Povežite se sa nama

MONITORING

POLICAJCI U BIZNISU: Milioni s policijske plate

Objavljeno prije

na

Ko se nadao da je komandant Specijalne terorističke jedinice (SAJ) Radosav Lješković u noći protesta u oktobru prošle godine hamerom jurio, kako su tvrdili svjedoci, ne samo crnogorske građane opozicionog uvjerenja već i možda svoje – mušterije. Da je Lješković vlasnik turističkog kompleksa na jezeru Krupac u Nikšiću, saznalo se odmah nakon protesta. Gazda Radosav uspješno posluje i dalje, kao što uspješno izbjegava odgovornost za oktobarsko nasilje.

Lješković nije jedini ovdašnji policajac preduzetnik. Da li smo u tome jedinstveni ili ne, tek u Crnoj Gori nije rijetkost da visoki policijski funkcioneri i inspektori, ali i funkcioneri ANB-a imaju privatni biznis, od velelepnih turističkih kompleksa, preko kompanija za obezbjeđenje, građevinskih kompanija, do pekara. Neki su sa policajske plate uspjeli da zarade milione.

Lješković, inače bivši pripadnik obezbjeđenja premijera Mila Đukanovića, je po povoljnim uslovima prije šest godina postao suvlasnik vrijednog turističkog kompleksa na nikšićkom jezeru Krupac, koji je prije privatizacije bio u vlasništvu države.

Bivše državno preduzeće HTP Onogošt u stečaju 2010. godine prodalo je imovinu na jezeru Krupac (restoran Plaža sa zemljom) kompaniji Krupac Monte za 329.600 eura. Lješković je suvlasnik Krupac Monte sa 50 odsto kapitala.

Lješkovićeva firma kupila je imovinu na Krupcu 30 odsto jeftinije od njene neto knjigovodstvene vrijednosti. Kada je taj dio imovine prodat, firma šefa SAJ-a bila je jedini ponuđač i to na četvrtom javnom pozivu. Prethodno je od Onogošta ta kompanija u zakup iznajmljivala restoran. Prema pisanju medija u 2009. godini cijena zakupa bila je mjesečno 200 eura.

Nema još odgovora kako je Lješković sa policijske plate uspio da postane gazda vrijednog turističkog kompleksa. Komandant SAJ-a se prvi put kao suvlasnik firme Krupac Monte pojavljuje 24. avgusta 2011, nakon što je ta firma upisana kao vlasnik vrijedne imovine u Nikšiću. Tada se povećava i novčani kapital firme za 104.210 eura.

Da l’ pomaže u biznisu, al’ kad se uđe na sajt kompanije Krupac Monte, posjetioca prvo dočeka crnogorska zastava. Potom kreću umilni zvuci patriotske pjesme.

Lješković nije prvi komandant SAJ-a koji je uspješan u turizmu. Prije četiri godine objavljeno je da Vaso Baošić, komandant Specijalnih jedinica tokom duvanskih devedesetih, prodaje luksuzni hotel Ambasador na obali Morače u centu Podgorice. Cijena – dva i po miliona eura. Sada se, prema elektronskoj evidenciji Centralnog privrednog registra (CRPS) hotel Ambasador vodi na Vesnu Baošić.

Baošić je javnosti postao poznat, nakon što je prije deceniju i po, u jeku šverca cigareta, postavljen za šefa barske policije. U to vrijeme Bar je bio omiljena destinacija pripadnika italijanske mafije, koji su legalno živjeli u ovom primorskom gradu i bavili se ,,svojim poslom”. To vrijeme obilježile su i brojne likvidacije. Baošić je prethodno bio šef Specijalnih jedinica MUP-a Crne Gore.

On je 1998. uhapšen u Bariju, na aerodromu Bari- Paleze, kada se spremao da se vrati u Crnu Goru, na zahtjev zamjenika tužioca Barija zaduženog za borbu protiv mafije. Oslobođen je optužbe. Hotel Ambasador došao je kasnije.

Nije mali broj policajaca koji su još u toku službovanja zvanično posjedovali dodatni unosan biznis. Tako je recimo bivši šef Odsjeka za borbu protiv droga i krijumčarenja u Upravi policije (UP) Miodrag Laković u vrijeme dok je pokrivao tu poziciju bio suvlasnik kompanije Sicilija koja ima više pekara u Podgorici.

Zanimljiva je svakako fascinacija bivšeg šefa Odsjeka za borbu protiv droga sicilijanskom mafijom. Enterijer pekara Sicilija krase motivi vezani za Koza nostru, a na zidovima posvuda vise slike filmskih likova koji predstavljaju kriminalaca te mafijaške organizacije.

,,U radno vrijeme posjećuje Siciliju, gdje ispija kafu i nadgleda rad pekara i konobara. Uz njega su ljudi od povjerenja iz njegovog Odsjeka da bi mu se našli pri ruci ako bi zatrebalo”, žalile su se Lakovićeve kolege u pismu medijima.

Laković je krajem prošle godine pošao u prijevremenu penziju.

Turizam u toku službe nije zadesio samo aktuelnog komandanta SAJ-a. Bivši funkcioner ANB-a Vladeta Rakočević je tokom službe izgradio velelepni turistički kompleks Imanje Rakočević.

Kompleks se nalazi na 35.000 m2 zemljišta u Mojkovcu.

Medji su objavili nedavno da je Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije angažovalo vještake kako bi se utvrdilo kako je Rakočević stekao navodno višemilionsku imovinu.

Turistički kompleks Imanje Rakočević pored apartmana i soba ima heliodrom, zatvoreni bazen, đakuzije i saune, teniske i košarkaške terene…

Rakočević, koji se u međuvremenu penzionisao, javnosti je postao poznat po snimku na kom se čuje kako navodno telefonom razgovara sa policajcem na punktu Ribarevine koji je zaustavio Nasera Keljmendija sa oko pola miliona eura. Na snimku se čuje kako govori policajcu da Keljmendija pusti sa novcem.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je od tadašnjeg direktora ANB-a Duška Markovića tražila da se ispita autentičnost snimka. Marković je odgovorio da je Rakočević „sve stekao na zakonit način”. Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović je za Rakočevića tvrdio da je „besprekoran”.

Rakočević je u međuvremenu penzionisan. Nije jedini bivši funkcioner ANB-a kojem dobro ide u biznisu. Bivši šef ANB-a Boro Vučinić vlasnik je vinarije Zenta, čije se vino kao najskuplje crnogorsko vino prodaje u Porto Montenegru, 40 eura za bocu od 0,75 litara. Vučinić je bio predsjednik tenderske komisije za prodaju Arsenala Piteru Manku 2006. godine. Pored vranca, Vučinić u Portu prodaje i svoju kratošiju.

Nakon policijske službe u velikom građevinskom biznisu našao se nekadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za vanredne situacije i civilnu zaštitu Zoran Begović. On je sa partnerom, podgoričkim biznismenom Ivicom Toškovićem radio na izgradnji TQ Plaza u Budvi.

Begović i Tošković su zajedno osnovali kompaniju Lux House. Tošković je nerijetko bio partner premijerovog sina Blaža Đukanovića u biznisu.

Begović nije želio da komentariše kako se nakon napuštanja državne funkcije našao u građevinskom biznisu.

Begović se pominjao u medijima 2013. kada je objavljeno da su inspektori za privredni kriminal počeli, po nalogu tužilaštva, istragu protiv njega. U fokusu su bila preduzeća koja su navodno indirektno povezana sa Begovićem, zbog navodnih indicija da je povezanim firmama namještao poslove.

Mediji su objavili da policija provjerava tendere koje je MUP realizovao za vrijeme mandata Begovića, koji se odnose na nabavke motornih vozila i helikoptera za potrebe Sektora za vanredne situacije.

Ima još policajaca kojima je primamljivo građevinartvo. Svojevremeno je MANS podnio prijavu Ministarstvu za uređenje prostora, a potom i sudsku tužbu zbog bespravno sagrađene zgrade tadašnjeg zamjenika načelnika CB Herceg Novi Slavka Popadića.

Lokali i firme za obezbjeđivanje lica i imovine nerijetko su takođe u vlasništvu crnogorskih policajaca. Zoran Mugoša, bivši SAJ-ovac i pripadnik obezbjeđenja Svetozara Marovića i negov nekadašnji kolega iz SAJ-a Rajko Medenica su zajednički privatni biznis počeli sa kompanijom Perjanik, za obezbjeđenje, koju su formirali u Budvi. Ta kompanija osnovala je firmu Security guard koju sada vodi Nenad Krstajić, još jedan SAJ-ovac i još jedan tjelohranitelj Svetozara Marovića. Mugoša se u Privrednom registru navodi kao vlasnik pet kompanija, među kojima su neki podgorički lokali.

Vlasnik više kompanije je još jedan SAJ-ovac, Veselin Mićović. On je suvlasnik kompanije VK 1 koja drži čuveni fitness centar Soko Gym, kao i kompaniju IPON, koja se bavi ugostiteljstvom. U oba preduzeća partnerka mu je Marija Mićović.

Među policajcima u biznisu pominju se mnoga druga imena, ali se lokali i kompanije koje se dovode u vezu sa njima ne vode i zvanično na njih. Recept da biznis kriju iza tuđih imena preuzeli su od političara.

Ima se, može se.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MANDATARA MILOJKA SPAJIĆA: Ko mu radi o vladi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni nakon povratka  predsjednika Milatovića iz Njujorka i sastanka sa Spajićem koji je uslijedio, nije ni malo jasnije šta je mandatarova formula za formiranje „evroatlanske vlade“ i razlog za novi optimizam. Pritisci su isti, i spolja i iznutra

 

Mandatar Milojko Spajić na polovini je zakonskog roka za formiranje vlade, koja mora biti sastavljena do 10. novembra.  On je ove sedmice saopštio  da su opstrukcije od početka procesa postojale, ali da je optimista da ćemo dobiti „proevropsku vladu“.  Spajić je to saopštio nakon ovonedjeljnog novog sastanka sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, i njegovim partijskim saborcem.

Sastanak je uslijedio nakon povratka Milatovića iz Njujorka, gdje se sastao sa više visokih američkih zvaničnika, pa i Gabrijelom Eskobarom, koji je nakon tog susreta saopštio da je od Milatovića dobio signal da je „saglasan sa američkim stavom o vladi“.  U prevodu – vlada bez Koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koju Eskobar definiše kao „antizapadnu stranku“. Nije svakako prvi put da Zapad poruči da ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, ne vide kao svog partnera.

Spajić je još ranije odlučio da prekine razgovore sa ZBCG, nakon čega se suočio sa topljenjem podrške neophodne za vladu, prvenstveno u svojoj partiji i koaliciji sa kojom je nastupio na junskim vanrednim parlamentarnim izborima. Jedan od kritičara njegove odluke da ZBCG ne uđe u Vladu bio je upravo Milatović. Otuda se poruka Eskobara iz Njujorka tumačila kao uticaj na Milatovića da popusti u svom stavu, i možda utiče na onaj dio PES-a koji se sa njim u tom stavu slaže i koji nije podržao Spajića u odluci da ZBCG ne uđe u vladu.

Nakon odluke da neće pregovarati dalje sa ZBCG Spajić je izgubio podršku dvije poslanice sa njegove liste, zbog čega je formiranje većine neophodne za vladu postao skoro pa nemogući zadatak. Uz činjenicu da takvu odluku nije podržala ni  Ujedinjena Crna Gora, koja je dio koalicije, te da se CIVIS  drži po strani. Tako su Spajićeva 22 mandata sa kojima je krenuo u pregovore spala na 18.  Kada su  Demokrate Alekse Bečića, koje su do nedavno bile bez primjedbi na Spajićev način pregovora, saopštile  da ne prihvataju da odlučujući glas bude onih stranaka koje su bile na listi DPS, aludirajući na glas Mehmeda Zenke, Spajićeva jedina opcija da dođe do većine za vladu unutar sadašnje postavke  je da povrati podršku u svojoj kolaiciji ili odustane od odluke da ne pregovara sa ZBCG.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li navodni signal predsjednika Milatovića Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju mandatara Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da  će ,ukoliko Spajić ne dobije podršku za formiranje vlade,  građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2.   Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno  rješenje

 

Pregovori o formiranju vlade tapkaju na mjestu: pritisci se množe, a većina za njeno formiranje nikako da preskoči crtu. Mandatar Milojko Spajić trenutno je u neobičnoj situaciji –  kao mandatar ima podršku 44 poslanika, ali  za formiranje vlade ne uspijeva da obezbijedi ni  minimalnu većinu od – 41 poslanika. Među onima koji su ga podržali kao mandatara množe se glasovi koji imaju uslove za podršku njegovoj vladi.

Najveći problem Spajića je i dalje nedostatak pune podrške njegove  izborne liste nakon odluke da prekine pregovore o ulasku ZBCG u buduću vladu. Najnovija nevolja mandatara je i odluka Demokrata Alekse Bečića da „ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista”.

Ta odluka Demokrata uslijedila je nakon što se otapanje Spajićeve podrške za formiranje vlade zaustavilo na 41,  a pošto su mu podršku uskratile dvije poslanice PES-a  Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović koje smatraju da u vladu treba da uđe ZBCG, te Ujedinjena Crna Gora, koja je bila dio izborne liste PES-a na junskim vanrednim parlamentarnim izborima.  Spajić iz svog bloka nema ni blanko podršku CIVIS-a koji smatra da vlada treba da ima veću podršku od 41.

Spajićeva većina, međutim, za Demokrate ima jedan sporni glas. Na parlamentarnim izborima 11. juna, DPS je nastupio u koaliciji sa SD-om i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) čiji je lider Mehmed Zenka podržao Spajića za mandatara i na čiji se glas računalo i za novu vladu.

Predsjedništvo Demokrata  prije nekoliko dana je na predlog  Bečića, donijelo jednoglasnu odluku da presudan glas za izbor novog predsjednika Skupštine i vlade ne može doći sa liste DPS, ili da o tome odlučuju Socijaldemokrate (SD). Mediji su pisali kako bi i Spajić mogao da pokuša da učvrsti poziciju i glasovima SD-a. No, ta se partija u međuvremenu oglasila tvrdeći da oni ne učestvuju u pregovorima o vladi.

“Naša pozicija da ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista (DPS) ne dovodi u pitanje moguću participaciju naše stranke u budućoj vlasti”, saopštio je ove sedmice generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović. “Međutim, ako ona bude formirana na način što se čelni ljudi zakonodavne i izvršne vlasti biraju glasovima onih koji su dobili mandate na listi DPS-a, to je za Demokrate neprihvatljivo”.

PES je odgovorio sa saopštenjem da će Vlada biti izglasana od onih koji su podržali  Spajića za mandatara, „što znači da većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS i SD“.  Kazali su da stav Predsjedništva Demokrata, da za izbor nove Vlade presudan glas ne bude sa liste DPS-a i SD-a, „jeste stav koji je PES već izglasao na Glavnom odboru te stranke.

Kako će uz taj uslov, te odluku da dio vlade ne budu ZBCG i URA, Spajić obezbijediti podršku, ostalo je nejasno.

Spajićevu nezavidnu poziciju  očekivano zdušno koristi ZBCG, nastavljajući sa pritiscima da se mandatar predomisli.

Funkcioner Nove srpske demokratije koja je dio ZBCG  Slaven Radunović poručio je ove sednice da Spajić  nema podršku 41 poslanika za formiranje Vlade. Kazao je kako je mandatar u bezizlaznoj situaciji, i to već desetak dana.

On je ocijenio da Spajić ima nekoliko pravaca ka kojima može da krene: „Jedan je da vrati mandat, drugi je da sa novih osnova pokrene nove razgovore sa nama i ostalim političkim subjektima, a treća je otvorena kolaboracija sa DPS-om. Četvrta opcija je da izađe sa nekom opcijom za formiranje vlade, a da ne dobije potrebnu podršku i da idemo na izbore”.

Mediji pišu o mogućim planovima PES-a da isključe dvije nesigurne poslanice iz partije, što im u računici o sastavljanju vlade ne bi donijelo ništa. Barski  odbor PES-a, kom pripada Radinka Ćinćur, jedna od poslanica koje su uskratile podršku Spajiću, saopštili su da „sugerišu poslanici Radinki Ćinćur da poštuje odluku Glavnog odbora PES, na šta je kako se dodaje obavezuje Statut, te da podrži Spajića”. Oni su je pozvali da u protivnom vrati mandat. “U slučaju da poslanica Ćinćur nije u mogućnosti da uvaži stavove kako Glavnog tako i Opštinskog odbora, pozivamo je da vrati mandat i omogući nesmetano formiranje proevropske i demokratske vlade”, piše u saopštenju OO PES Bar.

Mogućnost da se Spajić predomisli kada je u pitanju URA Dritana Abazovića,  zasad ne izgleda izvjesno. Mediji pišu da je mandatar  na predlog da se ipak pregovara sa tom partijom , rekao da bi „u tom slučaju izgubio više poslanika sa svoje liste nego što ih URA ima“.

U kom smjeru će Spajić ići, nije jasno. On je ove sedmice saopštio da ima  još dovoljno vremena  za njeno formiranje i da “rade na većini”.

“Ima još 50 dana. Intenzivno razgovaramo sa svim partnerima. Kao što znate, 44 poslanika je podržalo mene za mandatara i Glavni odbor (PES) je sa 95 osto glasova za usvojio odluku da se ide dalje. Radimo na toj većini, intenzivno razgovaramo sa političkim grupacijama kojima pripadaju ta 44 poslanika. Nadamo se da ćemo zatvoriti stvari što prije”, saopštio je Spajić nakon razgovora sa ambasadorima država članica Evropske unije (EU) u prostorijama Delegacije EU u Podgorici.

Na pitanje da li su upitna dva glasa poslanica PES-a i da li se planira njihovo isključenje odgovorio je: “Za sada ne bih to komentarisao…Vidjećemo. GO je bio izričit. Ogromna većina je podržala ovaj koncept vlade od 44 poslanika koja su podržala i moju kandidaturu za mandatara. Nikome nije jasno da ako 44 poslanika podrže direktno kandidaturu, prije toga potpišu kandidaturu, zašto je sada problem ta većina i zašto se izmišljaju razlozi kojekakve vrste”.

Odgovarajući na pitanje, ima li pritisaka stranih ambasadora za formiranje vlade, saopštio je da – nema. “Ne postoji nikakav pritisak, to su partnerske zemlje, koje žele da pomognu, koje su otvorene prema nama. Imamo intenzivan razgovor i komunikaciju. Jako su zainteresovani za Crnu Goru jer je Crna Gora predvodnik u integracijama, može da bude primjer svima, ali mi se neozbiljno ponašamo na političkoj sceni  i  oni su zabrinuti”, kazao je.

Zainteresovanost ili pritisak, tek ove sedmice opet se oglasio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, saopštivši da mu je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan sa američkim stavom o vladi Crne Gore. Kako je izdjestvovana ta Milatovićeva navodna saglasnost, nije obrazlagao.

Eskobar je prethodne sedmice saopštio da u vladu Crne Gore ne bi trebalo da uđu antizapadne stranke, aludirajući na ZBCG.  Nakon te izjave oglasio se jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić saopštivši da oni nijesu antizapadna stranka, a ubrzo se oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “On govori da niko ne smije da se miješa u to osim njegove zemlje. Nadam se da ću ga sresti da mu u lice kažem šta mislim o tome”.

Eskobar je trenutno u Njujorku  povodom zasijedanja Generalne skupštine UN,  gdje su i Milatović i premijer Abazović.  On je saopštio i da su „američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu“.

Milatović je prethodno javno kritikovao Spajićevu odluku da prekine pregovore sa ZBCG, nakon čega se govorilo o rascjepu unutar PES-a.

Hoće li Milatovićev navodni signal Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ukoliko  on ne dobije  podršku za formiranje vlade,  građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2.  Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČETAK ŠKOLSKE GODINE: Funkcioneri za službena putovanja potroše godišnje četiri neizgrađene  škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade za sljedeću godinu najavljuju investicioni bum u gradnji škola i vrtića, prosvjetari upozoravaju da su neophodne reforme koje bi podigle urušeni kvalitet obrazovanja. Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena

 

Uz štrajk upozorenja koje je organizovao Sindikat prosvjete, a koji je podržalo 80 odsto zaposlenih, počela je ova školska godina u 163 osnovne i 51 srednju školu u Crnoj Gori. Ostalih noviteta nije bilo.

Prosvjetari traže da se obrazovanja oslobodi od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje…, i dali su rok vlastima da se na tome bar počne raditi do kraja ove godine.

,,Ova godina je počela je manje-više kao i protekla. Nadamo se da se ove godine neće pojaviti problem sa grijanjem škola”, kaže za Monitor  predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović

On naglašava da se i dalje radi po starim planovima i programima, da se priča o reformi a da je stara reforma već prevaziđena. ,,Problema ima koliko hoćete, a mi uglavnom gasimo požare. Djecu treba motivisati, to je jedan od najvećih problema. Izlaze nam djeca iz učionice a malo toga zapamte. Nadamo se da se poneko bavi i tim stvarima, da se sadržaji pripodobe savremenom dobu”.

Da je obrazovanje u krizi konstatuje se već decenijama, a konkretnih pomaka, koji zavise od političara i njihove volje, nema. Na Univerzitetu Crne Gore je ove sedmice održana tribina Kriza u obrazovanju – društvo u krizi. Sa te ribine poručeno je – da jak obrazovni sistem vodi ka prosperitetnijem i boljem društvu, što je vidljivo i na primjeru naprednih zemalja koje ulažu u obrazovanje kao u najznačajniji segment za razvoj jednog društva.

Da smo daleko od takvih društava, svakodnevno upozoravaju vijesti koje dolaze iz škola. Na snimcima koji su isplivali početkom školeske godine vide se đaci škole u Tuzima koji bacaju i lome školski inventar i njime gađaju nastavnicu. Iz Ministarstva prosvjete kažu da za ovaj incident nijesu znali, te da su si u školi ćutali o njemu. Kako se incident desio na proljeće, sam život je sve sredio, učenici su završili školu a nastavnica je otišla na trudničko bolovanje.

O neznavenosti u Ministarstvu svjedoči i slučaj Pomorske škole u Kotoru. Inspektor je u ljeto prošle godine Ministarstvu dostavio predmet za razrješenje direktora ove škole Ratka Petrovića zbog brojnih propusta u radu. Iz Ministarstva se pravdaju da tu dokumentaciju, ni nakon godinu dana, još nijesu dobili.

,,Pokušavam da se sjetim da li zaista imamo bar jedan problem manje na početku ove školske godine. Pozitivnih promjena, kada ih i ima, su rezultat rada pojedinaca, a ne sistema obrazovanja”, kaže za Monitor Olivera Leković, predsjednica Prosvjetne zajednice: ,,Ako je nesto i urađeno lako je uvidjeti da su sve to ‘kozmetičke’ i populističke promjene koje samo izgledaju kao rješenje problema, a bitno opterećuju budžet namijenjen za obrazovanje i temeljno urušavaju što je još preostalo od obrazovnog sistema”.

Ona se pita da li je senzacija završetak radova na izgradnji škole u Bijelom Polju nakon ,,samo” pet god ili kamen temeljac za OŠ Vladimir Nazor nakon skoro tri god od urušavanja?

Olivera Leković podsjeća  da je Ministarstvo, prije izbora, odlučilo da sa 300 hiljada eura podrži štampane medije a time i informisanost nastavnika po školama: ,,Tu su iste one klupe i table, samo sada ‘ukrašene’ flekama od vlage po zidu, pukotinama na plafonu iz kojih kaplje kišnica, buđi ispod prozora… Za 300 hiljada moglo se desetine učionica renovirati ili kupiti koji kombi. Ali…”, upozorava Leković.

Leković napominje da je prije godinu dana tužilaštvo počelo da ispituje aferu oko prosvjetne Zadruge Solidarno: ,,Poslije više od godinu tužilastvo se nije oglasilo, a Zadruga Solidarno je ponovo pored članarine i kamata na kredite, dobila još i ogromna sredstva od istog ministra i istog premijera. Gdje ide naš novac dok decenijama plaćamo podstanarske stanove i otplacujemo nepovoljne kredite, interesuje li ikog od nadležnih”

Ocjenjuje i da se, već treću godinu nemilosrdno baca novac na nove udžbenike za 70 hiljada osnovaca (preko 4.5 miliona eura), umjesto da se udžbenici vrate u škole i preusmjere za nove generacije. ,,Tada bi sigurno na godišnjem nivou iz budzeta trosili manje od milion, samo za štampu radnih svesaka koje se jednokratno koriste. Na kraju, u svijetu sve više su u upotrebi elektronski udžbenici i tableti. To bi bilo dugoročnije i jeftinije rješenje za nase osnovce, takođe ekološki opravdanije, a i značajno bi se mališanima olakšale đačke torbe”, ističe Leković.

Da je reforma neophodna, upozorili su nedavno i iz UNICEF-a. Reforma obrazovnog sistema, čiji je cilj osiguranje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja za svako dijete, trebalo bi da bude hitan prioritet za Crnu Goru, rekao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

On je kazao da je nedovoljna školska infrastruktura prepoznata kao jedno od najhitnijih pitanja, uz preciziranje da 13 odsto osnovnih škola pohađa gotovo 70 odsto svih učenika osnovnih škola u Crnoj Gori.

U praksi to izgleda tako da škole u Podgorici i na primorju imaju duplo više učenika od projektovanih kapaciteta, dok su škole na sjeveru poluprazne. Oko deset hiljada učenika je manje u školama na sjeveru Crne Gore u posljednjih 13 godina, to je, na osnovu podataka Monstata, pokazalo istraživanje koje je sprovela NVO Euromost.

,,Prema obrađenim podacima od školske 2010/2011. do 2022/2023. godine u opštinama na sjeveru Crne Gore broj učenika se smanjio u osnovnim i srednjim školama za 9.367 učenika, ili u prosjeku za jednu školsku godinu 720 učenika manje, što sa novom školskom godinom 2023/2024. iznosi oko deset hiljada učenika. Najveći broj učenika se smanjio u Opštini Bijelo Polje (2.064), zatim u Beranama (2.034) i Pljevljima, 1.664 učenika”, kazali su iz Euromosta.

Kakvo je stanje govori vijest o radosti mještana u Kaludri,  beranskom selu. Vrata područnog odjeljenja Osnovne škole Donja Ržanica u Kaludri, ove školske godine su ponovo otvorena i to nakon osam godina. Do otvaranja učionice došlo je jer su dva prvaka iz ovog sela stasala za školu.

,,Malo država u Evropi ima koje kao mi u jednom dijelu zemlje imamo u školama i preko dvije hiljade učenika, predškolskim vaspitnim grupama preko 60 djece, broj djece stranaca u jednom odjeljenju i preko 10, a u drugom, sjevernom, dijelu škole se masovno gase zbog raseljavanja stanovništva. Ovo je gorući problem i ne vidimo dobru volju odgovornih da bar ublaže ove probleme”, kaže Leković.

Škole nijesu bile prioritet niti su se gradile tri decenije. Prošle godine je otvorena osnovna škola u Tološima koja je izgrađena kao donacija kompanije Bemax i koštala je oko sedam miliona eura. Država planira gradnju sa manje para u Maslinama za pet miliona, u Igalu između tri i po i četiri miliona eura… Samo nikako da se počne.

Dok se škole ne grade, državnim budžetom za gorivo se godišnje planira 14,7 miliona eura, a za službena putovanja 5,7 miliona. Funkcioneri tako izvoze i proputuju za godinu dana najmanje četiri škole.

Pored infrastrukture, iz UNICEF-a su upozorili da je drugi gorući problem kvalitet obrazovanja. Kako je Santander podsjetio, prema rezultatima procjena znanja PISA 2018. i TIMSS, 40 odsto učenika ne postiže minimalne nivoe kompetencija u čitalačkoj pismenosti, matematici i prirodnim naukama, iako su dio obrazovnog sistema.

Skoro petina škola u Crnoj Gori je bez pedagoga ili psihologa, a svake godine je sve izraženiji problem nedostatka nastavnika za prirodne grupe predmeta. Mladi nijesu motivisani da se bave profesorskim pozivom.

Koliki je raskorak između ovdašnjeg obrazovanja i realnosti u kojoj učenici žive govori podatak OECD PISA da odnos broja računara po učeniku u crnogorskim školama iznosi 1:16. To Crnu Goru svrstava među pet zemalja s najnižim brojem računara po učeniku. U isto vrijeme raspravlja se o tome kako učenici koriste vještačku inteligenciju u izradi eseja u kojima se analiziraju književna djela i izradi pismenih zadataka. Iz Ministarstva prosvjete kažu da konkretnih dokaza za to još nemaju.

Iako su dokazi o varanju na maturskom ispitu, krajem prošle godine postojali, iz Ministarstva su prešli preko toga i javno aminovali da se prevara isplati.

,,Kad se godinama strateski i ukorak sa svjetskim trendovima ne razvija obrazovni sistem i ne samo on, no cijelo naše drustvo, teško je odrediti prioritete”, kaže Leković. Ona smatra da bi trebalo krenuti od ,,reforme univerziteta i provjere diploma. Na taj način stvoriti stručniji i za praksu spremniji kadar, ali i motivisati mlade da upisu nastavničke smjerove ne bi li se stalo na kraj sve većem deficitu nastavnika”.

Naglašava da ove promjene ,,može pokrenuti samo Vlada koja je svjesna značaja obrazovanja za napredak društva i ministar/-ka prosvjete kojeg/-u bi vlada postavila, ne kao političkog piona, već izabrala najboljeg među najboljima, koji je već prepoznat u obrazovnom sistemu, koji se dokazao po pitanju profesionalnosti i meritokratije.  Takav ministar bi oko sebe angažovao tim ljudi koje bi  također krasili isti kvaliteti i principi.  Rukovođeni takvim kadrovima, mogli bismo se upustiti u ozbiljne reforme, naročito po pitanju nastavnih programa”, zaključuje Leković.

Od suštinskih reformi smo daleko. ,,Imamo neke višedecenijske probleme, kada sam postao ministar mislim da sam uradio sve što je moguće da ostvarimo potpunu depolitizaciju. To nije proces koji može da se ostvari preko noći”, izjavio je ministar prosvjete Miomir Vojinović. Sada pri kraju madata zaključuje da je njegovo ministastvo ,,napravilo maksimum toga što je bilo moguće”.

Za sljedeću godinu premijer Dritan Abazović najavio je ulaganje u školstvo koje će biti najveće u istoriji. Planiran je početak izgradnje nove gimnazije u Podgorici, dvije nove škole u City kvatry i na Karabuškom polju, kao i dogradnju i rekonstrukciju devet srednjih stručnih škola širom Crne Gore, kao i izgradnja četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici. Amin.

Božović iz Sindikata prosvjete kaže da je bilo nekih reakcija na štrajk upozorenja, ali uglavnom medijskih. Najavljuje sastanak sa predstavnicima Ministarstva koji je zakazan za iduću sedmicu.  ,,Ima nekih pozitivnih pomaka i naznaka. Ako ova vlada potraje, moraće da pokrene neke stvari, makar da otvori javnu raspravu o izmjenama nekih zakona”, kaže Božović.

Isto čeka i neku novu Vladu.  Prosvjetari su već zaprijetili da će se desiti štrajk ako reforme, do nove godine, bar ne otpočnu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo