najslabija karika u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Da je pod jakim političkim uticajem svjedoče brojni slučajevi koji nisu procesuirani ili su oboreni na sudovima. Opozicija je kraj mandata Ranke Čarapić ispratila tvrdnjom – jedini rezultat tužilaštva je obesmišljavanje pravde. Iza Čarapićke je ostalo 47 nerasvijetljenih ubistava od kojih je, istina, mnoga i ona naslijedila. Drugima je u nasljeđe ostavila da rješavaju i više krupnih predmeta korupcije i organizovanog kriminala.
Afera Snimak nije procesuirana, kao ni afere Listing i Telekom. Sudski epilog još čekaju i ratni zločini. ,,Najtragičniji je slučaj Bukovice gdje imamo pravosnažne oslobađajuće presude i to zahvaljujući nekvalitetnom radu tužilaštva koje je opstruiralo cijeli proces”, podsjetila je nedavno Azra Jasavić, poslanica Pozitivne, za Radio Slobodna Evropa.
Vrhovna državna tužiteljka je priznala da ta institucija donedavno nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala, koju je policija uradila prije četiri godine. Knjiga sadrži spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori, a njeni djelovi bili su dostupni i javnosti.
Ostaće zapamćena i po izjavi iz 2010. godine da ona nema problema sa kriminalcima zavaljujući njihovom moralu: ,,Kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene”.
Možda će kriminalci jedini i cijeniti minuli rad vrhovne državne tužiteljke.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini