Povežite se sa nama

INTERVJU

DANIJEL KALEZIĆ, PREDSJEDNIK UO KVIR MONTENEGRO: Dići glas za one koji ćute i trpe

Objavljeno prije

na

MONITOR: Kako teku pripreme za ovogodišnju Paradu ponosa i koje su promjene u odnosu na prethodne? Koga očekujete sve na Paradi, prije svega iz državnih institucija?
KALEZIĆ: Sve je spremno za održavanje Prajda i zadovoljan sam što ove godine u samoj njegovoj pripremi direktno učestvuje oko 50 LGBTIQ osoba sa svojim članovima porodica i prijatelja, uz jako veliki broj LGBTIQ osoba koje daju podršku organizaciji. Zadovoljni smo kako se cijeli program Neđelje ponosa odvija i radujemo se pozitivnim komentarima iz LGBTIQ zajednice u odnosu na sve aktivnosti.

Najznačajnije promjene u odnosu na prethodne godine je značajno povećan broj LGBTIQ osoba koje su se autovale tokom prajd kampanje, visoka podrška članova porodica koji su stali u odbranu ljudskih prava svojih LGBTIQ članova, te podrška javnih ličnosti koje su učestvovale u kampanji za Prajd. Značajno je veća i podrška javnosti našim ljudskim pravima. Takva atmosfera uoči samog prajda nije nešto na što smo navikli do sada i potvrda je da se promjene polako dešavaju.

Što se tiče državnih institucija Organizacioni odbor očekuje sve one visoke predstavnike/ce institucija koji/e iskreno žele da podrže borbu protiv nasilja i ljudska prava LGBTIQ osoba.Ove godine Organizacioni odbor je odlučio da nikome od predstavnika/ca Vlade, institucija i bilo koje političke partije ne šalje poseban poziv za učešće na prajdu. Mi želimo da vidimo kolika je stvarna i iskrena podrška.

MONITOR: Ima li pomaka u položaju LGBTIQ populacije posljednjih godina? Da li je smanjen broj napada, odlazaka iz zemlje i da li su reakcije nadležnih adekvatnije?
KALEZIĆ: Pomaka i tekako ima. Prajdovi se odvijaju mirno bez incidenata već tri godine sa sve manjom policijskom zaštitom. Ima sve više javno vidljivih LGBTIQ osoba, pa čak i majki, braće i sestara koji javno podržavaju svoje LGBTIQ članove. Sve veći broj, posebno mladih, LGBTIQ osoba je dovoljno ohrabren da živi svoj život ne skrivajući seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Ove godine osnovana je i aktivno radi prva organizacija za zaštitu ljudskih prava transosoba Spektra.LGBTIQ zajednica raste i razvija se i LGBTIQ pokret je sve jači i vidljiviji.

Međutim, ostvareni pomaci nisu dovoljni i nisu na nivou pomaka koji obezbjeđuju slobodan život većini LGBTIQ osoba u svako vrijeme i na svakom mjestu. Sve dok svako od nas ne bude slobodan da izrazi svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet u bilo koje vrijeme na bilo kom mjestu u našoj zemlji, a da pri tome ne mora da brine da će zbog toga završiti razbijene glave, biti odbačen od porodice, ostati bez posla, biti izvrnut ruglu i podsmijehu, mi nećemo biti slobodni ljudi. I dalje smo u situaciji da se svake godine dogodi po nekoliko ozbiljnih fizičkih napada, nasilje na internetu i u komentarima na društvenim mrežama je i dalje veliki problem, mnoge LGBTIQ osobe su i dalje suočene sa neprihvatanjem od strane porodica i primorane da se kriju. Neke osobe koje pretrpe napade tokom prethodnih godina odlučile su se na to da napuste zemlju. Jedna osoba ove godine.

Sistem je unaprijeđen ali stalno zakazuje u pogledu adekvatnog procesuiranja slučajeva nasilja počinjenog nad LGBTIQ osobama. Ovdje je odgovornost prije svega na tužilaštvu koje nekvalifikuje slučajeve napada kao krivična djela počinjena iz mržnje, te sudovima koji to ne uzimaju kao otežavajuću okolnost prilikom izricanja kazne onima koji čine nasilje. Samim tim za posljedicu imamo situaciju da je u praksi napad nad LGBTIQ osobama tertiran isto kao kafanska tuča. Mi ponavljamo da to nije i ne može biti isto.

MONITOR: IZ LGBT Foruma Progres su najavili da neće učestvovati u Paradi jer smatraju da je potreban protest, a ne šetnja. Oni ističu da institucije malo rade na podršci i promociji prava LGBTIQ osoba. Kakav je Vaš stav o ovome?
KALEZIĆ: Jubilarni peti Montenegro prajd koncipiran je kao ovogodišnji najglasniji javni protest protiv nasilja u našem društvu i proteći će u znaku protesta više društvenih grupa protiv sveprisutnog nasilja.

S obzirom na to da implementacija Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba zaostaje na mnogim poljima, te da institucije moraju raditi mnogo više na unapređenju našeg položaja i ozbiljnije se baviti aktivnostima koje je sama Vlada usvojila, Organizacioni odbor prajda ove godine ima više zahtjeva prema Vladi i institucijama sistema.

Zahtijevamo punu implementaciju svih aktivnosti Strategije, adekvatnu implementaciju svih usvojenih zakona kojima se štite osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba, nastavak aktivnosti na unapređenju položaja LGBTIQ osoba u svim lokalnim zajednicama širom Crne Gore, kao i usvajanje novih zakonskih rješenja koja će osigurati i zaokružiti našu pravnu jednakost.

Jedan od glavnih zahtjeva odnosi se i na tužilaštvo koje je pozvano da prestane da bježi od kvalifikovanja slučajeva napada, prebijanja, ucjenjivanja i ostalih krivičnih djela počinjenih nad LGBTIQ osobama, kao djela počinjenih iz mržnje prema nama. Izostanak adekvatnog kvalifikovanja krivičnih djela koja nasilnici čine nad lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, inter i kvir osobama, šalje poruku nasilnicima da će za nasilje koje čine nad nama biti manje kažnjeni, te da je u određenoj mjeri to prihvatljivo. Vrijeme je da tužilaštvo shvati da nas ljudi tuku iz mržnje i da slučaj nasilja nad nama ne smije biti kvalifikovan jednako kao slučaj kafanske tuče koja se dogodila zbog previše popijenog alkohola. To nije i ne može biti isto.

Ovogodišnji zahtjevi usmjereni su i na građane od kojih zahtijevamo da razmisle o svom odnosu prema svima koji su slabiji i kojima treba podrška.

U subotu ćemo ponosno zajedno dići glas za sve one koji ćute i trpe jer ne mogu ili nisu dovoljno jaki da se suprotstave.

MONITOR: Koji su budući planovi Vaše organizacije?Šta je neophodno popraviti u sistemu da bi položaj LGBTIQ osoba bio poboljšan?
KALEZIĆ: Nastavićemo da radimo na izgradnji LGBTIQ zajednice i direktnom radu sa LGBTIQ osobama koji se kontinuirano odvija od našeg osnivanja u novembru 2012. godine. Što se samog sistema tiče, potrebno je zaokružiti pravnu jednakost usvajanjem adekvatnog zakona o registrovanom partnerstvu, zakona o rodnom identitetu te implementaciji svih aktivnosti predviđenih Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba. Posebno je značajno i potrebno adekvatno kvalifikovati i procesuirati sve slučajeve nasilja i druge incidente motivisane seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom. Cijeli sistem mora pokazivati iskrenu i javnu podršku LGBTIQ osobama kako bi se krug onih koji nas prihvataju širio, te mi bili u mogućnosti da budemo prihvaćeni i da živimo živote dostojne čovjeka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA: Građanstvo je u dubokoj apatiji, potisnutom bijesu i očaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rješenje su parlamentarni  izbori, pojava novih stranaka sa nepoznatim liderima i svježim idejama. I dva važna uslova: da se prekine sa politikom u kojoj cilj opravdava sredstva  i da se ukinu privilegije koje su  obezbijeđene  iz budžeta političkim partijama i vlastodršcima

 

MONITOR: Opet politička kriza, opet inicijativa za smjenu Vlade?

KOVAČEVIĆ: Sjetih se, bilo je to negdje osamdesetih  kada je Lepa Brena postala hit  pjesmom „Sitnije, Cile, sitnije, nauči me najhitnije… pokaži mi najbitnije“. Tih godina su uz zvuke ove pjesme  i opšte pomame za Brenom (svih naroda i narodnosti ) postavljani temelji  nove političke kulture i kulturne politike na prostoru  SFRJ. Iza leđa stanovništva koje se zanosilo  sjajem u očima i nagovještajima  erotike, pod plaštom opuštenosti  započinjane su   zločinačke politike,  dehumanizacija kulture, zloupotreba erotike. To traje do dan danas.  Najhitnije smo naučeni na rat,  a  najbitnije  je malo ko shvatio. To je asocijacija na vaše pitanje možda zbog  sjaja u očima  premijera ( dobro bi bilo da čuje pjesmu, hit prije njegovog rođenja a i danas njen ton boji političku  svakodnevnicu) kada je shvatio koju je izuzetnu poziciju dobio da zaigra na  promjene, a možda  zbog  opuštenog djelovanja iza  scene kada je došlo do  brkanja  najhitnijeg i najbitnijeg. Poenta  pjesme   je u  zadatku – sitnije. Sitnoća je razvijana (učena  i pokazivana)  na svim poljima,  usavršavala se  laž, licemjerje, podlost,  potkradanje, prebacivanje odgovornosti na druge, sakrivanje od odgovornosti, zgrtanje moći, novca i privilegija.  I taman kad pomislite da sitnije ne može, ponovo ista scena i ista pjesma. Politička scena, uz medijsku dopunu u Crnoj Gori je  zlokobna matrica  sitnog  gdje se nema više što naučiti, ni pokazati. Politička kriza je olakšanje, šansa da se promijeni pjesma, promijeni obrazac.

MONITOR: Demokrate su najavile da će se za deset dana izjasniti o tome da li će glasati za inicijativu, dodajući da ima puno razloga za njen pad. Vjerujete li da će ova Vlada izgubiti povjerenje u parlamentu?

KOVAČEVIĆ: Ima puno razloga za pad Vlade ali kriju one zbog čega ne bi trebala pasti. Jasno  je da neće da daju jasan odgovor. Odlaganje  shvatam kao  povećavanje vlastitog značaja  u dobroj pregovaračkoj  poziciji, čekaju se ponude, moraju se izračunati lični benefiti. Svi ponešto krijuckaju pa ne mogu da procijenim da li će ova  Vlada izgubiti  povjerenje u parlamentu (svi akteri imaju dokazano ogromne  kapacitete za političku trgovinu) ali znam da ga definitivno  nema van njega. Uronjeni  u političko blato teško je iznutra odabrati izlaz u promjenama.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR, GRAĐANSKI AKTIVISTA IZ ZAGREBA: Etnički nacionalizam je postao dosadna ideologija među ideologijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz činjenice da je Putinova Rusija zločinački i idiotski napala Ukrajinu, ne slijedi da su oni koji se s Ukrajinom poigravaju s druge strane, automatski u pravu

 

MONITOR: Opet je, i ovaj 27-i put, podsjećanje na vojno-policijsku akciju Oluja, izazvalo oprečne reakcije u Hrvatskoj i Srbiji. Moglo se čuti i dosta poziva na „mir i stabilnost“ od najviših predstavnika obje države. Otkuda tako napadno referiranje na mirovnu politiku dok se, istovremeno, šalju uznemirujuće poruke drugoj strani?

PUHOVSKI: Mir – u osnovnome, primitivnom značenju ne-rata – na ovome terenu posve je neupitan, i svi to znaju. Zato si politički ovlaštenici posvuda i dopuštaju povremene ispade uznemiravanja susjedstva (koji im, dakako, koriste za homogeniziranje pastve). Javni su povici usporedivi s onima iz 90-ih, ali, srećom, s daleko manjim učincima, jer:

a) međunarodni je složaj posve drukčiji;
b) odnosi su lokalnih snaga mnogo izjednačeniji;
c) „vjerni puk“ je na svim stranama sve više nevjeran, sve više odan boljem životu, sve manje osjetljiv na repetirane parole.

Ukratko: etnički nacionalizam je kroz desetljeća širenja postao elementom političke normalnosti, pa funkcionira „samo“ na izborima, dok je svoju (naizgled) prevratničku ulogu uglavnom izgubio. Ili: grandiozan mu je uspjeh u konačnici došao glave, postao je dosadnom ideologijom među ideologijama.

MONITOR: Vesna Teršelič je primijetila da niko od govornika na proslavi u Kninu nije pomenuo civilne žrtve Oluje. Demokratska stranka u Srbiji izašla je sa prijedlogom da se ubijenima i prognanima da status civilnih žrtava rata. Kako Vi gledate na ove utiske i predloge?

PUHOVSKI: Vesna Teršelič je tek nominalno u pravu, no istina je znatno ružnija – svi su, zapravo, govorili baš o žrtvama (zapravo: Žrtvama), „našima“ dakako. A one su toliko samorazumljive da ih se i ne spominje. Primjerice, iste se (srpske) žrtve na jednoj strani pojavljuju pod naznakom „tragedije koju je izazvala pohlepa i glupost srpskoga vodstva“, na drugoj u formuli „nećemo dopustiti ponavljanje“. O hrvatskim se žrtvama ritualno govori takorekuć svakodnevno – u Hrvatskoj (u Srbiji ih se i ne spominje, jer ona, znano je, službeno nije ni bila u ratu). Baš na simbolu Žrtve čitav ovaj prekogranični polit-folklor i živi, uz predano zanemarivanje jada pravih žrtava (čak i „naših“). Status civilnih žrtava rata ubijenima i prognanima svakako bi pomogao u popravljanju stanja, ali ponovno su na djelu politička predpitanja – u Hrvatskoj, recimo, prognanima službeno smatraju samo one koji su žrtve srpskih snaga i JNA; oni su drugi  naprosto „izbjegli“.

MONITOR: Srbija je otvorila slučaj stradanja na Petrovačkoj cesti. Da li se može očekivati da se hrvatsko pravosuđe zainteresuje za ovaj slučaj?

PUHOVSKI: Ne, ne treba to očekivati, jer hrvatska javnost i dalje počiva u uvjerenju da „smo se branili i obranili“, a „pojedini incidenti“ ne zaslužuju pažnju, posebice nakon toliko vremena. To više što je – s dobrim razlogom – ugled srpskoga pravosuđa (i) u Hrvatskoj mizeran. Podaci o zločinu na Petrovačkoj cesti su kontroverzni, a hrvatsko pravosuđe nije reagiralo ni na mnogo jasnije ustanovljene zločine. Dugoročno je, opasno u konkretnome slučaju to što je političko vodstvo a limine odbilo raspravu o mogućem suđenju, a da dokumentacija i nije stigla do pravosuđa.

MONITOR: I posle 27 godina od kraja rata u Hrvatskoj, ne rješavaju se pitanja nestalih na obje strane. Da li oni koji imaju političku moć kalkulišu sa riješavanjem ovog pitanja?

PUHOVSKI: Vjerojatno, no bitno je sljedeće – vladajućima na obje strane naročito je stalo da se otkrivaju „naše žrtve“, ali ne i po cijenu da se, istovremeno, otkrivaju i zločini „naših“ (indikativno: jezik otkriva dio problema – izraz „naše žrtve“ može označavati one koje su „naši“ pobili, ili i „naše“ koje su drugi pobili). U Hrvatskoj je broj nepronađenih s obje (etničke) strane otprilike podjednak pa to dodatno blokira proces. Iskusili smo to i u (nažalost neuspješnim) nastojanjima da se pokrene REKOM.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

JOVAN SUBOTIĆ, HERCEGNOVSKI STRIP FESTIVAL: Kulturološko čudo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postali smo jedna od najatraktivnijih stripovskih lokacija u Evropi i sada se umjetnici prijavljuju sami. Imamo reputaciju da smo „festivalski festival“

 

MONITOR: HSF, 16. po redu, je za mjesec dana. Na šta ste posebno ponosni ove godine?

SUBOTIĆ: Ovogodišnje, 16. izdanje HSF-a imaće sigurno najveći broj vrhunskih gostiju do sada. Pored onih koji će ponijeti epitet specijalnih, broj svjetskih zvijezda koje se vraćaju u Herceg Novi i jednostavno ne žele da ga propuste je ogroman. Iako je to bio ogroman izazov, uspjeli smo se organizovati na način da pored 12 specijalnih gostiju, te onih redovnih kao što su Vilijam Simpson, Valter Venturi, Tihomir Tikulin ili Iztok Sitar, ove godine u Herceg Novom ponovo vidimo svjetsku klasu kakva su Glen Fabri, Fernando Danjino, Đorđo Pontreli, Paskvale Del Vekio, Esad Ribić ili Mirko Čolak te sve one evropske i regionalne zvijezde koje su već prilično poznate publici. Preponosni smo i na kvalitet pažljivo probranog muzičkog programa u kojem će učestvovati Prljavi inspektor Blaža i Kljunovi, Kanda Kodža i Nebojša, Počeni Škafi, Gift, Empathy Soul Project, Marko Vlahović…

Konačno, ponosni smo što su svi naši programi i dalje besplatni za sve posjetioce, te što ove godine fantastičan program nosimo sa sobom i na hercegnovsku rivijeru, do rizorta Portonovi, te ponovo u Tivat i na Lušticu.

MONITOR: Kako ste uspjeli izgraditi adresu na koju će rado doći najveća imena umjetnosti kvadrata i oblačića?

SUBOTIĆ: Formula za privlačenje najvećih imena je ne samo jednostavna, već vjerovatno i jedina po kojoj znamo da radimo. Dosadašnji specijalni gosti, za koje se uvijek potrudimo da se osjećaju sjajno u Herceg Novom, naša su najbolja reklama odnosno najefikasniji kanal komunikacije sa svojim kolegama. Dakle, posao svake godine odradite pošteno, svojski, najbolje što možete i dobar glas o vama niko ne može da zaustavi. Posljednjih godina, moramo se pohvaliti, posao je još lakši. Jednostavno, postali smo jedna od najatraktivnijih stripovskih lokacija u Evropi i sada se umjetnici prijavljuju sami, odnosno oni kontaktiraju nas. Imamo reputaciju da smo „festivalski festival“, da smo „kulturološko čudo“.

MONITOR: Drugi se gase ili životare, HSF raste. Kako?

SUBOTIĆ: Za to je zaslužan prije svega temeljan i konstantan rad njegovih organizatora i cijele grupe mladih volontera okupljene oko nas. Ogromnu strast prema stripu pretočili smo u ovaj događaj i nismo se libili da u njega uložimo sate svakodnevnog rada, lične reputacije, sve kanale komunikacije koje imamo na raspolaganju, te kucanje na mnogobrojna vrata. Ukoliko vjerujete u svoj proizvod, a naš je proizvod festival koji se bavi talentom, kulturom, osmijesima, ljepotom, pričanjem priča… dovoljno je da vam neko pruži šansu jednom. Rezultat te pružene šanse je takav da HSF nikada ne gubi sponzore ili prijatelje manifestacije, naprotiv, oni ostaju dugo s nama na obostrano zadovoljstvo. Danas je HSF kompleksan mozaik prijatelja festivala koji dolaze iz svih grana društva i daju doprinos ovoj vrhunskoj fešti. Uz to, organizatori su na vrijeme krenuli u podmlađivanje festivalskog tima, te su djeca koja su stasavala uz festival danas momci i djevojke, koji aktivno učestvuju u organizaciji i koji će ga jednog dana naslijediti.

MONITOR: Objavili ste i jedan broj HSF magazina.

SUBOTIĆ: To ostaje naš nedosanjani san, odnosno projekat koji i dalje čeka na nastavak realizacije. Za taj projekat biće nam potrebna značajnija pomoć u smislu uslova za rad, te izdavačke koncepcije. Izdavaštvo je nešto u šta se još nismo odvažili da krenemo, ali je ideja koja u našim glavama zri već dugo, a pogotovo intenzivno u prethodnoj godini. Recimo da će mnogo zavisiti od reakcije državnih organa kojima smo se obratili u smislu podrške ovom projektu i situacije u kojoj će se neko od nas iz organizacionog tima ekskluzivno morati posvetiti HSF-u puno radno vrijeme. Postali smo izvanredan kulturni i turistički proizvod. Samo malo nas dijeli da od toga cijela ova priča, i dalje bazirana isključivo na entuzijazmu, postane profesionalna, pa i da HSF magazin postane stvarnost, te još jedan način otvaranja vrata mladim crnogorskim stvaraocima ka karijerama u vizuelnoj umjetnosti.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo