Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ANKETA: Da ne bude partijski državni tužilac

Objavljeno prije

na

Šta Monitorovi sagovornici očekuju od novog Vrhovnog državnog tužioca?

 

DR RADOMIR PRELEVIĆ, ADVOKAT
Reafirmisati ugled

– Prvo, očekujem da novi državni tužilac bude izabran dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore, kako to predlaže Venecijanska komisija. Mislim da je to jedan od najvažnijih uslova njegove samostalnosti, koja je po čl. 4. Ustava osnovno obilježje državnog tužioca.

Zatim, da bude efikasan u primjeni zakona na znatno različit i nov način u odnosu na dosadašnju praksu. Tu prije svega mislim na afirmisanje autoriteta države kroz dosljednu primjenu prava. Takođe, mislim da državni tužilac treba mnogo više nego do sada da primjenjuje načelo oportuniteta krivičnog gonjenja, odnosno, da državni tužilac primijeni svoje diskreciono pravo da odbaci krivičnu prijavu iz razloga pravičnosti za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, tj. da odgodi krivično gonjenje za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz razloga cjelishodnosti. Takođe, državni tužilac treba da afirmiše institut sporazuma o priznanju krivice, jer vidimo da je u Crnoj Gori srazmjerno neuporedivo više zatvorenika nego u regionu, samo uz eliminisanje mogućnosti za zloupotrebu, na šta je ukazano u nekim slučajevima. Istovremeno, državni tužilac treba da sasvim napusti praksu sticanja slave na tzv. bizarnim slučajevima, kao što je onaj najnoviji primjer kažnjavanja Vanje Ćalović zato što je poljubila policajca na dužnosti. Tu se valja sjetiti kako je Dante u Božanstvenoj komediji preporučio odgovor onog atinskog tiranina kad je supruga od njega tražila da osudi na smrt mladića koji je na ulici poljubio njihovu kćerku, a on odvratio: „Sada nas ljube, a šta ćemo činiti kad nas budu tukli”.

Posebno očekujem da državni tužilac upotrijebi policiju na način kako to propisuje član 44. Zakonika o krivičnom postupku, prema kome je policija dužna da postupa po zahtjevu nadležnog državnog tužioca.

Sa novom energijom državni tužilac treba da otvori i intenzivira istrage u brojnim neriješenim slučajevima počev od afere Snimak i ostalih.

Do sada se sticao utisak da je odnos snaga obrnut i da često rep maše psom. Budući državni tužilac bi za početak isto tako trebalo da prekine praksu obaveznog izjavljivanja pravnih lijekova protiv svih nižestepenih presuda, i time smanji pritisak na višestepene sudove.

Sve u svemu, novi državni tužilac treba da uloži veliki trud u reafirmaciju ugleda tog važnog državnog organa.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Sve zavisi od načina izbora

Očekivanja od novog VDT-a će svakako zavisiti od načina njegovog/njenog izbora. Dosadašnji način izbora daće za rezultat samo već viđeno. Uvažavanje preporuka Venecijanske komisije i odgovoran odnos političkih elita prema 2/3 većini za izbor tužioca širom bi otvorili vrata reformskim procesima u samom Tužilaštvu, a nakon toga i mogućnostima postizanja pravih i mjerljivih rezultata.

Ipak, da bi imali konačne potrebne efekte potrebno je uraditi i mnoge druge stvari, poput uvođenja visokostručnog multidisciplinarnog pristupa u radu Tužilaštva, konkretno u istragama, sa akcentom na finansijske istrage.

DUŠKO KOVAČEVIĆ, KOLUMNISTA VIJESTI
Pravda protiv moći

Prije nešto više od četiri decenije vođena je na holandskoj televiziji filozofska debata između dvojice uglednih društvenih teoretičara i angažovanih intelektualaca, Noama Čomskog (Noam Chomsky, 1928) i Mišela Fukoa(Michel Foucault, 1926–1984) na temu „Ljudska priroda: pravda protiv moći”. Dok Čomski smatra da treba tragati za idejom pravde, Fuko samo ponavlja: „Čija pravda, koja pravda”, potkopavajući svaku ideju pravednosti a smatrajući da je svaka pravda samo izraz moći!

Na tragu ove već antologijske rasprave, odmah na početku treba istaći da je problem zvani Ranka Čarapić ili zamjenik VDT-a Veselin Vučković stari, univerzalni i uvijek aktuelni društveni lavirint, samo što je u Crnoj Gori sve vulgarizovano do nedopustivih i karikaturalnih granica.

Principi pravde, kako je to još objašnjavao znameniti politički filozof Džon Rols, autor kapitalnog djela “Teorija pravde”, jesu predmet izvornog društvenog konsensuza, koji su kao takvi ugrađeni u osnove društvenog uređenja. Svako kasnije institucionalno djelovanje nužno derivira iz ovih fundamentalnih principa. Stoga je pravednost, kao pravilna i nepristrasna primjena pozitivnog prava, primarna vrlina svih društvenih institucija, conditio sine qua non konstituisanja pravne države.

Međutim, kod nas su ovi bazični principi oduvijek tretirani ne kao rezultat nepristrasne saglasnosti ili pogodbe, već kao puki predmet političke trgovine, izlizana moneta za potkusurivanje i sravnjivanje dnevnopolitičkih računica.

U krajnjem, pitanje pravde kod nas nikada nije dobilo jedno takvo suštinsko značenje, autonomno od (politikantskog) pojma skupštinske većine, odnosno relacija moći u društvu.

Personalne rotacije u okviru tako fundiranih institucija,samo su šareni karusel, fingirani „eppur si muove” („ipak se okreće”) crnogorskog tranzicionog vašara. Ovaj, svagda nepromjenljivi, „circulus vitiosus” je u najdubljoj vezi sa onim što bi se moglo nazvati ,,tajnom crnogorskog bezakonja” – isuviše prava, premalo pravde.

G. Veselin Vučković dolazi iz starog, kafkijanskog i komunističkog sistema kao već „dresiran” i autocenzurisan kadar politbirovskog pravosuđa, a koji je paralelno i simbiotski egzistirao sa partijom koja ga i postavlja danas na to osjetljivo mjesto.

U decenijama najbizarnijeg bezakonja i očigledenog suspendovanja i najmanjeg traga prava i pravednosti, taj čovjek, kao neko kome je pravda izabrani i karijerni „modus vivendi”, nikada nije istupio javno i upozorio društvo kojem pripada na kršenje prava, na nebrojene slučajeve nepravde koji su se smjenjivali kao na traci pred našim očima.

Prema tome, radi se o oktroisanom tužiocu koji ne poštuje svoju državu i svoj poziv i kojeg sigurno niko neće zvati telefonom ili kako već da mu kaže kad treba ili ne treba dići optužnicu jer je odavno naučen da prati liniju partijsko podobne dogmatike. A u slučaju da je podigne protiv nekoga, to će biti samo onda kada to nalože interesi prve partije ili Prve banke.

Negdje je u nekoj izbornoj kampanji jedan opozicionar zgodno primijetio kako je Filip Vujanović bio sve: „Predsjednik države, premijer, ministar, a bio je sve zato što je bio ništa”! To je upravo najbolja i najjasnija definicija filozofije kadriranja na značajne funkcije u Crnoj Gori. Veselin Vučković je postavljen na mjesto Javnog tužitelja iz istih motiva iz kojih je tu bila i Ranka Čarapić. Zato jer je ništa. Jer ne postoji! Naravno, u profesionalnom smislu.

STANKO MARIĆ, ADVOKAT
Testirati važne međunarodne adrese

Nagovještava se da će uskoro biti raspisan oglas za imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, koji bi se birao u Skupštini Crne Gore većinom glasova prisutnih poslanika.

Nagovještaj nije slučajan. Treba testirati domaću i međunarodnu javnost, naročito važne međunarodne adrese, da li će biti značajnijeg otpora još jednom oktroisanju provjerenog partijskog vojnika koji bi i narednih pet godina štitio nosioce vlasti i organizovanog kriminala od krivičnopravnog progona.

Znači, ako bi se realizovao taj, za vlast conditio sine qua non, onda nije realno očekivati, bilo kakvu suštinsku borbu protivu korupcije i organizovanog kriminala, koji više nego dugo razjedaju moralnu i materijalnu supstancu crnogorskog društva.

Imali bi i dalje, kao prethodne dvije decenije, partijskog državnog tužioca, od posebnog povjerenja vrha režima, koji bi , kao i do sada, izvršavao date naloge, fingirajući krivičnopravni progon lica po izboru, radi ostvarivanja uskostranačkih interesa i stvaranja privida, posebno pred međunarodnim zvaničnicima, da vlast ,,ulaže napore” i da je ,,posvećena ,,borbi protivu organizovanog kriminala i korupcije”.

Rezultat datih ,,napora” su takva optuženja koja se okončavaju donošenjem oslobađajućih presuda, odnosno ukidanjem osuđujućih, u svim slučajevima gdje se može dovesti u pitanje umiješanost najodgovornijih nosilaca vlasti i organizovanog kriminala.

Zbog svega toga realno je očekivati da takav naum naiđe na oštro protivljenje i osudu od strane međunarodnih zvaničnika i domaće opozicione scene.

Zato je neophodno da se u Skupštini Crne Gore ubrza postupak pripreme predloga akta o promjeni Ustava, koji bi sadržao rješenje da se državni tužilac bira dvotrećinskom većinom u Skupštini, kako bi takav akt u što kraćem roku bio usvojen.

Dati način izbora bi garantovao široki politički konsenzus, koji bi značio značajnu podršku, koja je neophodna za obavljanje ovog izuzetno složenog i odgovornog posla.

To bi bio samo prvi izuzetno važan korak u stvaranju uslova za vršenje tužilačke funkcije u skladu sa Ustavom i zakonom.

Zato je neophodno odmah pripremiti izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu i drugih zakona, kojima bi se bliže uredio niz značajnih pitanja bitnih za suštinsko obezbjeđenje samostalnosti i nezavisnosti u obavljanju funkcije državnog tužioca, kao što su:

-organizacija tužilaštva, međusobni odnosi i prava i obaveze tužilaca i njihovih zamjenika;

-način izbora osnovnih i viših državnih tužilaca i zamjenika tužilaca;

-kriterijumi za izbor i napredovanje, plate i stimulacija, sredstva, način i kriterijume za rješavanja stambenih pitanja, praćenje rada, odgovornost i dr. što je od posebnog značaja za samostalnost i nezavisnost u radu tužilaca i njihovih zamjenika;

-odnosi i saradnja sa drugim državnim organima i drugim subjektima i druga pitanja od značaja za nesmetano obavljanje ove izuzetno značajne, odgovorne i veoma osjetljive funkcije, koja zahtijeva visoki moralni i profesionalni integritet i ličnu hrabrost.

Bez uporednog i brzog stvaranja datih uslova, koji su garancija uspješnog obavljanja tužilačke funkcije, sami način izbora, i ako izuzetno značajan, neće dati očekivane, odnosno neophodne rezultate.

Marko Milačić

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo