Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ponavljači u parlamentu

Objavljeno prije

na

Sve je izvjesnije da će 10. april donijeti samo novi nastavak beskrajne priče o propasti Kombinata aluminijuma u Podgorici. Činjenica da je prijedlog SNP–a o očuvanju proizvodnje u Kombinatu i Rudnicima boksita, glasovima DPS-a dobio većinsku podršku Odbora za ekonomiju ne znači mnogo. Makar ne još.

Vladajuća koalicija nije uspjela da dođe do zajedničkog rješenja za ogromne probleme tog preduzeće, čije bi saniranje iz državnog budžeta moglo odnijeti od 100 pa sve do 300 miliona eura. DPS, ne objašnjavajući zašto, insistira da se od Olega Deripaske i njegovog CEAC-a otkupi pravo vraćanja dugova Kombinata, iako su oni danas višestruko veći od poznatih a neizmirenih obaveza iz vremena privatizacije. SDP želi da KAP prođe kroz postupak programiranog stečaja uvjereni da je to najbrži i najjeftiniji način da se otarase i povjerilaca i nepoželjnih partnera iz Moskve. Ipak, Ranko Krivokapić i njegovi saradnici žele ovu priču završiti bez odgovora na suštinsko pitanje – da li je sudbinu KAP-a odredilo neznanje ili pohlepa političkih struktura koje njim i državom upravljaju četvrt vijeka? Računajući tu i Krivokapićeve partijske saborce koji su direktno odgovorni za to što privatizacioni ugovor sa Deripaskom nije raskinut 2009. godine, iako su se za to bili stekli svi uslovi. SDP, istovremeno, svima stavlja do znanje – nema tog Kombinata aluminijuma zbog koga bi oni, nakon 15 godina, napustili vlast.

Ni premijer Milo Đukanović ne pokazuje namjeru da podnese ostavku ukoliko Vladin prijedlog nacionalizacije KAP-a ne prođe u Skupštini. ,,Izvolite i kao parlament podržite taj predlog i mi ćemo preuzeti odgovornost za realizaciju”, poručio je poslanicima tokom premijerskog sata, ,,Ukoliko imate drugi koncept, nema problema. Preuzmite odgovornost i Vlada se neće gurati da nosi i taj dio odgovornosti, jer ima dovoljno svoje.” Premijer, očito je, još nije utvrdio prirodu odnosa između predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti. Zato on Skupštini umjesto ostavke, nudi mogućnost formiranja nekih paralelnih institucija sa funkcijama izvršne vlasti!? Bilo bi smiješno da nije činjenice – kad god Đukanović ,,preuzme odgovornost za realizaciju”, mi platimo koju desetinu ili stotinu miliona, po pravilu, problematičnih dugova. To se ponavljalo kad je KAP, slijedeći instrukcije vlade, ulazio u aranžmane sa Vektrom, Glenkorom, En plus grupom, CEAC-om… Desiće se, sva je prilika, i sada.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet početkom nedjelje nije prihvatio Vladine zaključke o načinu rješavanja problema u Kombinatu. Suštinski, to i nije bilo Vladino rješenje, već su pred poslanike stigli prepakovani detalji ponuda iz CEAC-a, o finansijskim uslovima pod kojim bi oni ustupili svoje akcije i otišli iz KAP-a bez podizanja prašine i preispitivanja minulih grijeha svih učesnika ovog posla. Taj je uslov, izgleda, neobično važan svim crnogorskim učesnicima pregovora sa Deripaskom i njegovima – od Đukanovića i Milana Roćena, do Branimira Gvozdenovića i Vujice Lazovića.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić nije uspio da za vladin prijedlog pridobije većinu članova Odbora. To ne čudi, ako se ima u vidu da je lično Kavarić, prije 14 mjeseci, praktično na istom mjestu predstavio paket zaključaka vladajuće (DPSDP) koalicije. Parlament je tada prihvatio Vladinu odluku o preuzimanju duga KAP-a prema Dojče banci od 22 miliona eura. Istovremeno je zadužio kabinet tadašnjeg premijera Igora Lukšića da raskine ugovor sa CEAC-om, preuzme kontrolu u Kombinatu potom obezbijedi potpunu i nezavisnu reviziju poslovanja KAP-a od dana preuzimanja od ruskog partnera. ,,Novi menadžment je dužan da obezbijedi izradu nezavisne studije održivosti aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori po svim segmentima”, predočio je Kavarić poslanicima. Od tada od njega slušamo samo izgovore.

Skupština u februaru prošle godine nije prihvatila prijedlog Pokreta za promjene koji je tražio da tužilac preispita privatizaciju KAP-a, kao i da država krene u proceduru osporavanja navodnih dugova Kombinata, koje su prikazivali zvaničnici CEAC-a. Sličan prijedlog Pozitivne CG odbijen je i na ovonedjeljnoj sjednici Odbora za ekonomiju.

Uz zahtjev za preispitivanje poslovanja, dugova, načina na koji su utrošeni krediti čije je vraćanje garantovala država, Pozitivna je imala još jedan, iz perspektive vladajuće koalicije, krajnje problematičan zahtjev: tražili su da se utvrde precizni rokovi u kojima će Vlada obaviti sve povjerene poslove.

To nije ono što žele Đukanović i njegovi saradnici. Njima treba novi dokument kako bi tom odlukom stavili van snage zaključke Parlamenta od prošle godine.

Đukanović je parlamentu već predstavio nove ideje o Kombinatu. Nije tačno, kaže, da će država preuzeti KAP sa 300 miliona eura duga. Pa objašnjava: ,,KAP će se preuzeti bez dugova. Jedini dug, prema scenariju Vlade, biće ovaj koji bi KAP platio dosadašnjem vlasniku da izađe. KAP je dužan 80 miliona i oni predlažu da im se umjesto 80 miliona otplati 40 miliona za četiri i po godine”, objasnio je Đukanović kome, naivnom, na pamet ne pada da provjeri vjerodostojnost tog duga. Umjesto toga on, onako usput, pominje kako taj naum ,,podrazumijeva” da Vlada izmiri KAP-ove obaveze od 103 miliona koje je već garantovala kreditorima. Poreski obveznici bi ,,u svakoj varijanti” platili i struju koju je tokom prošle i ove godine potrošio KAP (to je ceh od nekih 60 miliona). Premijer nam, potom, predočava kako je od sadašnjih 1.200 zapošljenih višak njih 700, pa bi otpremnine ,,prekobrojnih” odnijele najmanje još 15 miliona. Konačno Đukanović je predočio računicu po kojoj je ,,jedina formula održivosti” ta da se sa dodatnih sedam miliona eura godišnje iz državnog budžeta, makar u narednih šest godina, potpomogne saradnja KAP-a i Elektroprivrede.

Vrijedi li KAP Crnoj Gori toliko mnogo? I, pod uslovom da vrijedi, može li Crna Gora platiti tu potrebu a da ne ugrozi finansijsku održivost države? Da su Vlade Igora Lukšić i Mila Đukanovića radile svoj posao, danas bismo imali odgovor na neko od ovih pitanja. Umjesto toga, KAP troši struju, bez ugovora, kao ilegalni potrošač. Platićemo je mi. Jedino to nije sporno u ovoj priči.

U potrazi za istinom

Pitali smo predstavnike opozicije u parlamentarnom Odboru za ekonomiju (I) Da li je namjera Parlamenta da odlučuje o poslovanju jednog akcionarskog društva u skladu sa Ustavom i važećim zakonima u CG; (II) Jesu li članovi Odbora, prije izjašnjavanja o sudbini KAP-a, imali na raspolaganju sve potrebne informacije i podatke?

,,Smatram da se Skupština može i mora baviti krupnim ekonomskim problemima što svakako jeste sudbina KAP-a i Rudnika boksita, makar u mjeri u kojoj se britanski parlament bavi privatnim bankarskim sektorom”, kaže Aleksandar Damjanović (SNP CG):

,,Odgovor na drugo pitanje sadržan je u zaključcima koje je na predlog SNP usvojio Odbor za ekonomiju, finansije i budžet i koji će biti dostavljeni Skupštini koja 10. aprila, na moj predlog, treba da raspravlja o situaciji u KAP-u. Tim zaključcima smo upravo tražili da se u kratkom vremenskom roku dostave ključne i vjerodostojne informacije o finansijskoj situaciji u KAP-u, a naročito o stanju dugova. Za potrebe Skupštine to treba da uradi Državna revizorska institucija. Tek po dobijanju tih informacija možemo relevantno donositi krupne i teške odluke o budućnosti KAP-a, Rudnika boksita, a time i cjelokupnog energetsko – metalurškog repro lanca.

I Mladen Bojanić (Pozitivna Crna Gora) drži da rasprava o KAP-u nije nezakonita, ,,iako to može biti u nekom najširem tumačenju shvaćeno kao ugrožavanje slobode preduzetništva”. On, pri tom, podsjeća da je Vlada, u nekoliko navrata, ,,veoma direktno” ugrožavala jednakost aktera na tržištu. Sjetimo se čuvene ,,kontribucije” akcionarima Telekoma ili pomoći pojedinim bankama i kompanijama”, kaže Bojanić precizirajući: ,,Odluke o budućnosti KAP-a mogu imati velike posljedice na cijeli ekonomski sistem Crne Gore, i u tome će se vjerovatno naći opravdanje zašto je potrebno da se uključi i Skupština. Naravno, pravi razlog je pokušaj Vlade da izbjegne vlastitu odgovornost za neuspješno vođenje KAP-a dok je bio u državnom vlasništvu, problematičan proces privatizacije i niz loših poteza nakon nje.”

,,Jasno je da Skupština i njen Odbor za ekonomiju imaju samo dio informacija, a i to malo što imaju je servirano od Vlade. A Vlada ima drskosti da kaže da je pitanje KAP-a skinuto sa njenog dnevnog reda i da je sada sve u rukama Skupštine. To je providna igra na koju, nažalost, dio poslanika pristaje”, zaključuje Bojanić. ,,Što se tiče Pozitivne Crne Gore, mi smo spremni da prihvatimo svu odgovornost za donošenje odluke o daljoj sudbini KAP-a, ali uz uslov da dobijemo i ovlašćenja koja bi nam omogućila da zajedno sa ostalim poslaničkim klubovima koji ne pristaju na Vladine zaključke, angažujemo nezavisne revizore i uradimo analizu dosadašnjeg poslovanja, kontrolu nastalih dugova i izdatih garancija, ali i da uradimo realan poslovni plan za naredni period.”

,,Odbor za budžet i ekonomiju ima ustavne kapacitete da kao nadležno stalno radno tijelo Skupštine CG vrši nadzor ekonomske politike Vlade u oblasti privatizacije, subvencija, državne pomoći, poreske politike… Pošto je KAP trenutno ključno pitanje održivosti javnih finansija države i imajući u vidu da se ovdje radi o enormno velikom državnom paketu pomoći za jednu privatnu kompaniju (riječ je o 8-9 odsto BDP), Skupština bi morala da ima permanentni nadzor nad dešavanjim u ovoj kompaniji. O korupcionaškim, kriminalnim i bezbjednosnim aspketima ove transkacije morali bi raspravljati i neki drugi Odbori”, naglašava Nebojša Medojević (DF). On tvrdi kako ,,Vlada poslanicima nije dostavila nikakav materijal o finansijskom stanju KAP”.

– Mi iz PzP odavno pratimo pljačku Crne Gore preko KAP-a, a lično sam istraživao i korporativnu korupcijsku praksu Rusala u Rusiji sredinom 90-ih. Nama iz DF je veoma poznata šema pljačke, ali za tako važne odluke potrebni su nam detaljni i objektivni izvještaji koje nam Vlada nije dostavila, zaključuje Medojević.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo