Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ANKETA: Da ne bude partijski državni tužilac

Objavljeno prije

na

Šta Monitorovi sagovornici očekuju od novog Vrhovnog državnog tužioca?

 

DR RADOMIR PRELEVIĆ, ADVOKAT
Reafirmisati ugled

– Prvo, očekujem da novi državni tužilac bude izabran dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore, kako to predlaže Venecijanska komisija. Mislim da je to jedan od najvažnijih uslova njegove samostalnosti, koja je po čl. 4. Ustava osnovno obilježje državnog tužioca.

Zatim, da bude efikasan u primjeni zakona na znatno različit i nov način u odnosu na dosadašnju praksu. Tu prije svega mislim na afirmisanje autoriteta države kroz dosljednu primjenu prava. Takođe, mislim da državni tužilac treba mnogo više nego do sada da primjenjuje načelo oportuniteta krivičnog gonjenja, odnosno, da državni tužilac primijeni svoje diskreciono pravo da odbaci krivičnu prijavu iz razloga pravičnosti za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, tj. da odgodi krivično gonjenje za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz razloga cjelishodnosti. Takođe, državni tužilac treba da afirmiše institut sporazuma o priznanju krivice, jer vidimo da je u Crnoj Gori srazmjerno neuporedivo više zatvorenika nego u regionu, samo uz eliminisanje mogućnosti za zloupotrebu, na šta je ukazano u nekim slučajevima. Istovremeno, državni tužilac treba da sasvim napusti praksu sticanja slave na tzv. bizarnim slučajevima, kao što je onaj najnoviji primjer kažnjavanja Vanje Ćalović zato što je poljubila policajca na dužnosti. Tu se valja sjetiti kako je Dante u Božanstvenoj komediji preporučio odgovor onog atinskog tiranina kad je supruga od njega tražila da osudi na smrt mladića koji je na ulici poljubio njihovu kćerku, a on odvratio: „Sada nas ljube, a šta ćemo činiti kad nas budu tukli”.

Posebno očekujem da državni tužilac upotrijebi policiju na način kako to propisuje član 44. Zakonika o krivičnom postupku, prema kome je policija dužna da postupa po zahtjevu nadležnog državnog tužioca.

Sa novom energijom državni tužilac treba da otvori i intenzivira istrage u brojnim neriješenim slučajevima počev od afere Snimak i ostalih.

Do sada se sticao utisak da je odnos snaga obrnut i da često rep maše psom. Budući državni tužilac bi za početak isto tako trebalo da prekine praksu obaveznog izjavljivanja pravnih lijekova protiv svih nižestepenih presuda, i time smanji pritisak na višestepene sudove.

Sve u svemu, novi državni tužilac treba da uloži veliki trud u reafirmaciju ugleda tog važnog državnog organa.

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE
Sve zavisi od načina izbora

Očekivanja od novog VDT-a će svakako zavisiti od načina njegovog/njenog izbora. Dosadašnji način izbora daće za rezultat samo već viđeno. Uvažavanje preporuka Venecijanske komisije i odgovoran odnos političkih elita prema 2/3 većini za izbor tužioca širom bi otvorili vrata reformskim procesima u samom Tužilaštvu, a nakon toga i mogućnostima postizanja pravih i mjerljivih rezultata.

Ipak, da bi imali konačne potrebne efekte potrebno je uraditi i mnoge druge stvari, poput uvođenja visokostručnog multidisciplinarnog pristupa u radu Tužilaštva, konkretno u istragama, sa akcentom na finansijske istrage.

DUŠKO KOVAČEVIĆ, KOLUMNISTA VIJESTI
Pravda protiv moći

Prije nešto više od četiri decenije vođena je na holandskoj televiziji filozofska debata između dvojice uglednih društvenih teoretičara i angažovanih intelektualaca, Noama Čomskog (Noam Chomsky, 1928) i Mišela Fukoa(Michel Foucault, 1926–1984) na temu „Ljudska priroda: pravda protiv moći”. Dok Čomski smatra da treba tragati za idejom pravde, Fuko samo ponavlja: „Čija pravda, koja pravda”, potkopavajući svaku ideju pravednosti a smatrajući da je svaka pravda samo izraz moći!

Na tragu ove već antologijske rasprave, odmah na početku treba istaći da je problem zvani Ranka Čarapić ili zamjenik VDT-a Veselin Vučković stari, univerzalni i uvijek aktuelni društveni lavirint, samo što je u Crnoj Gori sve vulgarizovano do nedopustivih i karikaturalnih granica.

Principi pravde, kako je to još objašnjavao znameniti politički filozof Džon Rols, autor kapitalnog djela “Teorija pravde”, jesu predmet izvornog društvenog konsensuza, koji su kao takvi ugrađeni u osnove društvenog uređenja. Svako kasnije institucionalno djelovanje nužno derivira iz ovih fundamentalnih principa. Stoga je pravednost, kao pravilna i nepristrasna primjena pozitivnog prava, primarna vrlina svih društvenih institucija, conditio sine qua non konstituisanja pravne države.

Međutim, kod nas su ovi bazični principi oduvijek tretirani ne kao rezultat nepristrasne saglasnosti ili pogodbe, već kao puki predmet političke trgovine, izlizana moneta za potkusurivanje i sravnjivanje dnevnopolitičkih računica.

U krajnjem, pitanje pravde kod nas nikada nije dobilo jedno takvo suštinsko značenje, autonomno od (politikantskog) pojma skupštinske većine, odnosno relacija moći u društvu.

Personalne rotacije u okviru tako fundiranih institucija,samo su šareni karusel, fingirani „eppur si muove” („ipak se okreće”) crnogorskog tranzicionog vašara. Ovaj, svagda nepromjenljivi, „circulus vitiosus” je u najdubljoj vezi sa onim što bi se moglo nazvati ,,tajnom crnogorskog bezakonja” – isuviše prava, premalo pravde.

G. Veselin Vučković dolazi iz starog, kafkijanskog i komunističkog sistema kao već „dresiran” i autocenzurisan kadar politbirovskog pravosuđa, a koji je paralelno i simbiotski egzistirao sa partijom koja ga i postavlja danas na to osjetljivo mjesto.

U decenijama najbizarnijeg bezakonja i očigledenog suspendovanja i najmanjeg traga prava i pravednosti, taj čovjek, kao neko kome je pravda izabrani i karijerni „modus vivendi”, nikada nije istupio javno i upozorio društvo kojem pripada na kršenje prava, na nebrojene slučajeve nepravde koji su se smjenjivali kao na traci pred našim očima.

Prema tome, radi se o oktroisanom tužiocu koji ne poštuje svoju državu i svoj poziv i kojeg sigurno niko neće zvati telefonom ili kako već da mu kaže kad treba ili ne treba dići optužnicu jer je odavno naučen da prati liniju partijsko podobne dogmatike. A u slučaju da je podigne protiv nekoga, to će biti samo onda kada to nalože interesi prve partije ili Prve banke.

Negdje je u nekoj izbornoj kampanji jedan opozicionar zgodno primijetio kako je Filip Vujanović bio sve: „Predsjednik države, premijer, ministar, a bio je sve zato što je bio ništa”! To je upravo najbolja i najjasnija definicija filozofije kadriranja na značajne funkcije u Crnoj Gori. Veselin Vučković je postavljen na mjesto Javnog tužitelja iz istih motiva iz kojih je tu bila i Ranka Čarapić. Zato jer je ništa. Jer ne postoji! Naravno, u profesionalnom smislu.

STANKO MARIĆ, ADVOKAT
Testirati važne međunarodne adrese

Nagovještava se da će uskoro biti raspisan oglas za imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, koji bi se birao u Skupštini Crne Gore većinom glasova prisutnih poslanika.

Nagovještaj nije slučajan. Treba testirati domaću i međunarodnu javnost, naročito važne međunarodne adrese, da li će biti značajnijeg otpora još jednom oktroisanju provjerenog partijskog vojnika koji bi i narednih pet godina štitio nosioce vlasti i organizovanog kriminala od krivičnopravnog progona.

Znači, ako bi se realizovao taj, za vlast conditio sine qua non, onda nije realno očekivati, bilo kakvu suštinsku borbu protivu korupcije i organizovanog kriminala, koji više nego dugo razjedaju moralnu i materijalnu supstancu crnogorskog društva.

Imali bi i dalje, kao prethodne dvije decenije, partijskog državnog tužioca, od posebnog povjerenja vrha režima, koji bi , kao i do sada, izvršavao date naloge, fingirajući krivičnopravni progon lica po izboru, radi ostvarivanja uskostranačkih interesa i stvaranja privida, posebno pred međunarodnim zvaničnicima, da vlast ,,ulaže napore” i da je ,,posvećena ,,borbi protivu organizovanog kriminala i korupcije”.

Rezultat datih ,,napora” su takva optuženja koja se okončavaju donošenjem oslobađajućih presuda, odnosno ukidanjem osuđujućih, u svim slučajevima gdje se može dovesti u pitanje umiješanost najodgovornijih nosilaca vlasti i organizovanog kriminala.

Zbog svega toga realno je očekivati da takav naum naiđe na oštro protivljenje i osudu od strane međunarodnih zvaničnika i domaće opozicione scene.

Zato je neophodno da se u Skupštini Crne Gore ubrza postupak pripreme predloga akta o promjeni Ustava, koji bi sadržao rješenje da se državni tužilac bira dvotrećinskom većinom u Skupštini, kako bi takav akt u što kraćem roku bio usvojen.

Dati način izbora bi garantovao široki politički konsenzus, koji bi značio značajnu podršku, koja je neophodna za obavljanje ovog izuzetno složenog i odgovornog posla.

To bi bio samo prvi izuzetno važan korak u stvaranju uslova za vršenje tužilačke funkcije u skladu sa Ustavom i zakonom.

Zato je neophodno odmah pripremiti izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu i drugih zakona, kojima bi se bliže uredio niz značajnih pitanja bitnih za suštinsko obezbjeđenje samostalnosti i nezavisnosti u obavljanju funkcije državnog tužioca, kao što su:

-organizacija tužilaštva, međusobni odnosi i prava i obaveze tužilaca i njihovih zamjenika;

-način izbora osnovnih i viših državnih tužilaca i zamjenika tužilaca;

-kriterijumi za izbor i napredovanje, plate i stimulacija, sredstva, način i kriterijume za rješavanja stambenih pitanja, praćenje rada, odgovornost i dr. što je od posebnog značaja za samostalnost i nezavisnost u radu tužilaca i njihovih zamjenika;

-odnosi i saradnja sa drugim državnim organima i drugim subjektima i druga pitanja od značaja za nesmetano obavljanje ove izuzetno značajne, odgovorne i veoma osjetljive funkcije, koja zahtijeva visoki moralni i profesionalni integritet i ličnu hrabrost.

Bez uporednog i brzog stvaranja datih uslova, koji su garancija uspješnog obavljanja tužilačke funkcije, sami način izbora, i ako izuzetno značajan, neće dati očekivane, odnosno neophodne rezultate.

Marko Milačić

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo