Povežite se sa nama

MONITORING

DERATIZACIJA I SANADERIZACIJA, NOVI ČIN: Kad premijer prijeti

Objavljeno prije

na

Crnogorski premijer Milo Đukanović u jednom je uvijek precizan – nepogrješivo prepoznaje opasnost koja prijeti njegovoj moći. Neposlušni mediji, partije koje se rađaju, NVO –i koji puno istražuju, intelektualci, politički protivnici, saborci čija moć raste. Recept da se takvi ,,ograniče” je isproban: propaganda ih nemilice prlja, a tu su i druge poluge. Konačno, ako baš počnu da smetaju, premijer im javno uputi poruku. Koja odliježe kao prijetnja.

Đukanović se u intervjuu krajem prošle sedmice datom državnoj televiziji pozabavio specijalnim tužiocem Miloradom Katnićem. Sa RTCG mu je poručio – pazite formulaciju – da se zanio. ,,I kada se zanesemo da smo od boga dati u ovom vremenu da ispravimo sve istorijske nepravde, doći će neko i za nas ko će imati jednako pravo na iluziju da on treba da ispravlja istorijsku nepravdu ocjenjujući našu ulogu u toj takozvanoj istorijskoj nepravdi”, kazao je premijer.

Komentarišući odnose između tužilaštva i policije, Đukanović je rekao da oni moraju da sarađuju: ,,Ovdje se samo insistira na nezavisnosti . Svi su nezavisni jedni od drugih, ne shvatajući da tako nezavisni ne služe nikom”, kazao je. I opet konstatovao da se tužilaštvo ,,zanijelo u svojoj nezavisnosti”. I da smo svi ,,vrlo prolazni”.

Kako se to tužilaštvo može zanijeti u nezavisnosti, u demokratskoj državi, kako nas je premijer predstavio na RTCG, ostalo je nejasno. Dio opozicije konstatovao je da je premijerova poruka za brigu.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene i član Odbora za bezbjednost kazao je da je Đukanović javno priprijetio Katniću u stilu mafijaških bosova, sa dvosmislenom porukom da se malo opustio. ,,Ako se Katnić drzne da krene protiv vrha mafijaškog režima dok su na vlasti, rizikuje svoj život”, kazao je Medojević. ,,Upućeniji u odnose unutar režima jasno uočavaju da Katnić sve više svojim istragama cilja Mojkovački klan i ugrožava interese i moć Duška Markovića. Mojkovčani su već dovoljno moćni i opasni da neće sjedjeti skrštenih ruku i za očekivati je njihova reakcija”, kaže on za Monitor. „Đukanović je pod velikim pritiskom Markovića da se Katnić disciplinuje i da istrage vodi na način da ne ugrožava interese moćnih klanova, koji nijesu samo uključeni u korupciju već su postali opasni kriminalni karteli sa svim obilježjima mafije. Zato je premijer Katniću poslao poruku da vodi računa o metama istraga jer je već došao u zonu gdje bi mogao da pređe crvenu liniju iza koje počinje odmazda. Pipci kriminalnih klanova su duboki u policiji, tužilaštvu, a posebno sudovima gdje je određeni broj sudija već godinama na platnom spisku mafije”.

Po njemu, jasno je da Đukanović gubi kontrolu. ,,Istrage i procesi protiv čelnih ljudi DPS-a, sve više oslobađaju građane straha i urušavaju imidž DPS-a i premijera kao nedoirljivih”, kaže Medojević za Monitor.

Da se radi o opasnoj prijetnji premijera Katniću smatra i Zoran Miljanić iz Demosa. On vjeruje da se Đukanović plaši da bi Katnić mogao pokrenuti neke po njega neprijatne istrage i procese. ,,Đukanović je svjestan da u Specijalnom tužilaštvu ima predmeta koji mogu doći do njegove najbliže okoline. Premijer je očigledno navikao da VDT ne radi ništa ili da radi ono što mu se naredi”.

Neki od takvih predmeta su: Limenka, Prva banka, Telekom, ratni zločini.

Iako su mediji ovih dana objavili da je tužilaštvo počelo da radi na slučaju Limenka, Katnić do sada nije ozbiljno pokrenuo nijedan od slučajeva čiji tragovi vode do Đukanovića i njegove porodice. U istrazi slučaja Telekom, premijerova sestra Ana Đukanović nije se našla na listi saslušanih u tužilaštvu.

,,Ništa od istrage o davanju 128 miliona eura garancija za KAP koje su naplaćene iz budžeta, finansijskim malverzacijama sa vraćanjem 11 miliona eura pozajmice Prvoj banci gdje je budžet oštećen za 10 miliona eura”, podsjeća Medojević. ,,Ne bavi se ni višedecenijskim organizovanim švercom cigareta preko Rožaja, u kojem učestvuju oba švercerska režimska klana i kojima se finansiraju izborne korupcije i kupovine glasova, ali i specijlane operacije ANB-a. Katnić nije počeo ni istrage o aktivnostima velikih narko klanova između kojih par godina bijesni pravi rat u kojem je likvidirano više osoba i izvedeno na desetine terorističkih akcija”.

No, bez obzira da li Đukanović pokušava da disciplinuje tužilaštvo da ne bi stiglo do njega i njegove porodice, ili da bi zaustavio aktuelne istrage protiv vrha bezbjednosnih službi, jasno je da pokušava da uspostavi punu kontrolu nad tužilaštvom.

Da nije zainteresovan za saradnju institucija, kako je kazao na RTCG, već za njihovu kontrolu, pokazao je i kada je nakon javnog apela specijalnog tužioca Katnića da ga opstuira vrh bezbjedonosnih službi, postavio za v.d. ministra polciije Duška Markovića, bivšeg šefa ANB. Radi ravnoteže.

Još jedno je sigurno. Premijerova ,,upozorenja” moraju se uzeti ozbiljno. Poslije njegovih jakih riječi, nerjetko su slijedili napadi na one koje je upozoravao i kritikovao.

Nakon svakog Đukanovićevog javnog udara na medije koje ne kontroliše slijedila je akcija. Sjetimo se samo serije paljenja automobila Vijesti kada su u roku od nekoliko meseci tokom 2011. godine zapaljena četiri vozila tog dnevnika.

Prvi napadi desili su se u noći između 13. i 14. jula 2011. kada su benzinom polivena dva automobila Vijesti, na parkingu u blizini zgrade ANB-a. U noći 26. jula dogodio se novi napad u Maslinama, kada je ispred kuće radnika lista zapaljen još jedan automobil redakcije . Potom je 28. avgusta na Starom aerodromu, zapaljen kombi štamparije lista.

Samo sedmicu prije prvih paljenja, šestog jula 2011. godine Đukanović optužuje Vijesti, Monitor i Dan da preko ,,obavještajne, bezbjednosne agencije i službe koje su važna poluga velikosrpskog državnog nacionalizma” vode kampanju protiv Crne Gore i njega lično jer ga doživljavaju ,,kao glavnu prepreku na putu zaokruživanja propalog projekta velike Srbije”.

Iste godine na jesen, Đukanović se opet obratio neposlušnim medijima i drugim kritičarima, uz opasku da priču o sanaderizaciji ,,plasiraju politički miševi kojima je potrebna prije svega deratizacija, umjesto sanaderizacije”. I bi tako. Uslijediše akcije. Napadi na medije, njihovu imovinu i novinare, urednike i vlasnike…

Đukanović je u parlamentu na ljeto 2009. godine u okviru premijerskog sata, optužio Medojevića da je učestvovao u kreiranju ambijenta u Srbiji za ubistvo premijera Zorana Đinđića i kazao da on ,,to isto sada radi u Crnoj Gori”. Početkom 2010. godine, a nakon što se nastavio pritisak na lidera PzP-a, Medojević je fizički napadnut ispred svog stana od strane bratanića Brana Mićunovića, premijerovog prijatelja.

Nekoliko godina kasnije, ubrzo nakon što je Đukanović u Skupštini Crne Gore, u svojstvu premijera, najavio da će se žaliti donatorima MANS-a ,,jer uništavaju demokratski i zakoniti izborni proces”, u ljeto 2014. godine desila se prljava diskreditacija direktorice Vanje Ćalović u tabloidu Informer.

Nakon Đukanovićevih govora o tome kako mrzi šahovnicu, gorio je Dubrovnik. Dvojica urednika koji su pisali o Đukanoviću, i duvanskim poslovima – Duško Jovanović i Ivo Pukanić – ubijeni su. Ko je na njima nacrtao metu još nije otkriveno.

Još nema reakcije na zahtjev Snežane Jonice, članica Vijeća za nacionalnu bezbjednost koja je tražila bezbjedonosnu procjenu za specijalnog tužioca Katnića i pojačano obezbjeđenje za njega.

,,Ja imam utisak da je Katnić već otišao predaleko i stekao određene simpatije kod javnosti, a posebno kod stranog faktora, da bi sada pokazao strah i zaustavio istrage. Koliko će daleko ići, vidjećemo. I kakva će biti reakcija hobotnice”, kaže Medojević.

Niko nema pravo da se pretvara da nije čuo premijera. Posebno predstavnici međunarodne zajednice.

Policija bez smjena

Iako se očekivala smjena direktora Uprave policije (UP) Slavka Stojanovića nakon saopštenja vrha policije upućenom premijeru da ih zaštiti od tužilaštva, i mediji najavljivali da je njegova ostavka gotovo izvjesna, to se nije dogodilo. Uprava policije saopštila je da će Stojanović ostati na toj poziciji do isteka mandata. Apel UP Đukanoviću uslijedio je nakon hapšenja šefa Odsjeka za organizovani kriminal Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza u istrazi protiv Veselina Mujovića. U međuvremenu, Dan je objavio i da je Medojeviću za kredit od 200 hiljada eura žirirao Vido Rađenović, optužen u slučaju Košljun. O tome se do sada nije izjašnjavao vrh policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo