Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Davljenje na rate

Objavljeno prije

na

ivanovic

Iako praktikuje da ubije – Duška Jovanovića, prebije – Miška Đukića, Mladena Stojovića, Željka Ivanovića… ili zaprijeti, vlast konstantno pokušava ućutkati nepodobna glasila i na diskretnije, perfidnije demokratske načine: povlašćenjima lojalnima i finansijskim iscrpljivanjem nelojalnih. Strategija – ekonomsko davljenje.

I povrh svega, povlašćeni se bune. Ovih su dana predstavnici televizija Prva, Atlas, Pink M i Radio-televizije Crne Gore RTCG, zajednički poručili – da to što bilježe znatno slabiju gledanost nije do njih, već do sistema mjerenja udjela gledanosti u Crnoj Gori. Tvrde: TV Vijesti vještački podižu rejting. I, još: ,,Monopol istraživačke agencije doprinosi povoljnijem položaju televizije, i nije zasnovan na realnim osnovama.”

Tako izgleda izokrenuta stvarnost. TV Vijesti su se, podsjeća za Monitor direktor Slavoljub Šćekić, dvije i po godine borile protiv diskriminacije u kojoj joj je svim sredstvima branjeno da dobije frekvenciju za Podgoricu i još neke velike gradove, što je uzrokovalo milionsku štetu.

„Tek pod ogromnim pritiskom Evropske komisije, Vlade Njemačke i Ambasade SAD dobili smo priliku da nas vidi cijela Crna Gora. Vrlo brzo smo, potom, napornim radom i istrajavanjem na profesionalnim standardima postali lideri u gledanosti i zadobili rekordno povjerenje gledalaca. Uz svu tragikomičnost u nastupu predstavnika četiri televizije, organizovanog preko noći i ‘po naređenju’, a zbog navodne sumnje u istraživanja i rejting TV Vijesti, označen je početak novog talasa napada na našu kompaniju. Pokušaji da se uticaj TV Vijesti umanji po svaku cijenu, dobijaju nove dimenzije. Šalje se i poruka našim klijentima da se ne reklamiraju kod nas, kako bi se nastavilo ekonomsko iscrpljivanje TV Vijesti.”

Nešto ranije, u odnosu na sinhronizovanu žalopojku četiri TV „žrtve” ,objavljeno je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Matematički dokaz ko je u Crnoj Gori na meti režima: Skupština i Vlada prošle godine potrošili su 852,06 hiljada eura na medije, agencije za odnose sa javnošću i istraživanje javnog mnjenja, ali i produkcijske kuće, od čega je ubjedljivo najviše novca otišlo u ruke režimu sklonih glasila -dnevnika Pobjeda, portala Analitika i radija Antena M.

Iako Pobjeda državi duguje dvadesetak miliona eura, iako joj se redovno, na račun poreskih obveznika, otpisuju dugovi i daju garancije, iako već deset godina posluje nezakonito zbog neprivatizovanja, iako ima tiraž od oko četiri hiljade primjeraka, to nije smetnja institucijama da na račun te medijske kuće uplate najviše novca za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima – čak 81,37 hiljada eura, ili 89,16 odsto! Budimo iskreni: za to kako brane šefa zaslužuju i 100 odsto.

Neuporedivo tiražnijim dnevnicima Vijestima i Danu, po osnovu reklama, uplaćeno je 2,81 hiljada, odnosno – 3,48 hiljade eura. Direktor Vijesti Željko Ivanović za Monitor kaže da vrh vlasti koristi državnu Pobjedu kako bi svoje lične i familijarne potrebe održavao u životu novcem svih građana Crne Gore. ,,Osim milionskih dotacija kojima svake godine vlast pokriva minuse Pobjede umjesto da uvede stečaj i proglasi bankrot ekonomski neodrživog sistema, ona mu obezbjeđuje i druge načine finansiranja kroz distribuciju svojih oglasa, ali i oglasa javnih preduzeća i vlastima bliskih firmi u jednom irelevantnom mediju. Tako se uz dva miliona otpisanih dugova Pobjede prema budžetu skupi još pola miliona nezasluženih oglasa koji se, u stvari, uzimaju nezavisnim medijima kojima bi po poziciji na tržištu i uticaju morali pripasti.”

Takvo stanje ne smeta prvom vojniku Pobjede Srđanu Kusovcu da ustvrdi kako ,,činjenica da je Pobjeda u državnom vlasništvu ne znači da dobija bilo šta od države.” Nema šanse.

Još jedan od načina perfidnih pritisaka vlasti na nepodobne medije jeste stvaranje novih glasila sa fantomskim finansijerima, koji preko dampinških cijena pokušavaju ugroziti rad nezavisnih medija, naglašava Ivanović.

,,Anonimni vlasnik Dnevnih novina već više od godinu i po ne odustaje da bespovratno sipa po 120 hiljada eura mjesečno u projekat koji je osuđen na propast samo da bi se makar malo oštetili nezavisni mediji. Možete zamisliti ko je taj moćni vlasnik tog lista koji je već bacio preko dva miliona eura bez bilo kakvih šansi da na ovako malom tržištu bilo kada povrati taj novac.”

Direktor Dnevnih novina Boris Darmanović kaže da taj list pravi finansijski gubitak jer je počeo da izlazi tek prije godinu i po.

,,Taj minus se planiranom dinamikom smanjuje dok ne dođe u plus. Za period koji smo odredili, a on je jako dug, odnosno realan. Ja nijedan svoj proizvod, a ima ih nekoliko, nijesam pravio da bih pare zaradio sjutra. Većina ih ostvaruje profit nakon 3-5 godina. Kako ćemo to da napravimo, naravno da neću da otkrijem, jer bih tog momenta plan propao. Dnevne novine imaju najbrži rast tiraža na Balkanu sa najvećim rastom i apsolutno su perspektivne.” Red je reći: Dnevne novine su mjesecima dijeljene džabe. A sada se prodaju po 20 centi.

Vlast je na vrijeme shvatila važnost interneta pa zdušno pomaže društvo na tom polju – portal Analitiku. Prošle godine portal koji vodi Draško Đuranović, ujedno član savjeta TVCG, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, čak – 26,38 hiljada eura. Mnogo puta posjećeniji sajtovi Vijesti ili Café del Montenegro nijesu dobili ni centa.

Pomoć Đuranovićevom novinarstvu ne datira od lani. Dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu njegove supruge, država je prebacili na nas. Građane. Objašnjenje Vlade: moralo se pomoći medijima prema kojima je Bega press imao dugove. Đuranović, vidimo po njegovim tekstovima i portalu, ne zaboravlja. Odužuje se.

Tu je i Darko Šuković. Urednik radija Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije prošle godine inkasirao je daleko najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca ili 24,5 hiljada eura! Za neuporedivo popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke. To je sedam puta manje nego prethodne godine. Za razliku od Vijesti koje bilježe enormni pad priliva novca, Anteni M cvjeta: u odnosu na pretprošlu godinu, taj radio je od, recimo, Ministarstva saobraćaja prošle godine dobio deset hiljada eura više. Zna Šuković što Vlada voli.

I prisluškivanje je jedan od načina za disciplinovanje. Krajem februara Dan je objavio podatak, tom listu potvrđen iz više izvora, da je zamjenik glavnog i odgovornog urednika tog dnevnika Nikola Marković za nešto više od godinu čak tri puta bio pod mjerama tajnog nadzora, a da su prisluškivani i urednik Hronike i Društva u tom listu Mitar Rakčević, kao i novinar Dražen Živković. Bilježeni su njihovi kontakti sa liderima opozicije, predstavnicima NVO sektora i nezavisnih medija.

Marković za Monitor kaže da što je veća pažnja i pritisak EU na ovdašnji režim tako se mijenja i metodologija obračuna vlasti sa nezavisnim medijima. ,,Od brutalnih, kakva su ubistva i premlaćivanja, preko milionskih odštetnih zahtjeva, pa sve do praćenja i prisluškivanja urednika i novinara. Procesi za odavanje državne tajne i visina zaprijećene kazne protiv moje malenkosti najbolje svjedoče kakav je odnos režima prema dnevnom listu Dan.”

Direktor Reportera bez granica za Evropu Olivije Bazil primijetio je da je u godini za nama od tri nezavisna medija sestra premijera Mila Đukanovića tražila 300.000 eura zbog njihovog pisanja o korupcionaškoj aferi. ,,Ukoliko bi se dogodilo da te tužbe budu uvažene, to bi bilo katastrofalno za održivost Dana, Vijesti i Monitora.”

Kazao je Bazil da prema njegovim saznanjima, odštetni zahtjevi protiv navedenih listova prelaze tri miliona eura, te da Crna Gora mora potpuno da ispoštuje praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. ,,Ne sporimo pravo građanima da tuže medije, jer se ponekad objavljuju stvari koje su kleveta. I kvalitet izvještavanja treba prilično popraviti, ali ukoliko protiv tri medija imate milionske tužbe, onda je jasno o čemu se radi.”

Za tužbe je nerijetko bila zadužena sestra premijera, advokatica Ana Kolarević. Dešavalo se, recimo, da po osnovu povrijeđene časti i ugleda, u bratovo ime, od Vijesti zahtijeva isplatu deset miliona eura. Pa dobiju ,,tek” deset hiljada. Drugi put, u ime vlasnika željezare Nikšić, ovoga puta po osnovu povrijeđenog poslovnog ponosa, Kolarevićka od Vijesti i Nebojše Medojevića zahtijeva isplatu takođe deset miliona eura, bez obzira što u vrijeme tog tužbenog zahtjeva takav pravni institut nije postojao. Dobili ,,samo” 33.000 eura. I tako dalje, do tri miliona.

Kolarevićka u ime familije, zna da odgovari: ,,E, neće se ta pravila diktirati za Anu Kolarević od šačice bolesnih umova, ljudi koje očigledno vodi mržnja prema Milu Đukanoviću”.

Nešto slično može se pročitati i u dokumentu Matice crnogorske, Pogled na medijske prilike u Crnoj Gori. U štivu koje potpisuje Ilija Despotović, objavljenom 2012. godine piše: ,,Nije dobro, nije profesionalno, nije ‘patriotski’ ako netrpeljivost ili mržnja prema Milu Đukanoviću zasljepljuje medijske krugove, pa se i oni priklanjaju političkim floskulama o ‘privatnoj državi’, o ‘dvoru’ i ‘dvorjanima’, čime na određeni način dovode u pitanje i kredibilitet ostvarene suverenosti države.”

To je ta patriotska logika: Đukanović i država – ista stvar.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo