Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTRONSKA IDENTIFIKACIJA: Original falsifikata

Objavljeno prije

na

Tri godine političari u Crnoj Gori rade kako bi izgradili povjerenje u izborni proces. Sedam mjeseci uoči izbora, povjerenje se raspada.

U sred pregovora vlasti i opozicije o uslovima za organizovanje fer izbora i pogađanja oko mjesta sa kojih bi se mogle smanjiti zloupotrebe državnog aparata, pala je bomba u vidu falsifikovane lične karte koja je elegantno prošla kroz uređaj za elektronsku identifikaciju birača. Demokratski front, koji u pregovorima ne učestvuje, demonstrirao je kako uređaji u koje se opozicija silno uzdala da će spriječiti krađu glasova na biračkim mjestima – ne razlikuju prave od nacrtanih ličnih karata. Ministarstvo unutrašnjih poslova oštro je reagovalo i postupak funkcionera DF-a nazvalo „pokušajem najprimitivnije podvale”.

,,Meni izgleda kao da su obje strane u pravu i potpuno sam zbunjena”, kaže Monitorova sagovornica koja po prirodi posla ima više informacija od prosječnog birača. Nije joj jasno kako to da tri godine od kada se o ovome priča niko nije postavio pitanje za šta služi taj aparat i ima li ga svrhe kupovati.

,,Moguće je da je opozicija dobila šta je tražila, a vlast je

lukavo prihvatila da im izađe u susret, a da ne obavijesti građane šta to u stvari znači. Jer se, evo, svi mogući stručnjaci ubiše da objasne o čemu se radi. Da je baš sve jasno i čisto ne bi bilo potrebe za tim”, kaže naša sagovornica i zaključuje da sve skupa dodatno dovodi u pitanje regularnost izbornog procesa.

Druga sagovornica Monitora podsjeća kako se nekad mislilo da bi nam fotografija svakog glasača u biračkom spisku garantovala da će izbori biti fer. ,,Ispostavilo se da sprava za identifikaciju, koja je trebalo da nam vrati povjerenje da neće glasati umrli, iseljenici koji nijesu tu, oni sa kupljenim ličnim kartama i ostali slični, prima i falsifikovane dokumente. Sada ne bih vjerovala da sve funkcioniše ispravno, ni da se na glasanju uzima otisak prsta”.

Dr Adis Balota, dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran kazao je za Atlas televiziju da je domet uređaja, koji će se naći na biračkim mjestima, da na monitoru pokaže sliku vlasnika dokumenta, što se postizalo i ranije kada se lična karta provjeravala ručno. On kaže da uređaji ne identifikuju već samo evidentiraju birače: ,,Da bi vršio i identifikaciju potrebno je sa tehničkog aspekta da ima još neke elemente”.

Jedan od kompjuterskih stručnjaka sa kojima je Monitor razgovarao tvrdi da, ipak, neće sve biti isto, samo ekranizovano. Smatra da je MUP ispunio zadatak koji mu je dat, a da je drugo pitanje da li je taj zadatak dobro utvrđen. ,,Pod uslovom da se očisti MUP-ova baza podataka, biće eliminisana mogućnost da neko umjesto nekoga glasa”.

,,Čišćenje” biračkog spiska zavisi od potpuno drugog posla koji MUP treba da obavi, a obavio nije. Riječ je o nabavci i primjeni AFIS kompjuterskog programa uz pomoć kojeg treba da bude prekontrolisana baza podataka o izdatim ličnim kartama i pasošima, kako bi bila isključena mogućnost da se u biračkom spisku jedna osoba pojavljuje dva ili više puta. Nabavka i instaliranje AFIS-a bili su najavljeni za sredinu marta; nema vijesti dokle je MUP u tom procesu stigao. Čovjeku koji treba da izađe na izbore, možda bi trebalo pažljivije objasniti čemu koja od raznih tehničkih stvari o kojima se govori treba da služi, ali niko nije našao za shodno da o tome na jednostavan i jasan način informiše građane.

Još jedan stručnjak za informatiku kojeg je Monitor konsultovao ukazuje na probleme koji mogu nastati zbog činjenice da uređaji koji će služiti za identifikaciju glasača na biračkim mjestima neće biti povezani sa bazom podataka u MUP-u. Objašnjenje za to je da internet u Crnoj Gori nije dovoljno siguran. Nepoznato je da li su napisani propisi i ustanovljene procedure po kojima dio biračkog spiska treba da se preseli iz baze podataka u uređaj na biračkom mjestu. Nepoznato je i to – ako svako biračko mjesto postaje izolovan dio sistema, šta sprječava mogućnost da se ista osoba kao glasač ponovo pojavi na dva različita mjesta.

,,Suština je u tome da fotografije koje budu preuzete sa ličnih karata ne budu podložne bilo kakvim promjenama”, kaže za Monitor funkcioner Demokrata Neven Gošović. ,,Neophodno je primijeniti AFIS sistem za koji MUP još nije objavio kada će biti isporučen i kada će biti omogućena njegova primjena. Drugo pitanje je zaštita podataka koje MUP unosi u elektronsku verziju biračkog spiska, nakon njegovog zaključenja. To se posebno odnosi na zaštitu od mogućih promjena fotografija birača koje se preuzimaju iz registra ličnih karata i pasoša”, objašnjava Gošović i dodaje da ako se to ne uradi, postoji mogućnost korištenja falsifikovanih dokumenata. ,,Na koji način će se kontrolisati i garantovati da neće biti promjena fotografija, niko i ne pominje”, kaže Gošović.

U nevladinom sektoru nešto su optimističniji. U jednoj od organizacija koje se godinama bave izborima, kažu da je u ovom trenutku najvažnije pažljivo kontrolisati primjenu AFIS sistema. Opisuju da je riječ o programu poput onih koji se mogu vidjeti u filmovima – kad policajci ubace nečije podatke u kompjuter koji onda ,,lista” fotografije kako bi pronašao ,,odgovarajućeg” kriminalca. ,,Neophodno je da kada se u MUP-u bude kontrolisala baza podataka opozicija obezbijedi dežurstvo, kako bi proces provjere birača kontrolisala u svakom trenutku”, kaže naš sagovornik.

O količini rupa u izbornom sistemu svjedoči i izjava sekretara Državne izborne komisije Milisava Ćorića koji je rekao da institucija koju predstavlja neće komentarisati događaje oko aparata za identifikaciju birača jer nijesu upoznati sa detaljima problema.

,,Kako mi da saopštimo da li uređaj prihvata falsifikovani dokument ako mi nijesmo imali nikakvog iskustva, niti sredstva, niti informacije u tom pravcu”, kazao je Ćorić za RSE. Državna izborna komisija bi trebalo da bude centar oko kojeg se vrti izborni proces, njeno jačanje traže svi posmatrači otkad je višestranačkih izbora u Crnoj Gori.

Problematičnih tačaka su i birački odbori. Iz nevladinog sektora napominju da opozicija često nije u stanju da pronađe ljude koji će, kao članovi biračkih odbora, savjesno raditi svoj posao. I koji neće moći da budu potkupljeni.

Da nijesu glavni problem mašine nego ljudi, istaklo je više Monitorovih sagovornika. ,,Ne postoji kompjuterski sistem koji može da spriječi izborne krađe. Način za krađu osmišljen je davno – ja ti zaposlim ženu i čitava familija glasa za mene, bez prevara na biračkom mjestu”.

To, fala Snimku, svako zna. Sve što se u priči oko elektronske identifikacije birača ovih dana događa, međutim, budi sumnju da bi DPS mogao izbornu pobjedu ovoga puta da ostvari lakše nego ikada zahvaljujući nepreciznosti propisa i slobodnoj volji kojoj bi mogla biti prepuštena njihova primjena. Nije teško zamisliti šta sve može da se dogodi podacima koje je prekontrolisao AFIS na putu do uređaja za identifikaciju na biračkom mjestu. Čitav posao, treba da obavi Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Duškom Markovićem na čelu.

Elektronska identifikacija birača koju je opozicija inaugurisala u božanstvo koje će spriječiti izborne zloupotrebe, po svemu sudeći, neće ništa ozbiljno promijeniti. Neuporedivo je veća vjerovatnoća da će to biti još jedno rješenje oko kojega je opozicija imala dobre namjere i nikakvu realizaciju, kao što je bilo sa silnim zakonima koji su popadali na Ustavnom sudu. Popadali bi, možda, i da su bili dobro napisani, ali je bilo očigledno da ne valjaju. DPS-u je jedini posao bio da sačeka da mu zrela kruška upadne u krilo.

A nije da nas svi ti poslovi malo koštaju. Prema podacima CDT-a za redovan rad partija u 2016. biće izdvojeno 4,63 miliona eura, za izbornu kampanu 1,93 miliona. Ukupno 6,56. Svakoga dana 18 hiljada, svakoga sata 750 eura. Lako je napisati oštro saopštenje, možda bi nekad trebalo platiti stručnjaka koji će da napiše dobar zakon.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo