Povežite se sa nama

MONITORING

PRANJE NOVCA NA OBALI MORA: Čije su naše plaže

Objavljeno prije

7 godina

na

ricardova-glava

Na 300 kilometara dugoj crnogorskoj obali, oko 70 kilometara zauzimaju prirodne pješčane plaže i uvale koje svojom atraktivnošću Crnogorsko primorje čine privlačnom turističkom destinacijom. Tim dragocjenim prostorom duže od dvije decenije upravlja Vladino preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi. Način na koji se gazduje plažama kao neprocjenjivim prirodnim, opštim dobrom, koje po Ustavu Crne Gore pripada svima, pod jednakim uslovima, daleko je od propisanih normi.

Obalni pojas postao je dobro samo za povlašćeni sloj tajkuna i biznismena povezanih sa vlastima na republičkom i na nivoima lokalnih uprava, za tatine sinove, odabrane investitore i žestoke momke, koji uspostavljaju monopol na korišćenje prostora na koji, makar deklarativno, svi građani imaju jednako pravo.

Zakup plaža postaje i unosan biznis ili atraktivni poligon za pranje sumnjivo stečenog novca. Ponude učesnika konkursa postaju sve skandaloznije i besmislenije, unapirjed sračunate na prevaru i kompromitaciju javnog oglašavanja.

Ovogodišnji javni tender za zakup kupališta za naredni dvogodišnji period, pokazao je kakve igre i otvorene namještaljke prate nadmetanje za pješčane dijelove morske obale.

Izvjesni Vaso Dedivanović iz Podgorice dostavio je skandaloznu ponudu od 1,1 milion eura za zakup 300 metara plaže Kamenovo. Položio je i tražene garancije u iznosu od 10.000 eura.

Iako je svima bilo jasno da je ova ponuda očigledna prevara u koju je uključeno više povezanih lica sa namjerom da se blokira konkurencija, milionska ponuda za Morsko dobro bila je – ona koja se ne odbija. Odnosila se na dva dijela plaže Kamenovo, dužine od po 150 metara.

Neprimjerena ponuda od milion eura za zakup neke plaže, pa sve da taj pijesak zlata vrijedi, trebao je biti signal za Državno tužilaštvo i poreske organe da istraže, odakle nekome, ko želi da prodaje ležaljke i suncobrane, toliki novac. Koliko je ozbiljna ponuda od milion eura bez PDV-a za nešto čija je početna cijena bila sto puta manja.

Milion je presudio, pa je odlukom tenderske komisije Dedivanović proglašen pobjednikom tendera za Kamenovo, što je jedva dočekao i odmah odustao, tako da su plaže pripale drugorangiranim ponuđačima, povezanim firmama Kamenovo beach i La Suerte, čije su ponude iznosile svega 26.745 eura za jednu i 12.947 za drugu plažu. Tako je Morskom dobru umjesto miliona u kasu stiglo svega 40.000 eura. Kao učesnici u prevari, tješe se time što su zadržali položene garancije, što je opet manje od ponuda koje su dostavili drugi učesnici, koje su iz formalnih razloga odbijene.

Ovogodišnja neravnopravna raspodjela budvanskih plaža dovela je i do jedne ostavke, nezabilježene u praksi državne administracije. Zbog očiglednih manipulacija sa javnim pozivom za zakup plaža, ostavku je podnio taze ustoličeni direktor Mihailo Đurović, koji je u Morsko dobro premješten iz lokalne uprave, sa funkcije opštinskog sekretara za finansije.

Spor je nastao kada su na tenderu svoje plaže izgubili uticajni korisnici, biznimsen Branko Vujošević, dugogodišnji zakupac plaže ispred Starog grada, Brijeg od Budve, poznate pod imenom Ričardova glava i podgorička kompanija Torch Platforms, iza koje, po tvrdnjama budvanskih odbornika stoji Marko Gvozdenović, sin ministra Branimira Gvozdenovića, koja je gazdovala kupalištem na Slovenskoj plaži.

Ponude drugih za ova dva kupališta bile su daleko veće od onih koje su dostavili Vujoševićeva firma Konoba Stari grad i Torch, što je bio znak za opštu uzbunu u zgradi Morskog dobra. Za dio plaže Ričardova glava Budvanin Đorđe Popović ponudio je 55.250 eura, duplo više od iznosa koji je dostavila firma Branka Vujoševića. Dok je za 130 metara na Slovenskoj plaži, Dejan Nikolić iz Nikšića ponudio 45.000 eura, četiri puta više od ponude Torcha.

Iako daleko primamljivije, obje ponude su odbijene uz sumnjivo obrazloženje, kako nisu dostavljene potvrde lokalnih uprava javnih prihoda, već potvrde poreskih uprava da nisu poreski obveznici. Što se na kraju svodi na isto.

Prostor za zbunjivanje učesnika na tenderu stvorili su službenici Morskog dobra jer se uslovi iz Javnog poziva nisu slagali sa uslovima iz Odluke o raspisivanju.

Da li je namjerno stvorena navedena nelogičnost ili ne, tek zbog te činjenice i burne reakcije građana, jer je nagoviještena mogućnost poništenja cjelokupnog tendera, kako bi se zaštitili interesi Vujoševića i Torcha, direktor Đurović podnio je ostavku par mjeseci nakon imenovanja. Prihvatio je odgovornost za nešto što su uradili službenici Morskog dobra, koji imaju dvadesetogodišnje iskustvo u rspisivanju tendera, te je slučajna greška malo vjerovatna.

Mjesto direktora Morskog dobra ubrzo je popunio Predrag Jelušić, državni sekretar u kabinetu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Epilog je bio predvidiv. Zajednička ponuda Torch Platforms i kompanije Safiro beach resort, sa četvorostruko nižom ponudom od 11.605 eura i obimnom dokumentacijom od čak 49 papira, proglašena je porvorangiranom.

Jelušić koji dolazi iz kabineta ministra Gvozdenovića, nije smio rizikovati da neko drugi zauzme plažu ispred dvospratnog plažnog kompleksa sa bazenima, šankovima, terasama, koji je podgorička kompanija Torch prošle godine izgradila na pijesku, predstavljajući betonsku građevinu kao privremeni objekat. Solomonsko rješenje pronađeno je i za plažu ispred Starog grada. Obje ponude su odbijene pa će tender biti ponovljen.

Protežiranje moćnih demonstrirano je i u slučaju zakupa istočne, gradske plaže na Svetom Stefanu. Za dva javna kupališta konkurisala je firma Adriatic properties, Petrosa Statisa, zakupca ljetovališta Sveti Stefan i Miločer.

On je uveo praksu ,,uništavanja” konkurencije šokantnim cijenama, kada je prije par godina za godišnji najam 100 metara plaže ponudio 120.000 eura. Od tada ovaj dio obale ne ispušta iz ruku. Komisija Morskog dobra prihvatila je njegovu ponudu za jedno kupalište, iako je bila niža od one koju je dostavila budvanska firma Perlas. Statis je obnovio zakup na istočnoj plaži u dužini od 210 metara, uz nadokandu od 90.000 eura.

Dio javne gradske plaže dužine od 155 metara koja se pruža uz prevlaku hotela Sveti Stefan, obezbijeđen je, ugovorom o zakupu hotela. Adriatic properties gazduje sa dvije trećine javne plaže u naselju Sveti Stefan. Ostatak, neugledan i neuređen kamenjar, prepušten je mještanima, čiji su gosti iz mnogobrojnih hotela i privatnih kuća prinuđeni, da po visokim cijenama, sunčanje i kupanje plaćaju Grcima.

Statisu je omogućen monopol na korišćenje kupališta u Paštrovićima. Gazduje niskom najljepših plaža Crnogorskog primorja. Kupovinom hotela Maestral kolekcija je zaokružena pješčanom plažom u turističkom naselju Pržno. Tako jedna firma pod povlašćenim uslovima, eksploatiše sedam plaža na najatraktivnijem dijelu obale, u dužini od jednog kilometra.

Za četiri najvrednije, Kraljičinu plažu, dugu miločersku, hotelsku na Svetom Stefanu i dio javne plaže, Statis plaća fiksni iznos od 81.781 eura godišnje, sve do 2037. godine, po osnovu dugoročnog ugovora sa Morskim dobrom.

Dok Grci u bescenje dobijaju najpoznatije plaže na rivijeri, hotelska grupa Budvanska rivijera ne može da obezbijedi plaže za svoje hotele. Propali su na tenderu za zakup na pet lokacija, od kojih su četiri na Slovenskoj plaži i jedna u Petrovcu. Ponude Budvanske rivijere diskfalifikovane su iz formalnih razloga. Tenderska komisija nije prihvatila potvrdu o registraciji firme koja je važila svih ranijih godina. Iz budvanskog preduzeća objašnjavaju da po prvi put, po nalogu Odbora direktora, učestvuju na tenderu za zakup javnih kupališta. Javni poziv za zakup hotelskih, još nije objavljen.

Veliki hotelski kompleks Slovenska plaža nema svoje kupalište na dugoj, istoimenoj plaži u čijem se neposrednom zaleđu nalazi. Nikada ga nisu ni imali na duži rok. Kao hotelsko kupalište koristili su prostor ispred hotela Aleksandar, poznato pod imenom Kairos, kome je taj status ukinut. Zanimljiv je stav Morskog dobra po kome na cijeloj, 1.600 metara dugoj Slovenskoj plaži, nema mjesta za hotelska kupališta, sve je razdijeljeno privatnicima.

Na dugoj petrovačkoj plaži raspolažu sa 80 metara hotelskog kupališta koje hotel Palas dijeli sa hotelom Rivijera. Plaže su postale tijesne za sve zainteresovane. Dok neki hoteli nemaju ni metar, drugi se razmeću kilometrima preskupog morskog žala. Običnom svijetu ostaju kamenjari i divlje uvale.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo