Povežite se sa nama

MONITORING

PRANJE NOVCA NA OBALI MORA: Čije su naše plaže

Objavljeno prije

na

Na 300 kilometara dugoj crnogorskoj obali, oko 70 kilometara zauzimaju prirodne pješčane plaže i uvale koje svojom atraktivnošću Crnogorsko primorje čine privlačnom turističkom destinacijom. Tim dragocjenim prostorom duže od dvije decenije upravlja Vladino preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi. Način na koji se gazduje plažama kao neprocjenjivim prirodnim, opštim dobrom, koje po Ustavu Crne Gore pripada svima, pod jednakim uslovima, daleko je od propisanih normi.

Obalni pojas postao je dobro samo za povlašćeni sloj tajkuna i biznismena povezanih sa vlastima na republičkom i na nivoima lokalnih uprava, za tatine sinove, odabrane investitore i žestoke momke, koji uspostavljaju monopol na korišćenje prostora na koji, makar deklarativno, svi građani imaju jednako pravo.

Zakup plaža postaje i unosan biznis ili atraktivni poligon za pranje sumnjivo stečenog novca. Ponude učesnika konkursa postaju sve skandaloznije i besmislenije, unapirjed sračunate na prevaru i kompromitaciju javnog oglašavanja.

Ovogodišnji javni tender za zakup kupališta za naredni dvogodišnji period, pokazao je kakve igre i otvorene namještaljke prate nadmetanje za pješčane dijelove morske obale.

Izvjesni Vaso Dedivanović iz Podgorice dostavio je skandaloznu ponudu od 1,1 milion eura za zakup 300 metara plaže Kamenovo. Položio je i tražene garancije u iznosu od 10.000 eura.

Iako je svima bilo jasno da je ova ponuda očigledna prevara u koju je uključeno više povezanih lica sa namjerom da se blokira konkurencija, milionska ponuda za Morsko dobro bila je – ona koja se ne odbija. Odnosila se na dva dijela plaže Kamenovo, dužine od po 150 metara.

Neprimjerena ponuda od milion eura za zakup neke plaže, pa sve da taj pijesak zlata vrijedi, trebao je biti signal za Državno tužilaštvo i poreske organe da istraže, odakle nekome, ko želi da prodaje ležaljke i suncobrane, toliki novac. Koliko je ozbiljna ponuda od milion eura bez PDV-a za nešto čija je početna cijena bila sto puta manja.

Milion je presudio, pa je odlukom tenderske komisije Dedivanović proglašen pobjednikom tendera za Kamenovo, što je jedva dočekao i odmah odustao, tako da su plaže pripale drugorangiranim ponuđačima, povezanim firmama Kamenovo beach i La Suerte, čije su ponude iznosile svega 26.745 eura za jednu i 12.947 za drugu plažu. Tako je Morskom dobru umjesto miliona u kasu stiglo svega 40.000 eura. Kao učesnici u prevari, tješe se time što su zadržali položene garancije, što je opet manje od ponuda koje su dostavili drugi učesnici, koje su iz formalnih razloga odbijene.

Ovogodišnja neravnopravna raspodjela budvanskih plaža dovela je i do jedne ostavke, nezabilježene u praksi državne administracije. Zbog očiglednih manipulacija sa javnim pozivom za zakup plaža, ostavku je podnio taze ustoličeni direktor Mihailo Đurović, koji je u Morsko dobro premješten iz lokalne uprave, sa funkcije opštinskog sekretara za finansije.

Spor je nastao kada su na tenderu svoje plaže izgubili uticajni korisnici, biznimsen Branko Vujošević, dugogodišnji zakupac plaže ispred Starog grada, Brijeg od Budve, poznate pod imenom Ričardova glava i podgorička kompanija Torch Platforms, iza koje, po tvrdnjama budvanskih odbornika stoji Marko Gvozdenović, sin ministra Branimira Gvozdenovića, koja je gazdovala kupalištem na Slovenskoj plaži.

Ponude drugih za ova dva kupališta bile su daleko veće od onih koje su dostavili Vujoševićeva firma Konoba Stari grad i Torch, što je bio znak za opštu uzbunu u zgradi Morskog dobra. Za dio plaže Ričardova glava Budvanin Đorđe Popović ponudio je 55.250 eura, duplo više od iznosa koji je dostavila firma Branka Vujoševića. Dok je za 130 metara na Slovenskoj plaži, Dejan Nikolić iz Nikšića ponudio 45.000 eura, četiri puta više od ponude Torcha.

Iako daleko primamljivije, obje ponude su odbijene uz sumnjivo obrazloženje, kako nisu dostavljene potvrde lokalnih uprava javnih prihoda, već potvrde poreskih uprava da nisu poreski obveznici. Što se na kraju svodi na isto.

Prostor za zbunjivanje učesnika na tenderu stvorili su službenici Morskog dobra jer se uslovi iz Javnog poziva nisu slagali sa uslovima iz Odluke o raspisivanju.

Da li je namjerno stvorena navedena nelogičnost ili ne, tek zbog te činjenice i burne reakcije građana, jer je nagoviještena mogućnost poništenja cjelokupnog tendera, kako bi se zaštitili interesi Vujoševića i Torcha, direktor Đurović podnio je ostavku par mjeseci nakon imenovanja. Prihvatio je odgovornost za nešto što su uradili službenici Morskog dobra, koji imaju dvadesetogodišnje iskustvo u rspisivanju tendera, te je slučajna greška malo vjerovatna.

Mjesto direktora Morskog dobra ubrzo je popunio Predrag Jelušić, državni sekretar u kabinetu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Epilog je bio predvidiv. Zajednička ponuda Torch Platforms i kompanije Safiro beach resort, sa četvorostruko nižom ponudom od 11.605 eura i obimnom dokumentacijom od čak 49 papira, proglašena je porvorangiranom.

Jelušić koji dolazi iz kabineta ministra Gvozdenovića, nije smio rizikovati da neko drugi zauzme plažu ispred dvospratnog plažnog kompleksa sa bazenima, šankovima, terasama, koji je podgorička kompanija Torch prošle godine izgradila na pijesku, predstavljajući betonsku građevinu kao privremeni objekat. Solomonsko rješenje pronađeno je i za plažu ispred Starog grada. Obje ponude su odbijene pa će tender biti ponovljen.

Protežiranje moćnih demonstrirano je i u slučaju zakupa istočne, gradske plaže na Svetom Stefanu. Za dva javna kupališta konkurisala je firma Adriatic properties, Petrosa Statisa, zakupca ljetovališta Sveti Stefan i Miločer.

On je uveo praksu ,,uništavanja” konkurencije šokantnim cijenama, kada je prije par godina za godišnji najam 100 metara plaže ponudio 120.000 eura. Od tada ovaj dio obale ne ispušta iz ruku. Komisija Morskog dobra prihvatila je njegovu ponudu za jedno kupalište, iako je bila niža od one koju je dostavila budvanska firma Perlas. Statis je obnovio zakup na istočnoj plaži u dužini od 210 metara, uz nadokandu od 90.000 eura.

Dio javne gradske plaže dužine od 155 metara koja se pruža uz prevlaku hotela Sveti Stefan, obezbijeđen je, ugovorom o zakupu hotela. Adriatic properties gazduje sa dvije trećine javne plaže u naselju Sveti Stefan. Ostatak, neugledan i neuređen kamenjar, prepušten je mještanima, čiji su gosti iz mnogobrojnih hotela i privatnih kuća prinuđeni, da po visokim cijenama, sunčanje i kupanje plaćaju Grcima.

Statisu je omogućen monopol na korišćenje kupališta u Paštrovićima. Gazduje niskom najljepših plaža Crnogorskog primorja. Kupovinom hotela Maestral kolekcija je zaokružena pješčanom plažom u turističkom naselju Pržno. Tako jedna firma pod povlašćenim uslovima, eksploatiše sedam plaža na najatraktivnijem dijelu obale, u dužini od jednog kilometra.

Za četiri najvrednije, Kraljičinu plažu, dugu miločersku, hotelsku na Svetom Stefanu i dio javne plaže, Statis plaća fiksni iznos od 81.781 eura godišnje, sve do 2037. godine, po osnovu dugoročnog ugovora sa Morskim dobrom.

Dok Grci u bescenje dobijaju najpoznatije plaže na rivijeri, hotelska grupa Budvanska rivijera ne može da obezbijedi plaže za svoje hotele. Propali su na tenderu za zakup na pet lokacija, od kojih su četiri na Slovenskoj plaži i jedna u Petrovcu. Ponude Budvanske rivijere diskfalifikovane su iz formalnih razloga. Tenderska komisija nije prihvatila potvrdu o registraciji firme koja je važila svih ranijih godina. Iz budvanskog preduzeća objašnjavaju da po prvi put, po nalogu Odbora direktora, učestvuju na tenderu za zakup javnih kupališta. Javni poziv za zakup hotelskih, još nije objavljen.

Veliki hotelski kompleks Slovenska plaža nema svoje kupalište na dugoj, istoimenoj plaži u čijem se neposrednom zaleđu nalazi. Nikada ga nisu ni imali na duži rok. Kao hotelsko kupalište koristili su prostor ispred hotela Aleksandar, poznato pod imenom Kairos, kome je taj status ukinut. Zanimljiv je stav Morskog dobra po kome na cijeloj, 1.600 metara dugoj Slovenskoj plaži, nema mjesta za hotelska kupališta, sve je razdijeljeno privatnicima.

Na dugoj petrovačkoj plaži raspolažu sa 80 metara hotelskog kupališta koje hotel Palas dijeli sa hotelom Rivijera. Plaže su postale tijesne za sve zainteresovane. Dok neki hoteli nemaju ni metar, drugi se razmeću kilometrima preskupog morskog žala. Običnom svijetu ostaju kamenjari i divlje uvale.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo