Povežite se sa nama

INTERVJU

DANIJEL KALEZIĆ, PREDSJEDNIK UO KVIR MONTENEGRO: Dići glas za one koji ćute i trpe

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kako teku pripreme za ovogodišnju Paradu ponosa i koje su promjene u odnosu na prethodne? Koga očekujete sve na Paradi, prije svega iz državnih institucija?
KALEZIĆ: Sve je spremno za održavanje Prajda i zadovoljan sam što ove godine u samoj njegovoj pripremi direktno učestvuje oko 50 LGBTIQ osoba sa svojim članovima porodica i prijatelja, uz jako veliki broj LGBTIQ osoba koje daju podršku organizaciji. Zadovoljni smo kako se cijeli program Neđelje ponosa odvija i radujemo se pozitivnim komentarima iz LGBTIQ zajednice u odnosu na sve aktivnosti.

Najznačajnije promjene u odnosu na prethodne godine je značajno povećan broj LGBTIQ osoba koje su se autovale tokom prajd kampanje, visoka podrška članova porodica koji su stali u odbranu ljudskih prava svojih LGBTIQ članova, te podrška javnih ličnosti koje su učestvovale u kampanji za Prajd. Značajno je veća i podrška javnosti našim ljudskim pravima. Takva atmosfera uoči samog prajda nije nešto na što smo navikli do sada i potvrda je da se promjene polako dešavaju.

Što se tiče državnih institucija Organizacioni odbor očekuje sve one visoke predstavnike/ce institucija koji/e iskreno žele da podrže borbu protiv nasilja i ljudska prava LGBTIQ osoba.Ove godine Organizacioni odbor je odlučio da nikome od predstavnika/ca Vlade, institucija i bilo koje političke partije ne šalje poseban poziv za učešće na prajdu. Mi želimo da vidimo kolika je stvarna i iskrena podrška.

MONITOR: Ima li pomaka u položaju LGBTIQ populacije posljednjih godina? Da li je smanjen broj napada, odlazaka iz zemlje i da li su reakcije nadležnih adekvatnije?
KALEZIĆ: Pomaka i tekako ima. Prajdovi se odvijaju mirno bez incidenata već tri godine sa sve manjom policijskom zaštitom. Ima sve više javno vidljivih LGBTIQ osoba, pa čak i majki, braće i sestara koji javno podržavaju svoje LGBTIQ članove. Sve veći broj, posebno mladih, LGBTIQ osoba je dovoljno ohrabren da živi svoj život ne skrivajući seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Ove godine osnovana je i aktivno radi prva organizacija za zaštitu ljudskih prava transosoba Spektra.LGBTIQ zajednica raste i razvija se i LGBTIQ pokret je sve jači i vidljiviji.

Međutim, ostvareni pomaci nisu dovoljni i nisu na nivou pomaka koji obezbjeđuju slobodan život većini LGBTIQ osoba u svako vrijeme i na svakom mjestu. Sve dok svako od nas ne bude slobodan da izrazi svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet u bilo koje vrijeme na bilo kom mjestu u našoj zemlji, a da pri tome ne mora da brine da će zbog toga završiti razbijene glave, biti odbačen od porodice, ostati bez posla, biti izvrnut ruglu i podsmijehu, mi nećemo biti slobodni ljudi. I dalje smo u situaciji da se svake godine dogodi po nekoliko ozbiljnih fizičkih napada, nasilje na internetu i u komentarima na društvenim mrežama je i dalje veliki problem, mnoge LGBTIQ osobe su i dalje suočene sa neprihvatanjem od strane porodica i primorane da se kriju. Neke osobe koje pretrpe napade tokom prethodnih godina odlučile su se na to da napuste zemlju. Jedna osoba ove godine.

Sistem je unaprijeđen ali stalno zakazuje u pogledu adekvatnog procesuiranja slučajeva nasilja počinjenog nad LGBTIQ osobama. Ovdje je odgovornost prije svega na tužilaštvu koje nekvalifikuje slučajeve napada kao krivična djela počinjena iz mržnje, te sudovima koji to ne uzimaju kao otežavajuću okolnost prilikom izricanja kazne onima koji čine nasilje. Samim tim za posljedicu imamo situaciju da je u praksi napad nad LGBTIQ osobama tertiran isto kao kafanska tuča. Mi ponavljamo da to nije i ne može biti isto.

MONITOR: IZ LGBT Foruma Progres su najavili da neće učestvovati u Paradi jer smatraju da je potreban protest, a ne šetnja. Oni ističu da institucije malo rade na podršci i promociji prava LGBTIQ osoba. Kakav je Vaš stav o ovome?
KALEZIĆ: Jubilarni peti Montenegro prajd koncipiran je kao ovogodišnji najglasniji javni protest protiv nasilja u našem društvu i proteći će u znaku protesta više društvenih grupa protiv sveprisutnog nasilja.

S obzirom na to da implementacija Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba zaostaje na mnogim poljima, te da institucije moraju raditi mnogo više na unapređenju našeg položaja i ozbiljnije se baviti aktivnostima koje je sama Vlada usvojila, Organizacioni odbor prajda ove godine ima više zahtjeva prema Vladi i institucijama sistema.

Zahtijevamo punu implementaciju svih aktivnosti Strategije, adekvatnu implementaciju svih usvojenih zakona kojima se štite osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba, nastavak aktivnosti na unapređenju položaja LGBTIQ osoba u svim lokalnim zajednicama širom Crne Gore, kao i usvajanje novih zakonskih rješenja koja će osigurati i zaokružiti našu pravnu jednakost.

Jedan od glavnih zahtjeva odnosi se i na tužilaštvo koje je pozvano da prestane da bježi od kvalifikovanja slučajeva napada, prebijanja, ucjenjivanja i ostalih krivičnih djela počinjenih nad LGBTIQ osobama, kao djela počinjenih iz mržnje prema nama. Izostanak adekvatnog kvalifikovanja krivičnih djela koja nasilnici čine nad lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, inter i kvir osobama, šalje poruku nasilnicima da će za nasilje koje čine nad nama biti manje kažnjeni, te da je u određenoj mjeri to prihvatljivo. Vrijeme je da tužilaštvo shvati da nas ljudi tuku iz mržnje i da slučaj nasilja nad nama ne smije biti kvalifikovan jednako kao slučaj kafanske tuče koja se dogodila zbog previše popijenog alkohola. To nije i ne može biti isto.

Ovogodišnji zahtjevi usmjereni su i na građane od kojih zahtijevamo da razmisle o svom odnosu prema svima koji su slabiji i kojima treba podrška.

U subotu ćemo ponosno zajedno dići glas za sve one koji ćute i trpe jer ne mogu ili nisu dovoljno jaki da se suprotstave.

MONITOR: Koji su budući planovi Vaše organizacije?Šta je neophodno popraviti u sistemu da bi položaj LGBTIQ osoba bio poboljšan?
KALEZIĆ: Nastavićemo da radimo na izgradnji LGBTIQ zajednice i direktnom radu sa LGBTIQ osobama koji se kontinuirano odvija od našeg osnivanja u novembru 2012. godine. Što se samog sistema tiče, potrebno je zaokružiti pravnu jednakost usvajanjem adekvatnog zakona o registrovanom partnerstvu, zakona o rodnom identitetu te implementaciji svih aktivnosti predviđenih Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba. Posebno je značajno i potrebno adekvatno kvalifikovati i procesuirati sve slučajeve nasilja i druge incidente motivisane seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom. Cijeli sistem mora pokazivati iskrenu i javnu podršku LGBTIQ osobama kako bi se krug onih koji nas prihvataju širio, te mi bili u mogućnosti da budemo prihvaćeni i da živimo živote dostojne čovjeka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

RATKA JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ, NOVINARKA: Potpis dajem, uspjehu se ne nadam

Objavljeno prije

na

Objavio:

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

 

 

MONITOR:  Kako vidite predlog građanskog pokreta URA o formiranju manjinske vlade bez DPS-a i DF-a?

 JOVANOVIĆ – VUKOTIĆ: Jasno je da manjinska vlada nije optimalno nego iznuđeno rješenje, pokušaj da se izborom – uslovno rečeno – manjeg zla zaustavi nepodnošljivo mrcvarenje Crne Gore i svih nas u njoj.

Premijer Zdravko Krivokapić ili nije htio ili nije umio da ispuni obaveze preuzete Sporazumom lidera tri pobjedničke koalicije. Jedino što mu je pošlo za rukom jeste da održi obećanje dato njegovoj crkvi i njenim vjernicima, i to po cijenu raspirivanja podjela koje je izazvao bivši režim.

Evrope  i većih plata premijer se sjetio tek kad je izgubio podršku poslanika i povjerenje birača, nakon višemjesečne uzajamne blokade izvršne i zakonodavne vlasti.

Alternativa predlogu URA-e mogu biti samo novi izbori. Pošto je sasvim izvjesno da će oni donijeti stare rezultate, jedini izlaz i tada će biti – manjinska vlada…

MONITOR: A je li taj prijedlog realan? Demokrate su se već izjasnile da neće dati podršku manjinskoj vladi.

JOVANOVIĆ -VUKOTIĆ:   Demokrate neće dati podršku ni ulasku FK Zeta u Premijer ligu ako taj projekat predloži Dritan Abazović. Njihov animozitet prema lideru URA-e više je za medicinsku nego za političku analizu. Žali bože partije koja je do ulaska u vlast bila vjesnik moderne Crne Gore…

O projektu manjinske vlade znam samo ono što piše u novinama, na osnovu toga ,,potpis dajem, uspjehu se ne nadam”. Citirala sam Lalića, zato što ni prije ni poslije njega niko nije uspio da toliko pronikne u dubinu crnogorskih podjela i težinu njihovih posljedica u prelomnim vremenima…

Činjenica da URA nikad nije igrala na kartu podjela, da je nacionalne strasti stišavala čak i na svoju štetu, da građanska Crna Gora jeste svrha njenog postojanja, preporučuje tu partiju kao okosnicu projekta manjinske vlade.

To što podrška URA-i ne prelazi desetak posto ne znači da njen kurs nije ispravan. Nijesu devedesetih ni ideje liberala, monitorovaca i esdepeovaca imale više pristalica, a danas najmanje dvije trećine Crne Gore podržavaju njen demokratski evropski put…

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr TVRTKO JAKOVINA, ISTORIČAR, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA ZAGREB: Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada bismo znali kako graditi vlastitu sigurnosnu, razvojnu, obrazovnu politiku unutar EU, kako mi možemo pomoći EU da ojača europske vrijednosti, bili bismo korisni svima

 

MONITOR: Kao istoričar koji se posebno bavi 20. vijekom, koje biste momentume izdvojili kao one na koje bi građanke i građani Hrvatske trebalo danas da se oslanjaju kada razmišljaju o boljoj budućnosti?

JAKOVINA: Ja bih birao istinu ili barem najviše što dobra historiografija može učiniti. Svaki istraživač treba biti pošten i navesti koje su njegove vrijednosti kada piše, a ne praviti se da klerikalizam ili nacionalizam nisu ideologije ili da su prihvatljive, kako bi se u Hrvatskoj reklo, „državotvorne“. Što je više nacionalizma, to je više izjedanja nacionalnog tkiva. Hrvatska je jedan od školskih primjera kako se to ne bi trebalo raditi, kada govorite o prošlosti, onda birate samo negativno, namjerno se forsiraju samo loša, jalova zbivanja iz prošlosti. Ne znači to da se treba zaboravljati ili prešutjeti ono što je bilo loše. Takvi su događaji obično zanimljiviji za istraživanje, ali ako namjerno stvarate samo negativan niz, onda nemate volju niti želju da se stvari ikada pomaknu. Primjerice, ja bih volio da se barem jednako onoliko puta koliko su spomenuta ratna epizoda Crnogoraca kod Dubrovnika, navede i da je arhitekt iz Trogira Slade gradio brojne reprezentativne zgrade na Cetinju, da je Baltazar Bogišić stvarao zakonodavstvo Kneževine, da je biskup Strossmayer bio u dobrim odnosima s knjazom Nikolom, da je Veljko Bulajić crnogorski, koliko i hrvatski, da je isto s Dimitrijem Popovićem, da je u Zagrebu desetljećima profesor bio Dragan Lalović… Pa to su valjda primjeri koje treba naglasiti, ako cilj nije novi rat.

Ako će instrukcije za politiku i suživot dolaziti iz Ostroga ili ćete inzistirati da je Miro Barešić, koji je bio razlogom zašto je Švedska donijela svoj prvi antiteroristički zakon, točka slavlja, onda želite sukob.

MONITOR: Prema najnovijem popisu iz 2021, Hrvatska je manja za 400.000 stanovnika. To je premijer Andrej Plenković protumačio kao rezultat negativnog prirodnog priraštaja. Postoji li korelacija između politike restriktivnog nacionalizma zatvorenih društava, relativnog siromaštva i gubljenja stanovništva?

JAKOVINA: Premijer Plenković rezultate popisa komentirao je poput birokrata, bez političke i povijesne odgovornosti, bez traga državništva. Čudi to, jer su pripreme na „loše“ vijesti s popisom krenule davno. Pojavio se najprije niz paničnih tekstova novinara navezanih na Katoličku crkvu, kako tobože unuci namjerno popisuju svoje djedove i bake kao ateiste, pa tako smanjuju broj katolika. Kako su Crkvi bliski novinari to saznali, ostalo je nejasno, jer sve do danas tih podataka nema. Iz onoga što se do sada pojavilo, pad broja stanovnika za 9.25 posto u 10 godina. Kolega iz Zadra Sven Marcelić pokazao je da je tamo gdje je najveći pad broja stanovnika, najviše glasača najdesnijih opcija. Najmanji je pad uz obalu i oko Zagreba. Postavlja to jedno drugo pitanje: izborne jedinice trebale bi se korigirati, jer već i do sada su Slavonci birali s manje glasova saborske zastupnike. To bi moglo djelovati i na političku scenu, no kako je ipak riječ o hrvatskim sudovima i HDZ-u, ne očekujem korekciju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO VIDOJKOVIĆ, PISAC: Ljudi nisu svjesni kakav je život nas koji smo u prvom rovu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Knjiga će nadživjeti i svoje junake, i nas, i ova vremena. Ostaće zauvijek kao spomenik dobu u kom smo bili gori čak nego i u vrijeme Slobodana Miloševića

 

MONITOR: Direktan ste očevidac događaja i jedna od najaktivnijih javnih ličnosti u Srbiji… Kakva je bila 2021. u Srbiji što se tiče politike i kulture?

VIDOJKOVIĆ: Da počnemo od kulture, pošto je nepostojeća. Zadnja rupa na bilo čijoj svirali, a kamoli ove vlasti. Sam kraj godine je obeležio kulturni skandal u kome je Jelena Trivan poništila konkurs Kulturnog centra Srbije koji je odobrio sredstva za filmove Gorana Markovića, Želimira Žilnika i Srđana Dragojevića. Konačno se desio pravi staljinistički cenzorski potez. Autori koji ne štede ovu vlast bivaju uskraćivani za novčana sredstva za filmove samo zato što su to ti autori. Dragojević sa istim filmom godinama pokušava da dobije novac i ne ide mu. Markovićev film Doktor D je priča o čoveku optuženom za ratne zločine koji uzima novi identitet i bavi se nadrilekarstvom. Poznata priča. Poznavajući Gorana ne bi me čudilo da je konkurisao sa ciljem da ne dobije pare. Da dokaže sa kakvim staljinistima imamo posla. Žilnik bi možda i vratio pare kada bi ih dobio.

Mislim da režim baš zabole za film o Radovanu Karadžiću. Nisu oni ideološki ostrašćeni. Oni su poslovno i partijski angažovani. Da je neko drugi došao sa idejom da snimi film o doktoru D možda bi dobio pare, ali Goran Marković je pokazao zavidan autoritet kakav nisam video u ovoj zemlji. Ima stvarno puno poznatih ljudi koji laju protiv režima, ali jedini on može policajcu u civilu koji ga legitimiše da kaže – ‘Ne dam ličnu kartu, vodite me u zatvor’ i da se policija povuče. Eto, umjetnost je živa, ali kroz javno izražavanje umjetnika, pre svega. Goran Marković je pokazao da mu ne treba nikakva zaštita. Nikakvi „mi“ mu ne trebamo da pričamo: „Ne damo Gorana“. Čovek je umetnik. A to se ne vidi samo po filmovima već i po tom autoritetu koji poseduje da mu oni ništa ne mogu.

MONITOR: Nedavno ste za naš list komentarisali posljednja dešavanja i ekološke proteste. Izvojevane su neke zanimljive pobjede. Da li su to taktike vladajućih struktura pred izbore ili su se ipak za neka pitanja preračunali?

VIDOJKOVIĆ: Ekološki ustanak sam na početku potcenio. Najviše se bavim organizovanim kriminalom u vrhu države, telima kojima upravlja lično Vučić i njemu najbliži ljudi, pa mi je ekološki ustanak delovao smešno. Međutim, onaj ko je cenio situaciju u Srbiji, ispravno je ocenio da veliki broj naroda ne želi da izlazi na ulice zbog mafije koja seče ruke i noge, valja gudru, ubija, radi najgore stvari… nego da je ekologija koja je naš hronični problem odlična tema za novu političku opciju. To smo na kraju i dobili. Oni sada prema istraživanjima imaju preko 10 odsto. To je fantastičan uspeh srpske opozicije. U Beogradu sigurno, a za Srbiju videćemo. Ono što je još bitno je to da mi ne znamo koliko SPS ima. Prema tome situacija na biralištima će da bude daleko zanimljivija nego što smo mislili. Glavni razlog za to je, po meni, politički događaj godine – američke sankcije.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo