Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Privatizacija UCG

Objavljeno prije

na

Ministarstvo prosvjete pripremilo je i početkom maja dalo na javnu raspravu Prijedlog zakona o visokom obrazovanju. Aktuleni zakon ministru Slavoljubu Stijepoviću nije bio po volji otkada je, maja 2010, izabran za ministra prosvjete. Prvo što je uradio kada je raspoređen da odlučuje o prosvjeti bilo je da izda licencu premijerovom Univerzitetu Donja Gorica (UDG), koji je dvije godine radio na crno.

Ministrova vizija visokog obrazovanja tu se nije zaustavila. Odmah je inicirao izmjene zakona. Ispunio je cilj da premijer odlučuje koliko će građani plaćati školarine studentima premijerovog univerziteta. Izmjenama i dopunama zakona prošle godine je iz državnog budžeta plaćeno blizu 200.000 eura za 115 studenata sa privatnih univerziteta. Obrazloženo je da se radi o studijskim programima od javnog interesa.

Brojni profesori UCG već duže vrijeme upozoravaju da se na račun premijerovog planski i ciljno uništava državni Univerzitet. Rastakanje koje je otpočeo bivši rektor Ljubiša Stanković, a nastavili rektor Predrag Miranović i ministar Stijepović ulazi u finalnu fazu.

Prijedlogom novog zakona, u članu 36 – Statusne promjene, predviđa se da fakulteti UCG mogu da promijene status odlukom koju donese osnivač, odnosno Vlada. To je, smatraju naši sagovornici, pokušaj da se privatizuje državni univerzitet.

,,Nacrt novog Zakona o visokom obrazovanju je još jedan u nizu koraka koje država istrajno radi kako bi urušila državni univerzitet. Sad su smislili kako da kroz zakonske norme omoguće privatizaciju univerzitetskih jedinica državnog univerziteta ili eventualno ulazak državnog vlasništva u privatne fakultete. Istu mustru koju je Vlada uglavnom imala prilikom privatizacije preduzeća koristi sad i za državni univerzitet, a to je mustra uništi pa prodaj. I sad je potpuno jasan ovaj maćehinski odnos države prema svom univerzitetu koji traje već duže vrijeme”, kaže za Monitor Branka Bošnjak.

O odnosu države prema svom univerzitetu najbolje govori Vladino stalno smanjenje budžeta. UCG potresa duboka kriza ne samo zbog milionskih dugova, već i zbog rušenja ugleda usljed čestih skandala koji rezultiraju uvođenjem prinudne uprave na fakultetima i ,,ukidanjem” pojedinih predmetnih odsjeka.

Bošnjak smatra da se, ako ova zakonska rješenja prođu, može očekivati privatizacija „profitabilnih” univerzitetskih jedinica državnog univerziteta – Ekonomskog fakulteta, Pravnog fakulteta, te Elektrotehničkog… ,,Oni će biti meta mnogih, a sigurna sam da će i neki profesori koji su imali neprimjereno unosne zarade na račun prekomjernog upisa studenata pokušati da uđu u vlasničku strukturu tih fakulteta”, kaže Bošnjak.

U komentarima koje su posljednjih dana slale univerzitetske jedinice i profesori UCG niko se ne osvrće na ovaj do sada najveći atak na državni univerzitet.

U Nacrtu zakona ozvaničeni su brojni raniji planovi partijskog ministra koji ograničavaju autonomiju univerziteta. Tako je broj članova Savjeta za visoko obrazovanje sa 11 povećan na 13, od kojih će većina, sedam, biti predstavnici Vlade.

Vlada utvrđuje koliko studenata i sa koliko para će iz državnog budžeta finansirati privatne univerzitete. Opet Vlada, a ne Univerzitet Crne Gore, određuje ,,uslove i kriterijume, način i postupak upisa u prvu godinu osnovnih akademskih i primijenjenih studija”. Za privatne univerzitete važe sasvim druga pravila.

Ranije je rektor Miranović govorio da namjera vlasti da ukine nezavisnost Savjeta za visoko obrazovanje nije u skladu sa evropskim standardima, te da „nijedan sertifikat o akreditaciji koji donese takav Savjet neće biti priznat van granica Crne Gore”. Upozoravao je i da je odredba koja predviđa da će kriterijume za upis brucoša određivati Vlada direktan napad na autonomiju državnog univerziteta. A o usmjeravanju budžetskih sredstava ka privatnim univerzitetima: ,,To je loša politika i to nije odgovorno prema državnom univerzitetu”.

Već duže je takva politika postala praksa a bunta od strane rektora nema.

,,Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju daje najmanje autonomije državnom univerzitetu u Crnoj Gori u odnosu na državne univerzitete u četiri države u okruženju od kojih je jedna država članica EU (Slovenija), a druga će biti od jula mjeseca (Hrvatska)”, navodi se u primjedbama na ovaj zakon koje je Ministarstvu uputio Bogdan Ašanin, dekan Medicinskog fakulteta UCG.

Komentarišući Prijedlog zakona, sa Pomorskog fakulteta u Kotoru su predložili da finansiranje privatnih ustanova treba u potpunosti prepustiti njihovim osnivačima.

,,U vezi člana koji predviđa da je vlada osnivač javne ustanove, predlažemo da se onemogući angažovanje članova Vlade u izvođenju nastave na privatnim ustanovama visokog obrazovanja, dok im traje mandat i to zbog konflikta interesa”, navodi se u dopisu koji potpisuje dekan Pomorskog fakulteta Danilo Nikolić.

Kad bi se ovaj prijedlog usvojio mnogi ministri u Vladi bi ostali bez dodatnih prihoda koji kao predavači ostvaruju na Univerzitetu Donja Gorica i drugim privatnim fakultetima – Igor Lukšić, Petar Ivanović, Milorad Katnić, Radoje Žugić, Željko Rutović… Ne treba sumnjati da prijedlog neće proći.

U primjedbama koje su upućene sa Prirodno-matematičkog fakulteta, a koje potpisuje dekan Predrag Stanišić, kaže se da nije jasan koncept samog Prijedloga zakona niti šta se njime želi postići.

,,Predlog Zakona nekorektno tretira javne ustanove, što se posebno odnosi na UCG, i bitno ga drugačije normira u odnosu na privatne ustanove. Predlog Zakona oštro sužava autonomiju Univerziteta Crne Gore, posebno imajući u vidu komparativnu praksu u okruženju… Predlog Zakona nije moguće amandmanski, tj. prostijim izmjenama, korigovati. To znači da ga kompletno treba povući iz procedure”, navodi se u komentarima pristiglim sa PMF-a.

Niko u do sada prispjelim komentarima nije diskutovao o odredbi koja omogućava privatizaciju državnog univerziteta.

,,Vrijeme je da se probude ‘uspavani’ profesori Univerziteta i oštro dignu glas protiv ove odredbe, inače u suprotnom oni će i sami biti saučesnici uništenja UCG i njegove autonomije. Očigledna je namjera da u privatnoj državi Crnoj Gori i državni univerzitet postane privatni i to u vlasništvu onih kojima u ovoj državi može biti sve i koji su se na račun nje obogatili, zato što su sebe stavili iznad zakona. Može se desiti da država spašava premijerov privatni univerzitet ako oni silni krediti ne budu mogli da se otplaćuju, ništa novo jer je spašavala i njegovu banku, i sve će to biti u skladu sa ovim zakonom”, kaže Branka Bošnjak.

A priliku da stanu u zaštitu ugrožene autonomije UCG rektor i profesori će imati na okruglom stolu o predlogu zakona koji je zakazan za petak u Ministarstvu prosvjete. Ili će snaga partijskih argumenata ministra Stijepovića biti opet jača.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo