Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTRONSKA IDENTIFIKACIJA: Original falsifikata

Objavljeno prije

na

Tri godine političari u Crnoj Gori rade kako bi izgradili povjerenje u izborni proces. Sedam mjeseci uoči izbora, povjerenje se raspada.

U sred pregovora vlasti i opozicije o uslovima za organizovanje fer izbora i pogađanja oko mjesta sa kojih bi se mogle smanjiti zloupotrebe državnog aparata, pala je bomba u vidu falsifikovane lične karte koja je elegantno prošla kroz uređaj za elektronsku identifikaciju birača. Demokratski front, koji u pregovorima ne učestvuje, demonstrirao je kako uređaji u koje se opozicija silno uzdala da će spriječiti krađu glasova na biračkim mjestima – ne razlikuju prave od nacrtanih ličnih karata. Ministarstvo unutrašnjih poslova oštro je reagovalo i postupak funkcionera DF-a nazvalo „pokušajem najprimitivnije podvale”.

,,Meni izgleda kao da su obje strane u pravu i potpuno sam zbunjena”, kaže Monitorova sagovornica koja po prirodi posla ima više informacija od prosječnog birača. Nije joj jasno kako to da tri godine od kada se o ovome priča niko nije postavio pitanje za šta služi taj aparat i ima li ga svrhe kupovati.

,,Moguće je da je opozicija dobila šta je tražila, a vlast je

lukavo prihvatila da im izađe u susret, a da ne obavijesti građane šta to u stvari znači. Jer se, evo, svi mogući stručnjaci ubiše da objasne o čemu se radi. Da je baš sve jasno i čisto ne bi bilo potrebe za tim”, kaže naša sagovornica i zaključuje da sve skupa dodatno dovodi u pitanje regularnost izbornog procesa.

Druga sagovornica Monitora podsjeća kako se nekad mislilo da bi nam fotografija svakog glasača u biračkom spisku garantovala da će izbori biti fer. ,,Ispostavilo se da sprava za identifikaciju, koja je trebalo da nam vrati povjerenje da neće glasati umrli, iseljenici koji nijesu tu, oni sa kupljenim ličnim kartama i ostali slični, prima i falsifikovane dokumente. Sada ne bih vjerovala da sve funkcioniše ispravno, ni da se na glasanju uzima otisak prsta”.

Dr Adis Balota, dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran kazao je za Atlas televiziju da je domet uređaja, koji će se naći na biračkim mjestima, da na monitoru pokaže sliku vlasnika dokumenta, što se postizalo i ranije kada se lična karta provjeravala ručno. On kaže da uređaji ne identifikuju već samo evidentiraju birače: ,,Da bi vršio i identifikaciju potrebno je sa tehničkog aspekta da ima još neke elemente”.

Jedan od kompjuterskih stručnjaka sa kojima je Monitor razgovarao tvrdi da, ipak, neće sve biti isto, samo ekranizovano. Smatra da je MUP ispunio zadatak koji mu je dat, a da je drugo pitanje da li je taj zadatak dobro utvrđen. ,,Pod uslovom da se očisti MUP-ova baza podataka, biće eliminisana mogućnost da neko umjesto nekoga glasa”.

,,Čišćenje” biračkog spiska zavisi od potpuno drugog posla koji MUP treba da obavi, a obavio nije. Riječ je o nabavci i primjeni AFIS kompjuterskog programa uz pomoć kojeg treba da bude prekontrolisana baza podataka o izdatim ličnim kartama i pasošima, kako bi bila isključena mogućnost da se u biračkom spisku jedna osoba pojavljuje dva ili više puta. Nabavka i instaliranje AFIS-a bili su najavljeni za sredinu marta; nema vijesti dokle je MUP u tom procesu stigao. Čovjeku koji treba da izađe na izbore, možda bi trebalo pažljivije objasniti čemu koja od raznih tehničkih stvari o kojima se govori treba da služi, ali niko nije našao za shodno da o tome na jednostavan i jasan način informiše građane.

Još jedan stručnjak za informatiku kojeg je Monitor konsultovao ukazuje na probleme koji mogu nastati zbog činjenice da uređaji koji će služiti za identifikaciju glasača na biračkim mjestima neće biti povezani sa bazom podataka u MUP-u. Objašnjenje za to je da internet u Crnoj Gori nije dovoljno siguran. Nepoznato je da li su napisani propisi i ustanovljene procedure po kojima dio biračkog spiska treba da se preseli iz baze podataka u uređaj na biračkom mjestu. Nepoznato je i to – ako svako biračko mjesto postaje izolovan dio sistema, šta sprječava mogućnost da se ista osoba kao glasač ponovo pojavi na dva različita mjesta.

,,Suština je u tome da fotografije koje budu preuzete sa ličnih karata ne budu podložne bilo kakvim promjenama”, kaže za Monitor funkcioner Demokrata Neven Gošović. ,,Neophodno je primijeniti AFIS sistem za koji MUP još nije objavio kada će biti isporučen i kada će biti omogućena njegova primjena. Drugo pitanje je zaštita podataka koje MUP unosi u elektronsku verziju biračkog spiska, nakon njegovog zaključenja. To se posebno odnosi na zaštitu od mogućih promjena fotografija birača koje se preuzimaju iz registra ličnih karata i pasoša”, objašnjava Gošović i dodaje da ako se to ne uradi, postoji mogućnost korištenja falsifikovanih dokumenata. ,,Na koji način će se kontrolisati i garantovati da neće biti promjena fotografija, niko i ne pominje”, kaže Gošović.

U nevladinom sektoru nešto su optimističniji. U jednoj od organizacija koje se godinama bave izborima, kažu da je u ovom trenutku najvažnije pažljivo kontrolisati primjenu AFIS sistema. Opisuju da je riječ o programu poput onih koji se mogu vidjeti u filmovima – kad policajci ubace nečije podatke u kompjuter koji onda ,,lista” fotografije kako bi pronašao ,,odgovarajućeg” kriminalca. ,,Neophodno je da kada se u MUP-u bude kontrolisala baza podataka opozicija obezbijedi dežurstvo, kako bi proces provjere birača kontrolisala u svakom trenutku”, kaže naš sagovornik.

O količini rupa u izbornom sistemu svjedoči i izjava sekretara Državne izborne komisije Milisava Ćorića koji je rekao da institucija koju predstavlja neće komentarisati događaje oko aparata za identifikaciju birača jer nijesu upoznati sa detaljima problema.

,,Kako mi da saopštimo da li uređaj prihvata falsifikovani dokument ako mi nijesmo imali nikakvog iskustva, niti sredstva, niti informacije u tom pravcu”, kazao je Ćorić za RSE. Državna izborna komisija bi trebalo da bude centar oko kojeg se vrti izborni proces, njeno jačanje traže svi posmatrači otkad je višestranačkih izbora u Crnoj Gori.

Problematičnih tačaka su i birački odbori. Iz nevladinog sektora napominju da opozicija često nije u stanju da pronađe ljude koji će, kao članovi biračkih odbora, savjesno raditi svoj posao. I koji neće moći da budu potkupljeni.

Da nijesu glavni problem mašine nego ljudi, istaklo je više Monitorovih sagovornika. ,,Ne postoji kompjuterski sistem koji može da spriječi izborne krađe. Način za krađu osmišljen je davno – ja ti zaposlim ženu i čitava familija glasa za mene, bez prevara na biračkom mjestu”.

To, fala Snimku, svako zna. Sve što se u priči oko elektronske identifikacije birača ovih dana događa, međutim, budi sumnju da bi DPS mogao izbornu pobjedu ovoga puta da ostvari lakše nego ikada zahvaljujući nepreciznosti propisa i slobodnoj volji kojoj bi mogla biti prepuštena njihova primjena. Nije teško zamisliti šta sve može da se dogodi podacima koje je prekontrolisao AFIS na putu do uređaja za identifikaciju na biračkom mjestu. Čitav posao, treba da obavi Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Duškom Markovićem na čelu.

Elektronska identifikacija birača koju je opozicija inaugurisala u božanstvo koje će spriječiti izborne zloupotrebe, po svemu sudeći, neće ništa ozbiljno promijeniti. Neuporedivo je veća vjerovatnoća da će to biti još jedno rješenje oko kojega je opozicija imala dobre namjere i nikakvu realizaciju, kao što je bilo sa silnim zakonima koji su popadali na Ustavnom sudu. Popadali bi, možda, i da su bili dobro napisani, ali je bilo očigledno da ne valjaju. DPS-u je jedini posao bio da sačeka da mu zrela kruška upadne u krilo.

A nije da nas svi ti poslovi malo koštaju. Prema podacima CDT-a za redovan rad partija u 2016. biće izdvojeno 4,63 miliona eura, za izbornu kampanu 1,93 miliona. Ukupno 6,56. Svakoga dana 18 hiljada, svakoga sata 750 eura. Lako je napisati oštro saopštenje, možda bi nekad trebalo platiti stručnjaka koji će da napiše dobar zakon.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo