Povežite se sa nama

MONITORING

DEPONIJA OPASNOG OTPADA U PODGORICI: Vladini radioaktivni planovi

Objavljeno prije

na

Vlada je prošle nedjelje prihvatila Ugovor o kreditu od 50 miliona eura kojim će finansirati projekat Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenja u Crnoj Gori. Uz izuzeta mišljenja četiri ministra, tri iz SDP-a i jednog iz DPS-a, usvojena je Informacija o rezultatima pregovora sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za taj projekat, i prihvaćen je Ugovor o kreditu.

Projekat koji Vlada već nekoliko godina realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom predviđa da se saniraju crne ekološke tačke u KAP-u, Brodogradilištu u Bijeloj, Deponiji pepela i flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima.

Na posljednjoj sjednici Vlada je odlučila i da lokacija za izgradnju nacionalnog postrojenja za odlaganje i tretman opasnog otpada bude prostor u fabričkom krugu Kombinata aluminijuma.

U Zakonu o upravljanju opasnim otpadom data je klasifikacija: ,,Opasni otpad sadrži elemente ili jedinjenja koja imaju jedno ili više od sljedećih opasnih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, korozivnost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost…”.

Zvuči nevjerovatno da je pored višedecenijskog zagađivanja Zetske ravnice i Podgorice Kombinatom aluminijuma, sada Vlada odlučila da na toj lokaciji instalira novu ekološku bombu. Kao da KAP-ov bazen crvenog mulja nije bio dovoljan, u Zeti se planira i postrojenje za preradu otpadnih voda, otpadnog mulja, spalionica, a evo sada i nacionalna deponija za opasni otpad.

,,Opasan uticaj ove deponije može biti i na vodoizvorištu južno i jugozapadno od KAP-a, jer se ova lokacija nalazi pored rijeka Morače i Cijevne, i samog vodoizvorišta Boljesestre, sa kojeg se vodom snabdijeva Crnogorsko primorje. U srcu Zete gdje želimo proizvoditi zdravi hranu”, kaže za Monitor Slavko Vukčević iz Socijalističke narodne partije.

Pored ove opasnosti Vukčević navodi da se Vlada zadužuje 17,2 miliona da bi gradila najjeftiniju varijantu deponije opasnog i otrovnog otpada. ,,Bez izolacije, bez obezbjeđivanja dna deponije, uz veliki rizik u smislu kvaliteta, bez rješenja za ocjedne vode i sa rokom eksploatacije od 30 godina. Poznato je i da sa ove lokacije sjeverni i južni vjetar podjednako šteti i Zeti i Podgorici”, kaže Vukčević.

Na pitanje Monitora upućeno Agenciji za zaštitu životne sredine – Da li je vršena procjena rizika od buduće deponije za stanovništvo i životnu sredinu Zetske ravnice i Podgorice, direktor Agencije Ervin Spahić je odgovorio: ,,Istraživanje sa ciljem utvrđivanja pogodne lokacije za uspostavljanje postrojenja za odlaganje opasnog otpada sproveo je konzorcijum kompanija Ecorem i Hydroplan, uz poštovanje neophodnih zakonskih procedura, kao i procedura Svjetske banke”. Iz Agencije napominju da je urađena i Studija o procjeni uticaja nacionalnog postrojenja za odlaganje opasnog otpada na životnu sredinu i društvo (ESIA). Studiju, kao i organizovanje javnih rasprava koje su održane u aprilu i julu 2012, sprovela je kompanija COWI iz Danske.

U Vladinoj informaciji o ovom projektu piše da je sa Joint venture ECOREM – Belgija i Hidroplan – Hrvatska, 4. novembra 2011. potpisan ugovor koji je podrazumijevao izradu Studije za izbor lokacije za nacionalno postrojenje za opasan otpad. Vrijednost ugovora bila je preko 225 hiljada eura. Na osnovu izvještaja prepoznate su dvije lokacije za izgradnju nacionalnog postrojenja za opasan otpad: deponija Željezare Nikšić i KAP-ova deponija čvrstog otpada. Ugovor sa firmom COWI iz Danske potpisan je 18. januara 2012. godine, a plaćen je više od 86 hiljada.

Zbog činjenice da u izboru lokacija za deponiju opasnog otpada nijesu konsultovani domaći stručnjaci, reagovali su Zeleni Crne Gore. Ova organizacija koja okuplja niz stručnjaka iz ove oblasti zaštite životne sredine – bivših ministara, pomoćnika ministara, direktora Ekotoksikološkog zavoda: Branka Lukovca, Vukića Pulevića, Anu Mišurović, Miodraga Gomilanovića… navodi da je Zetska ravnica najveća riznica – podzemni rezervoar pitke vode, te da je to i najplodniji poljoprivredni prostor Crne Gore. Zato kažu da je deponija za opasni otpad na lokaciji KAP-a najgore moguće rješenje.

,,Deponija bi donijela novu kontaminaciju već kontaminiranog područja. Dileme su – koji je to otpad, koje količine, koje agresivnosti? Da li je to otpad iz svijeta? Teško ćete naći nekog stručnjaka iz Crne Gore ko bi to podržao. A niko iz Crne Gore nije bio uključen u izradu tih studija. Teško bi ljudi iz struke mogli zastupati nešto za što se otpočetka vidi da je pogrešno”, kaže za Monitor Rako Nikčević, predsjednik Zelenih Crne Gore.

Iako je Vlada prostor KAP-a odredila za deponiju, direktor Agencije Ervin Spahić, koja je zadužena da realizuje projekat Upravljanje industrijskim otpadom u okviru koga je predviđena i izgradnja deponije, za naš list kaže da se prijedlog da se nacionalna deponija izgradi na lokaciji KAP-a tretira kao alternativno rješenje, te da lokacija za nacionalnu deponiju može biti određena i na drugom mjestu.

Kao lokacije za deponiju opasnog otpada bile su razmatrane i Željezara u Nikšiću i lokacija zatvorenog površinskog kopa Šumane u Pljevljima. Lokacija u Pljevljima je otpala bez valjane argumentacije a u Vladinom izvještaju o ovom projektu navodi se da deponija Željezara ne ispunjava uslove Međunarodne banke za obnovu i razvoj jer se nalazi u privatnom vlasništvu.

Zar u Dajbabama nije ista situacija? Odnedavno je i KAP prešao u vlasništvo Uniproma Veselina Pejovića, a bazen crvenog mulja je kupila tivatska kompanije Politropus Alternativa Ukrajinca Romana Denkoviča. Kako će vlada sa KAP-om ispuniti standarde Međunarodne banke za obnovu i razvoj? Da li će se opet zadužiti da kupi dio imovine koju je nedavno prodala ili se nikšićka i tivatska firma iz nekog, nama još uvijek nepoznatog razloga, tretiraju kao državne?

Paralelno, postoji priča prema kojoj je seoba planova o deponiji iz Nikšića u Podgoricu uslovljena pritiscima iz turske kompanije Toščelik koja je aktuelni vlasnik Željezare.

,,Podržavamo namjeru Vlade da riješi ovaj ekološki problem. S druge strane, smatramo da lokacija za nacionalnu deponiju otpada nije birana na ozbiljan i stručno utemeljen način”, kaže za Monitor Nataša Kovačević iz Green Homa.

Iz ove organizacije napominju da se samo odlagalište kod KAP-a sa bazenima crvenog mulja nalazi na 150 metara od rijeke Morače, koja odnosi 60% voda ključnom slatkovodnom biodiverzitetskom području Balkana, Skadarskom jezeru koje je zimovalište za veliki broj ptica, te zaštićeno najvišim stepenom zaštite kao nacionalni park i RAMSAR područje. Pored toga, za više od polovine primorskih opština se planira snadbijevanje pitkom vodom iz jezera.

Kako još nije riješeno oticanje ocjednih voda, u kojima ima fluorida, cijanida, teških metala, bunari nizvodno od KAP-a zatvoreni su već godinama. A ukoliko se ne izoluju, zagađenja će se putem podzemnih voda proširiti do bunara uzvodno od KAP-a, koji se koriste za navodnjavanje, kažu u Green Homu, navodeći kako su količine opasnog otpada KAP-a procijenjene na 325,000 m3 na površini od 11 hektara. Procijenjeno je da se može ukloniti i bezbjedno deponovati 225,000 m3 otpada, pri čemu će oko 100,000 m3 otpada ostati kao zaostala kontaminacija. Ova, najosnovnija, sanacija mogla bi koštati Crnu Goru više od 100 miliona eura! Jednom, kada neko smogne snage da uđe u taj posao.

,,Ubijeđeni smo da je lokaciju trebalo daleko pažljivije i stručno utemeljenije analizirati, a zatim i ozbiljno razmotriti opciju izvoza opasnog i industrijskog otpada, te napraviti razvojne strategije koje umanjuju a ne povećavaju količine opasnog i radioaktivnog otpada. Građani Crne Gore očigledno nisu ti koji proizvode industrijski otpad, i ne trebaju dodatna zaduživanja u vidu javnog duga, zbog postrojenja koje će koristiti budući investitori”, kaže Kovačević.

I za izvoz otpada treba izdvojiti ozbiljan novac. ,,Predviđen je izvoz grita sa lokacije Jadransko Brodogradilište Bijela, na neku od deponija u zemljama EU. Ukupan iznos neophodan za sanaciju grita, koji se tretira kao opasan otpad, prema procjenama kompanije CDM iz Njemačke, koja je radila istraživanja, jeste 7,8 miliona eura”, kaže Ervin Spahić.

Crnogorskim Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da zagađivač plaća: ,,Proizvođač otpada snosi troškove upravljanja otpadom i preventivnog djelovanja i troškove sanacionih mjera zbog negativnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi”. U praksi Vladi je lakše da zaduži građane, uzme kredit od Svjetske banke, i tako rastereti i onako dažbinama opterećene investitore.

Kako se sve procjene o ovim i sličnim projektima rade uz stručnu i finansijsku pomoć iz inostranstva, mnogi sumnjaju da bi buduća nacionalna deponija mogla da postane internacionalna. Krajem prošle godine svjetski mediji su javljali da Albanija treba da bude lokacija za uništavanje hemijskog vojnog oružja iz Sirije. Zbog toga se u Tirani sredinom novembra protestovalo. Zbog sumnji da se u Albaniji skladišti opasan otpad bogatih evropskih kompanija, nova Vlada u Tirani je – čim je stupila na dužnost – zabranila uvoz opasnog otpada.

Na pitanje Monitora da li bi nakon izgradnje nacionalne deponije u njoj mogao da se odlaže opasni otpad iz inostranstva i pod kojim uslovima, Spahić je odgovorio: ,,Član 80, trenutno važećeg Zakona o upravljanju otpadom (Sl. list CG, br. 64/11) predviđa da je u Crnoj Gori zabranjen uvoz opasnog otpada”. To bi trebalo da odagna brige, da nijesmo vidjeli koliko se poštuje odredba ovog zakona po kojoj bi zagađivači morali da plate i saniraju ono što unerede.

Nataša Kovačević upozorava da dosadašnja strateška dokumenta nijesu uključila opasni i radioaktivni otpad iz naftnih istraživanja podmorja, koji će se stvoriti tokom procesa istraživanja i kasnije tokom moguće eksploatacije. Da investitore ne zaboli glava, do tada će biti gotova deponija kraj Podgorice, na račun građana.

,,Ako to prođe, krivi smo svi koliko nas ima, institucionalno, individualno i ukupno”, kaže Rako Nikčević. Ne bi nam bio prvu put.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo