Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Davljenje na rate

Objavljeno prije

na

Iako praktikuje da ubije – Duška Jovanovića, prebije – Miška Đukića, Mladena Stojovića, Željka Ivanovića… ili zaprijeti, vlast konstantno pokušava ućutkati nepodobna glasila i na diskretnije, perfidnije demokratske načine: povlašćenjima lojalnima i finansijskim iscrpljivanjem nelojalnih. Strategija – ekonomsko davljenje.

I povrh svega, povlašćeni se bune. Ovih su dana predstavnici televizija Prva, Atlas, Pink M i Radio-televizije Crne Gore RTCG, zajednički poručili – da to što bilježe znatno slabiju gledanost nije do njih, već do sistema mjerenja udjela gledanosti u Crnoj Gori. Tvrde: TV Vijesti vještački podižu rejting. I, još: ,,Monopol istraživačke agencije doprinosi povoljnijem položaju televizije, i nije zasnovan na realnim osnovama.”

Tako izgleda izokrenuta stvarnost. TV Vijesti su se, podsjeća za Monitor direktor Slavoljub Šćekić, dvije i po godine borile protiv diskriminacije u kojoj joj je svim sredstvima branjeno da dobije frekvenciju za Podgoricu i još neke velike gradove, što je uzrokovalo milionsku štetu.

„Tek pod ogromnim pritiskom Evropske komisije, Vlade Njemačke i Ambasade SAD dobili smo priliku da nas vidi cijela Crna Gora. Vrlo brzo smo, potom, napornim radom i istrajavanjem na profesionalnim standardima postali lideri u gledanosti i zadobili rekordno povjerenje gledalaca. Uz svu tragikomičnost u nastupu predstavnika četiri televizije, organizovanog preko noći i ‘po naređenju’, a zbog navodne sumnje u istraživanja i rejting TV Vijesti, označen je početak novog talasa napada na našu kompaniju. Pokušaji da se uticaj TV Vijesti umanji po svaku cijenu, dobijaju nove dimenzije. Šalje se i poruka našim klijentima da se ne reklamiraju kod nas, kako bi se nastavilo ekonomsko iscrpljivanje TV Vijesti.”

Nešto ranije, u odnosu na sinhronizovanu žalopojku četiri TV „žrtve” ,objavljeno je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Matematički dokaz ko je u Crnoj Gori na meti režima: Skupština i Vlada prošle godine potrošili su 852,06 hiljada eura na medije, agencije za odnose sa javnošću i istraživanje javnog mnjenja, ali i produkcijske kuće, od čega je ubjedljivo najviše novca otišlo u ruke režimu sklonih glasila -dnevnika Pobjeda, portala Analitika i radija Antena M.

Iako Pobjeda državi duguje dvadesetak miliona eura, iako joj se redovno, na račun poreskih obveznika, otpisuju dugovi i daju garancije, iako već deset godina posluje nezakonito zbog neprivatizovanja, iako ima tiraž od oko četiri hiljade primjeraka, to nije smetnja institucijama da na račun te medijske kuće uplate najviše novca za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima – čak 81,37 hiljada eura, ili 89,16 odsto! Budimo iskreni: za to kako brane šefa zaslužuju i 100 odsto.

Neuporedivo tiražnijim dnevnicima Vijestima i Danu, po osnovu reklama, uplaćeno je 2,81 hiljada, odnosno – 3,48 hiljade eura. Direktor Vijesti Željko Ivanović za Monitor kaže da vrh vlasti koristi državnu Pobjedu kako bi svoje lične i familijarne potrebe održavao u životu novcem svih građana Crne Gore. ,,Osim milionskih dotacija kojima svake godine vlast pokriva minuse Pobjede umjesto da uvede stečaj i proglasi bankrot ekonomski neodrživog sistema, ona mu obezbjeđuje i druge načine finansiranja kroz distribuciju svojih oglasa, ali i oglasa javnih preduzeća i vlastima bliskih firmi u jednom irelevantnom mediju. Tako se uz dva miliona otpisanih dugova Pobjede prema budžetu skupi još pola miliona nezasluženih oglasa koji se, u stvari, uzimaju nezavisnim medijima kojima bi po poziciji na tržištu i uticaju morali pripasti.”

Takvo stanje ne smeta prvom vojniku Pobjede Srđanu Kusovcu da ustvrdi kako ,,činjenica da je Pobjeda u državnom vlasništvu ne znači da dobija bilo šta od države.” Nema šanse.

Još jedan od načina perfidnih pritisaka vlasti na nepodobne medije jeste stvaranje novih glasila sa fantomskim finansijerima, koji preko dampinških cijena pokušavaju ugroziti rad nezavisnih medija, naglašava Ivanović.

,,Anonimni vlasnik Dnevnih novina već više od godinu i po ne odustaje da bespovratno sipa po 120 hiljada eura mjesečno u projekat koji je osuđen na propast samo da bi se makar malo oštetili nezavisni mediji. Možete zamisliti ko je taj moćni vlasnik tog lista koji je već bacio preko dva miliona eura bez bilo kakvih šansi da na ovako malom tržištu bilo kada povrati taj novac.”

Direktor Dnevnih novina Boris Darmanović kaže da taj list pravi finansijski gubitak jer je počeo da izlazi tek prije godinu i po.

,,Taj minus se planiranom dinamikom smanjuje dok ne dođe u plus. Za period koji smo odredili, a on je jako dug, odnosno realan. Ja nijedan svoj proizvod, a ima ih nekoliko, nijesam pravio da bih pare zaradio sjutra. Većina ih ostvaruje profit nakon 3-5 godina. Kako ćemo to da napravimo, naravno da neću da otkrijem, jer bih tog momenta plan propao. Dnevne novine imaju najbrži rast tiraža na Balkanu sa najvećim rastom i apsolutno su perspektivne.” Red je reći: Dnevne novine su mjesecima dijeljene džabe. A sada se prodaju po 20 centi.

Vlast je na vrijeme shvatila važnost interneta pa zdušno pomaže društvo na tom polju – portal Analitiku. Prošle godine portal koji vodi Draško Đuranović, ujedno član savjeta TVCG, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, čak – 26,38 hiljada eura. Mnogo puta posjećeniji sajtovi Vijesti ili Café del Montenegro nijesu dobili ni centa.

Pomoć Đuranovićevom novinarstvu ne datira od lani. Dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu njegove supruge, država je prebacili na nas. Građane. Objašnjenje Vlade: moralo se pomoći medijima prema kojima je Bega press imao dugove. Đuranović, vidimo po njegovim tekstovima i portalu, ne zaboravlja. Odužuje se.

Tu je i Darko Šuković. Urednik radija Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije prošle godine inkasirao je daleko najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca ili 24,5 hiljada eura! Za neuporedivo popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke. To je sedam puta manje nego prethodne godine. Za razliku od Vijesti koje bilježe enormni pad priliva novca, Anteni M cvjeta: u odnosu na pretprošlu godinu, taj radio je od, recimo, Ministarstva saobraćaja prošle godine dobio deset hiljada eura više. Zna Šuković što Vlada voli.

I prisluškivanje je jedan od načina za disciplinovanje. Krajem februara Dan je objavio podatak, tom listu potvrđen iz više izvora, da je zamjenik glavnog i odgovornog urednika tog dnevnika Nikola Marković za nešto više od godinu čak tri puta bio pod mjerama tajnog nadzora, a da su prisluškivani i urednik Hronike i Društva u tom listu Mitar Rakčević, kao i novinar Dražen Živković. Bilježeni su njihovi kontakti sa liderima opozicije, predstavnicima NVO sektora i nezavisnih medija.

Marković za Monitor kaže da što je veća pažnja i pritisak EU na ovdašnji režim tako se mijenja i metodologija obračuna vlasti sa nezavisnim medijima. ,,Od brutalnih, kakva su ubistva i premlaćivanja, preko milionskih odštetnih zahtjeva, pa sve do praćenja i prisluškivanja urednika i novinara. Procesi za odavanje državne tajne i visina zaprijećene kazne protiv moje malenkosti najbolje svjedoče kakav je odnos režima prema dnevnom listu Dan.”

Direktor Reportera bez granica za Evropu Olivije Bazil primijetio je da je u godini za nama od tri nezavisna medija sestra premijera Mila Đukanovića tražila 300.000 eura zbog njihovog pisanja o korupcionaškoj aferi. ,,Ukoliko bi se dogodilo da te tužbe budu uvažene, to bi bilo katastrofalno za održivost Dana, Vijesti i Monitora.”

Kazao je Bazil da prema njegovim saznanjima, odštetni zahtjevi protiv navedenih listova prelaze tri miliona eura, te da Crna Gora mora potpuno da ispoštuje praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. ,,Ne sporimo pravo građanima da tuže medije, jer se ponekad objavljuju stvari koje su kleveta. I kvalitet izvještavanja treba prilično popraviti, ali ukoliko protiv tri medija imate milionske tužbe, onda je jasno o čemu se radi.”

Za tužbe je nerijetko bila zadužena sestra premijera, advokatica Ana Kolarević. Dešavalo se, recimo, da po osnovu povrijeđene časti i ugleda, u bratovo ime, od Vijesti zahtijeva isplatu deset miliona eura. Pa dobiju ,,tek” deset hiljada. Drugi put, u ime vlasnika željezare Nikšić, ovoga puta po osnovu povrijeđenog poslovnog ponosa, Kolarevićka od Vijesti i Nebojše Medojevića zahtijeva isplatu takođe deset miliona eura, bez obzira što u vrijeme tog tužbenog zahtjeva takav pravni institut nije postojao. Dobili ,,samo” 33.000 eura. I tako dalje, do tri miliona.

Kolarevićka u ime familije, zna da odgovari: ,,E, neće se ta pravila diktirati za Anu Kolarević od šačice bolesnih umova, ljudi koje očigledno vodi mržnja prema Milu Đukanoviću”.

Nešto slično može se pročitati i u dokumentu Matice crnogorske, Pogled na medijske prilike u Crnoj Gori. U štivu koje potpisuje Ilija Despotović, objavljenom 2012. godine piše: ,,Nije dobro, nije profesionalno, nije ‘patriotski’ ako netrpeljivost ili mržnja prema Milu Đukanoviću zasljepljuje medijske krugove, pa se i oni priklanjaju političkim floskulama o ‘privatnoj državi’, o ‘dvoru’ i ‘dvorjanima’, čime na određeni način dovode u pitanje i kredibilitet ostvarene suverenosti države.”

To je ta patriotska logika: Đukanović i država – ista stvar.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo