Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poljubac u pravnoj državi

Objavljeno prije

na

Aktivistkinja poljupcem onesposobila policajca! Nije ovo iz Riplijeve zbirke nego iz presude Branke Radonjić, sutkinje Prekršajnog suda u Podgorci, koja je kaznila izvršnu direktorku Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović zato što je tokom prošlogodišnjeg performansa poljubila i zagrlila policajca. Sud je to okarakterisao kao ometanje službenog lica u obavljanju dužnosti. I kaznio Ćalovićku sa 550 eura.

Poređenja radi ovako izgleda sudska tarifa: gradonačelnik Miomir Mugoša kažnjen je sa 400 eura zbog napada na urednika Vijesti Mihaila Jovovića, a bratanić Brana Mićunovića Nenad sa 900 eura zbog napada na poslanika Nebojšu Medojevića.

Ko kaže da Crna Gora nije efikasna pravna država?

Ćalović je novinarima, nakon izricanja presude, rekla da je ova kazna dokaz da je crnogorsko pravosuđe sve samo ne nezavisno i pravično.

,,Ovakvom presudom sudija Radonjić je pokazala da je najbolji funkcioner Vlade Crne Gore, da nije stala u odbranu pravde, zakona i samih policajaca, nego je stala u odbranu onih koji su korumpirani i pokušavaju da izvrše pritisak na mene”, kazala je Ćalović.

Ovo je, kako je rekla, jedinstven primjer da se kazni osoba koja je bila ljubazna prema policajcu.

Ćalovićka je i ranije na svojoj koži osjetila revnost crnogorskog sudstva.

Sutkinja Suda za prekršaje Maja Rakočević početkom februara kaznila je Ćalovićku sa 600 eura, zato što je u julu prošle godine, na istom performansu ispred Ustavnog suda Crne Gore, nalijepila naljepnicu preko ploče na tom sudu sa natpisom ,,Ustavni sud prve familije”.

Iz MANS-a je tada saopšteno da osuđujuća presuda Vanji Ćalović predstavlja grubo kršenje zakona, jer nije imala pravo na odbranu.

,,Sudija Rakočević nije se libila da u rješenju lažno navede da je Vanja Ćalović uredno primila poziv”, navodi se u saopštenju MANS-a.

MANS je saopštio da donošenje osuđujuće presude bez prisustva Vanje Ćalović predstavlja skandal.

,,Ovako grubo kršenje zakona i uskraćivanje prava na obavještavanje o optužbama i prava na odbranu, koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pokazuje da nije samo Ustavni sud taj koji se može kvalifikovati kao sud prve familije. Sudija Rakočević je, na način kako su nekada radili sudovi inkvizicije, zakazala suđenje sama sa jednim policajcem, ispričala se sa njim, njegovom iskazu koji je bio jedini ‘dokaz’ poklonila punu vjeru i izrekla kaznu od 600 eura”, saopštio je MANS.

Ćalović je više puta sjedala na optuženičku klupu, ali neke je sudske procese preživjela bez kazni.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Aleksandar Stojanović odbio je zahtjev kompanije MNSS B.V., većinskog vlasnika Željezare, kojim je traženo da Ćalović i MANS isplate 36.000 eura za nadoknadu nematerijalne štete zbog povrede poslovnog ugleda i prava ličnosti toj kompaniji. Ćalovićka je tužena zbog izjave na pres konferenciji 30. marta prošle godine da poslovanje kćerke firme u Holandiji nije obuhvaćeno revizorskim izvještajem o poslovanju nikšićke fabrike, zbog čega ,,postoji sumnja da se preko nje izvlači novac iz Crne Gore ili da se on pere”.

Većinski vlasnik nikšićke Željezare tužio je Vanju Ćalović i za klevetu zbog istih izjava, a sudija Osnovnog suda Goran Đuković donio je oslobađajuću presudu.

Prije nekoliko dana nastavljeno je suđenje Vanji Ćalović i MANS-u po privatnoj tužbi Lutrije Crne Gore i Džek pota.

Vanja Ćalović je saslušavana i u policiji nakon što se na internetu pojavio snimak sa svadbe Safeta Kalića, ,,kralja heroina” kako ga nazivaju mediji, na kome se u društvu pripadnika kriminalnih klanova iz Crne Gore i regiona vide i pripadnici crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost. Policiji i tužilaštvu bilo je preče da ispituju Vanju Ćalović da li zna otkud snimak na internetu nego otkud na Kalićevoj svadbi pripadnici ANB-a.

I ova epizoda je prava slika Crne Gore, tog lidera u regionu u svemu i svačemu, kako se hvale depeesovi čelnici. Nije mala stvar osuditi jednu mladu damu za – poljubac.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo