Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Statistika zarobljenog pravosuđa

Objavljeno prije

na

Daleko je Crna Gora od prve pravosnažne presude za visoku korupciju. Apelacioni sud ukinuo je prošle sedmice presudu u slučaju Zavala, čime je jedini sudski postupak koje su crnogorske vlasti koristile da ukrase statistiku borbe protiv visoke korupcije vraćen na početak – tamo gdje je i bio u hladno decembarsko jutro 2010. godine, kada su zbog zloupotrebe službenog položaja uhapšeni bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, sekretar budvanskog sekretarijata za investicije Dragan Marović, inače brat visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, poslanik DPS-a Đorđije Pinjatić, te nekolicina lokalnih funkcionera.

Apelacioni sud kojim rukovodi Svetlana Vujanović, supruga predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića oborio je presudu sutkinje Višeg suda Valentine Pavličić, koja je u junu prošle godine osudila trojicu budvanskih funkcionera na zatvorske kazne od dvije do pet godina, jer su, kako ih je teretilo tužilaštvo, oštetili opštinski budžet za preko 800.000 eura u korist privatne firme Zavala invest, koja je nelegalno izgradila velelepno zdanje na Zavali, nadomak Budve. U obrazloženju Apelacionog suda stoji da je ,,presuda Višeg suda nerazumljiva, jer se ne zna koji je zakon primijenjen”.

Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja je o malverzacijama oko Zavale prva izvijestila javnost i tužilaštvo kaže za Monitor da nijesu iznenađeni odlukom Apelacionog suda.

,,Odluka Apelacionog suda je samo potvrda onoga što od početka suđenja tvrdimo – da je kompletan proces poslužio da se fingira borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i da se na neki način pokuša odgovoriti na ogroman pritisak međunarodne javnosti da Crna Gora pruži konkretne rezultate u toj oblasti”, kaže Milovac.

Podsjećanja radi, slučaj Zavala pokrenut je u prvim danima premijerske funkcije Igora Lukšića, u vrijeme intenzivnih pritisaka Brisela na Crnu Goru da pokaže rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Krivična prijava MANS-a protiv odgovornih za nelegalnu gradnju kompleksa na Zavali godinama je kupila prašinu u fioci tužilaštva, da bi bila aktivirana u pogodan tren, i ograničenog dometa. Iako je MANS za taj slučaj podnio krivične prijave i protiv Svetozara Marovića koji je prema optužbama te NVO ugovorio čitav posao, kao i protiv tadašnjeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića koji je bio nadležan da zaustavi divlju gradnju na Zavali, tužilaštvo protiv njih nije pokrenulo postupak. Optužnicom nijesu obuhvaćeni ni ruski partneri.

Zavala, skrojena po mjeri vrha, ,,izvučena” je iz fioka tužilaštva krcatih krivičnim prijavama protiv Đukanovićevih najbližih saradnika, prijatelja i članova rodbine, pa nije bilo teško zaključiti da je to bila poruka Maroviću ko je gazda u kući. Đukanović se povlačio sa premijerske funkcije, pa je i Marovića, koji je svoju moć u stranci osiguravao preko rođačkih i drugih veza u Budvi, povukao sa sobom. O pravnoj državi u to božićno jutro dovoljno je govorila netaknuta divlje sagrađena Avala, budvanski hotel koji se vezuje za porodicu i imovinu Mila Đukanovića. Ili podatak da je samo MANS crnogorskom tužilaštvu podnio više stotina krivičnih prijava protiv visokih javnih i političkih funkcionera i ,,strateških investitora” Vlade, koje nijesu procesuirane. Marović je u međuvremenu poboljšao status, Đukanović mu je dozvolio da koordinira u partiji.

,,Da nema političke volje da se bori sa korupcijom i organizovanim kriminalom pokazale su i mnoge druge presude koje ovih dana padaju pred Apelacionim sudom”, kaže Milovac.

Nije prvi put da Apelacioni sud obara presude u velikim slučajevima. Tako je osuđujuća presuda optuženima za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, ubijenog 2004. godine, dva puta ukinuta pred Apelacionim sudom zbog tehničkih grešaka sudija. Pred istim sudom pala je i presuda u slučaju Bukovica, a nedavno je taj sud ukinuo i osuđujuću presudu u slučaju protiv Duška Šarića, brata odbjeglog narkobosa Darka Šarića. Pravni stručnjaci koje je Monitor tim povodom kontaktirao ocijenili su da zbog ukidanja presude Šariću, treba da odgovara tužilaštvo zbog ozbiljnih propusta, mnogi su smatrali ne slučajnih.

Šta je sa Zavalom?

Nakon obaranja presude, preko državnih i paradržavnih medija državna tužiteljica Ranka Čarapić i predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović razmijenile su međusobne optužbe.

Milovac za Monitor kaže da je za to što je slučaj Zavala tu gdje je glavna odgovornost na tužilaštvu. ,,Iako je većina javnosti hitra da odmah Apeleacioni sud optuži za politizovanost i loš rad, mislim da prvenstveno odgovornost za ovakvo stanje leži u tužilačkoj organizaciji sa tužiteljkom Rankom Čarapić na čelu. MANS je i prilikom podizanja optužnice za slučaj Zavala ukazivao na kontradiktornosti tog dokumenta”. On podsjeća da se, osim što su isključeni ključni akteri, u optužnici tužilaštva Kuljača tereti za krivična djela nesavjesne dužnosti nadzora, iako je odgovornost za to u velikom dijelu bila na tadašnjem i sadašnjem ministru Gvozdenoviću.

Drugi smatraju da je i pored toga što je tužilaštvo zaslužno za to što će najodgovorniji izbjeći kazne, Apelacioni sud odgovoran jer je pravda za ,,izvođače” odgođena, te da će ta odluka poslužiti predsjedničkom kandidatu DPS-a u predstojećoj izbornoj borbi. Nezvanično se govori i o nesuglasicama i sukobu između tužiteljice i predsjednice Apelacionog suda, odnosno borbi klanova u vladajućoj partiji.

Filip Vujanović demantovao je u državnoj Pobjedi, kako je kazao, ,,pojedine navode da iza ukidanja presude stoje njegove prijateljske veze sa Svetozarom Marovićem”.

Prebacivanje odgovornosti ovdašnjih institucija s jednih na druge stara je predstava. Slične ,,polemike” javno su često vođene između policije i tužilaštva, gdje su čelnici tih institucija jedni na druge prebacivali odgovornost za loše rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Klanovske borbe ne isključuju očigledno – da je pravosuđe pod kontrolom Partije koja je pod kontrolom Šefa.

,,Optužnica i presuda u slučaju Zavala su, nažalost, stvar prevlasti a sada već dogovora u najjačoj partiji kako da vuk bude sit a ovce na broju. Od ovakvih političkih pogodbi i nadmudrivanja pravosudnih instanci narod i država Crna Gora su na gubitku, jer nema pravne sigurnosti, a jedini mogući ‘dobitnik’ za koga očigledno pristrasno navija Apelacioni sud bude predsjednički kandidat DPS. Toliko o nezavisnosti suda”, ocjenjuje za Monitor advokatica Azra Jasavić. Ona smata da su ustavne reforme prijeko potrebne radi korjenitih reformi u tužilaštvu i sudovima koji su pod uticajem vladajućih političkih struktura.

Advokat Veselin Radulović kaže da je, ako se taj postupak posmatra od njegovog pokretanja, lako pretpostaviti koliko je pravosuđe spremno da se obračuna sa korupcijom na visokom nivou. ,,Sve dokaze prikupio je MANS, umjesto državno tužilaštvo. Kada je tužilaštvo najzad odlučilo da pokrene postupak, sve je uradilo da ne optuži najodgovornije. Sada vidimo da se presude ukidaju i protiv onih na nižim nivoima odgovornosti protiv kojih je postupak pokrenut, što je takođe postalo pravilo u praksi crnogorskih sudova”, kaže za Monitor Radulović. Radulović ponavlja da samo naivni mogu smatrati da se u ovom ali i u drugim važnim slučajevima koji su pali pred Apelacionim sudom propusti dešavaju slučajno.

Dok Avala ne bude pala, pravdi će se izrugivati mnoge druge zavale i šarići.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo