Povežite se sa nama

DRUŠTVO

V.d. pravda

Objavljeno prije

na

Nakon sudske vlasti i tužilačka organizacija će de iure 10. aprila biti obezglavljena. Vrhovnoj državnoj tužiteljki (VDT) će tog datuma otkucati petogodišnji mandat a nema zvaničnih i konačnih vijesti što će se desiti: da li će u penziju, hoće li na reizbor, nastavlja li kao „vršiteljka dužnosti”?

„Dobro bi bilo da se Tužilaštvo poštedi v.d. stanja, zato bi trebalo da se vrlo brzo uđe u proceduru imenovanja novog tužioca”, kazala je Ranka Čarapić 29. marta na Televiziji Atlas. No, odluku da li će se kandidovati, rekla je, „donijeću nakon 10. aprila” i zaključila da „odluka zavisi da li će se VDT birati po starim ili novim ustavnim rješenjima”

Nacrt amandmana na Ustav Crne Gore, izglasan 28. maja 2012. u parlamentranom Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo, predviđao je da kandidat za VDT prolazi ukoliko dobije prostu većinu glasova – za razliku od predložene dvotrećinske podrške za izbor nosilaca najviših funkcija sudske vlasti.

Međutim, sredinom decembra je Venecijanska komisija (VK), autoritetom savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, preporučila da se – uz pronalaženje mehanizma koji ne bi omogućio ni vlasti ni opoziciji da blokira taj proces – takođe i VDT bira dvotrećinskom parlamentarnom većinom.

Ekspertizi VK-a nije promakla predložena „korisna nejasnoća” izglasana od DPS-SDP poslanika: da se u čl. 82 Ustava riječi „Vrhovni državni tužilac” brišu sa liste koje imenuje i razrješava Skupština, a da čl. 135 Ustava ostaje nepromijenjen i navodi da Skupština imenuje VDT-a, ali i sve druge državne tužioce.

O preporukama VK-a će nadležni Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo nastaviti raspravu na sjednici zakazanoj za 9. april – svega dan uoči isteka mandata Ranki Čarapić. Sasvim je sigurno da se ustavni amandmani, koje je ona pomenula u citiranom intervjuu kao glavne za odluku da se opet kandiduje, ne mogu usvojiti u par dana – sve i da postoji dvotrećinska kvota glasova.

Takođe nije pokrenuta ni procedura izbora VDT-a po sadašnjem ustavnom šablonu, premda je nezvanično lansiran kandidat – Veselin Vučković, sadašnji zamjenik VDT-a i predsjednik Tužilačkog savjeta. Prema verziji objavljenoj u štampi, Čarapićeva je sa (neimenovanog) mjerodavnog mjesta „već oba¬vi¬je¬šte-na da vi¬še ne¬će po¬kri¬va¬ti tu funk¬ci¬ju”.

Navodno će urbi et orbi po isteku man¬da¬ta sa¬op¬šti¬ti da od¬la¬zi u pen¬zi¬ju. Ali kako ni¬je ste¬kla za¬kon¬ski osnov za penzionisanje – tek u oktobru puni 60 godina – pod¬nijeće za¬htjev za pri¬je¬vre¬me¬nu. U svakom slučaju, tužilačka organizacija – i to u periodu kada je u središtu najglasnije polemike od kada postoji – od 10. aprila ulazi u v.d. stanje.

Suštinski identična, a u nekim bitinim aspektima i opasnija je situacija u sudskoj vlasti. Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda (VS), ukoliko se ne izglasaju ustavne promjene može, blagoslovom „korisne nejasnoće” iz čl. 127 Ustava, doživotno ostati na toj poziciji. Izabrana je davnog 19. decembra 2007. i jedini je nosilac javne funkcije bez vremenski ograničenog mandata (npr. svi drugi predsjednici sudova biraju se na pet godina).

I dok je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o državnom tužilaštvu – stupio na snagu sredinom 2012. – propisano da VDT nije kao do tada istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta već samo član po položaju, te da neće moći biti predsjednik, niti član bilo koje komisije, Medenica ne samo da je šefica VS-a, već automatski i Sudskog savjeta (SS); takođe, upravlja i organizuje rad Konferencije sudija.

Medenici je prošle godine izglasan drugi četvorogodišnji mandat predsjednice SS-a. To je bila i prilika da se, kako je primjetio dr Blagota Mitrić, „pravna praznina” o trajanju mandata predsjednice VS-a i SS-a popuni primjenom ustavne odredbe, po kojoj je SS viši organ vlasti od VS-a: raspuštanjem prvog saziva SS-a prestaje i njen mandat predsjednice VS-a. Niko se nije ni osvrnuo na to, čak ni opozicija – koja je uredno delegirala svog člana u taj organ (Nevena Gošovića, SNP).

Medenici su na raspolaganju snažni instrumenti kontrole kojim izigrava ustavnu odredbu o nezavisnosti u radu sudija i sudova, jer njoj podložan SS bira i razrješava sudije i predsjednike sudova; utvrđuje prestanak sudijske funkcije; odlučuje o imunitetu sudija; obavlja kontrolu rada sudija i sudova; pokreće disciplinske postupke protiv sudija, itd.

S obzirom na takvo stanje – u kojem Medenica i Čarapićeva kontrolišu sudske i tužilačke efektive – da li su prepucavanja između VDT-a i Apelacionog suda (AS) zapravo njihov sukob?

Presude viših sudova, bjelopoljskog i podgoričkog u predmetima Šarić- Lončar i Zavala su oborene u kratkom roku i sa, za Tužilaštvo, veoma bolnim obrazloženjima. VDT je ocjenila da AS donosi „akademske odluke o teškim predmetima” i da bi taj „Sud trebalo da se pozabavi stanjem, jer imamo neujednačenu sudsku praksu”.

Predsjednica AS-a Svetlana Vujanović je uzvratila ocjenom da je „neprimjereno da VDT, mimo pravnih sredstava, javno komentariše nepravosnažne sudske odluke”.

U njenom saopštenju se detaljno ponavlja zbog čega je AS oslobodio Duška Šarića od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga – tvrdi da u tužbom naznačenom periodu to krivično djelo nije bilo definisano zakonom.

No, iako je i laicima jasno kako slučaj Šarić- Lončar nije okončan – ponovo im se sudi – Vujanovićeva je obznanila da se, zbog javnih kritika VDT-a, „o predmetu Zavala krivično odjeljenje AS-a neće izjašnjavati, jer je u pitanju nepravosnažna sudska odluka”!

Malo je vjerovatno kako se radi o njenom previdu da u oba predmeta nema pravosnažnih presuda. Zbog čega Vujanovićeva ne komentariše Zavalu?

Morala bi se i javno odrediti prema odluci njenog Suda da, zbog pronevjere opštinskih 821.599 eura, ukine prvostepenih pet godina zatvora Rajku Kuljači i četiri Draganu Maroviću, te manje ukinute presude njihovim ortacima, pod obrazloženjem da je „prvostepena presuda nerazumljiva”.

Naime, Svetlana Vujanović, kao v.d. predsjednica AS-a, 14. marta 2012. je sebi uskratila obavezu odlučivanja po zahtjevu odbrane optuženih – a ima ih ukupno tridesetak! – u predmetu Zavala za izuzeće Mušike Dujovića, odnosno Valentine Pavličić, predsjednika Višeg suda u Podgorici i postupajuće sutkinje.

Ona je kao razlog samoizuzeća „navela porodično prijateljstvo” a nezvanično, objavile su Vijesti, to je zato što su Vujanovići, Svetlana i Filip, prijatelji sa Svetozarom Marovićem, čiji je brat Dragan optužen u ovom predmetu. Marović je, proteklih neđelja, bio istaknuti govornik na Vujanovićevim predizbornim skupovima.

Odluku je donijela lično Medenica – prihvatila je obrazloženje Vujanovićeve ali i odbila zahtjev za izuzeće Dujovića i Pavličićeve. Nakon toga, 11. aprila prošle godine, Svetlana Vujanović je izabrana za predsjednicu Apelacionog suda, dok je Medenica tim povodom o njoj govorila biranim riječima.

Zauzvrat, nekadašnji karijerni pravnik Filip Vujanović, nije reagovao na činjenicu da je prestankom mandata u SS-u Medenici de facto istekao i mandat predsjednice VS-a. U prividu potpune regularnosti je za članove novog saziva Medeničinog SS-a iz „iz redova uglednih pravnika” izabrao dvojicu penzionisanih sudija.

Tako je sa javne scene na određeno vrijeme skrajnut konflikt bez nevinih ili djevica, iniciran Zavalom a prikriven potpuno drugim narativima. Na zajedničkom kolegijumu svih sudija VS-a i AS-a, koji je održan marta 2011, Radule Kojović – Medeničin zamjenik u VS-u i SS-u i šampion sudstva u prihodima po osnovu vanrednih angažmana – obrušio se na AS. Upravo tada je bio aktuelan zahtjev AS-a upućen Višem sudu da se Maroviću, Kuljači i drugima ukine pritvor.

Ukoliko preispitamo hronologiju, podsjetićemo se da je slučaj Zavala javno eksplodirao hapšenjima onda kada je za vicepremijera i ministra pravde izabran Duško Marković. Oko spekulacija da će Ranka Čarapić i Vesna Medenica biti zbog loših rezultata razriješene, Marković je početkom 2012. odbačio takav rasplet jer „ostaju na svojim funkcijama do kraja mandata”.

„Za to ih, prije svega preporučuje odgovoran i profesionalan odnos”, ocijenio je Marković, „i rezultati koji su prepoznati u Izvještaju Evropske komisije”. U pomenutom Izvještaju im se odaje priznanje upravo zbog – Zavale!

U međuvremenu, potvrđeno je da su, od kraja prošle godine – zbog procjene bezbjednosnih službi da su ugroženi zbog funkcije koju obavljaju – povećane mjere obezbjeđenja Markoviću i Medenici. Danonoćno ih čuvaju po četiri službenika Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata Uprave policije (UP).

„Policija preduzima mjere zaštite u skladu sa čl. 3 Odluke o određivanju ličnosti i objekata”, saopštilla je 3. marta UP.

Po funkciji, UP na „mjestu rada, stanovanja i u pokretu” štiti predsjednicu VS-a i VDT; vicepremijer i ministar pravde nije po funkciji štićena ličnost.

Pomenuti čl. 3 predviđa da UP „štiti ličnu sigurnost i drugih ličnosti kada to odredi Vlada, po prethodnoj bezbjednosnoj procjeni o ugroženosti”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo