Povežite se sa nama

MONITORING

PRANJE NOVCA NA OBALI MORA: Čije su naše plaže

Objavljeno prije

na

ricardova-glava

Na 300 kilometara dugoj crnogorskoj obali, oko 70 kilometara zauzimaju prirodne pješčane plaže i uvale koje svojom atraktivnošću Crnogorsko primorje čine privlačnom turističkom destinacijom. Tim dragocjenim prostorom duže od dvije decenije upravlja Vladino preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi. Način na koji se gazduje plažama kao neprocjenjivim prirodnim, opštim dobrom, koje po Ustavu Crne Gore pripada svima, pod jednakim uslovima, daleko je od propisanih normi.

Obalni pojas postao je dobro samo za povlašćeni sloj tajkuna i biznismena povezanih sa vlastima na republičkom i na nivoima lokalnih uprava, za tatine sinove, odabrane investitore i žestoke momke, koji uspostavljaju monopol na korišćenje prostora na koji, makar deklarativno, svi građani imaju jednako pravo.

Zakup plaža postaje i unosan biznis ili atraktivni poligon za pranje sumnjivo stečenog novca. Ponude učesnika konkursa postaju sve skandaloznije i besmislenije, unapirjed sračunate na prevaru i kompromitaciju javnog oglašavanja.

Ovogodišnji javni tender za zakup kupališta za naredni dvogodišnji period, pokazao je kakve igre i otvorene namještaljke prate nadmetanje za pješčane dijelove morske obale.

Izvjesni Vaso Dedivanović iz Podgorice dostavio je skandaloznu ponudu od 1,1 milion eura za zakup 300 metara plaže Kamenovo. Položio je i tražene garancije u iznosu od 10.000 eura.

Iako je svima bilo jasno da je ova ponuda očigledna prevara u koju je uključeno više povezanih lica sa namjerom da se blokira konkurencija, milionska ponuda za Morsko dobro bila je – ona koja se ne odbija. Odnosila se na dva dijela plaže Kamenovo, dužine od po 150 metara.

Neprimjerena ponuda od milion eura za zakup neke plaže, pa sve da taj pijesak zlata vrijedi, trebao je biti signal za Državno tužilaštvo i poreske organe da istraže, odakle nekome, ko želi da prodaje ležaljke i suncobrane, toliki novac. Koliko je ozbiljna ponuda od milion eura bez PDV-a za nešto čija je početna cijena bila sto puta manja.

Milion je presudio, pa je odlukom tenderske komisije Dedivanović proglašen pobjednikom tendera za Kamenovo, što je jedva dočekao i odmah odustao, tako da su plaže pripale drugorangiranim ponuđačima, povezanim firmama Kamenovo beach i La Suerte, čije su ponude iznosile svega 26.745 eura za jednu i 12.947 za drugu plažu. Tako je Morskom dobru umjesto miliona u kasu stiglo svega 40.000 eura. Kao učesnici u prevari, tješe se time što su zadržali položene garancije, što je opet manje od ponuda koje su dostavili drugi učesnici, koje su iz formalnih razloga odbijene.

Ovogodišnja neravnopravna raspodjela budvanskih plaža dovela je i do jedne ostavke, nezabilježene u praksi državne administracije. Zbog očiglednih manipulacija sa javnim pozivom za zakup plaža, ostavku je podnio taze ustoličeni direktor Mihailo Đurović, koji je u Morsko dobro premješten iz lokalne uprave, sa funkcije opštinskog sekretara za finansije.

Spor je nastao kada su na tenderu svoje plaže izgubili uticajni korisnici, biznimsen Branko Vujošević, dugogodišnji zakupac plaže ispred Starog grada, Brijeg od Budve, poznate pod imenom Ričardova glava i podgorička kompanija Torch Platforms, iza koje, po tvrdnjama budvanskih odbornika stoji Marko Gvozdenović, sin ministra Branimira Gvozdenovića, koja je gazdovala kupalištem na Slovenskoj plaži.

Ponude drugih za ova dva kupališta bile su daleko veće od onih koje su dostavili Vujoševićeva firma Konoba Stari grad i Torch, što je bio znak za opštu uzbunu u zgradi Morskog dobra. Za dio plaže Ričardova glava Budvanin Đorđe Popović ponudio je 55.250 eura, duplo više od iznosa koji je dostavila firma Branka Vujoševića. Dok je za 130 metara na Slovenskoj plaži, Dejan Nikolić iz Nikšića ponudio 45.000 eura, četiri puta više od ponude Torcha.

Iako daleko primamljivije, obje ponude su odbijene uz sumnjivo obrazloženje, kako nisu dostavljene potvrde lokalnih uprava javnih prihoda, već potvrde poreskih uprava da nisu poreski obveznici. Što se na kraju svodi na isto.

Prostor za zbunjivanje učesnika na tenderu stvorili su službenici Morskog dobra jer se uslovi iz Javnog poziva nisu slagali sa uslovima iz Odluke o raspisivanju.

Da li je namjerno stvorena navedena nelogičnost ili ne, tek zbog te činjenice i burne reakcije građana, jer je nagoviještena mogućnost poništenja cjelokupnog tendera, kako bi se zaštitili interesi Vujoševića i Torcha, direktor Đurović podnio je ostavku par mjeseci nakon imenovanja. Prihvatio je odgovornost za nešto što su uradili službenici Morskog dobra, koji imaju dvadesetogodišnje iskustvo u rspisivanju tendera, te je slučajna greška malo vjerovatna.

Mjesto direktora Morskog dobra ubrzo je popunio Predrag Jelušić, državni sekretar u kabinetu Ministarstva održivog razvoja i turizma. Epilog je bio predvidiv. Zajednička ponuda Torch Platforms i kompanije Safiro beach resort, sa četvorostruko nižom ponudom od 11.605 eura i obimnom dokumentacijom od čak 49 papira, proglašena je porvorangiranom.

Jelušić koji dolazi iz kabineta ministra Gvozdenovića, nije smio rizikovati da neko drugi zauzme plažu ispred dvospratnog plažnog kompleksa sa bazenima, šankovima, terasama, koji je podgorička kompanija Torch prošle godine izgradila na pijesku, predstavljajući betonsku građevinu kao privremeni objekat. Solomonsko rješenje pronađeno je i za plažu ispred Starog grada. Obje ponude su odbijene pa će tender biti ponovljen.

Protežiranje moćnih demonstrirano je i u slučaju zakupa istočne, gradske plaže na Svetom Stefanu. Za dva javna kupališta konkurisala je firma Adriatic properties, Petrosa Statisa, zakupca ljetovališta Sveti Stefan i Miločer.

On je uveo praksu ,,uništavanja” konkurencije šokantnim cijenama, kada je prije par godina za godišnji najam 100 metara plaže ponudio 120.000 eura. Od tada ovaj dio obale ne ispušta iz ruku. Komisija Morskog dobra prihvatila je njegovu ponudu za jedno kupalište, iako je bila niža od one koju je dostavila budvanska firma Perlas. Statis je obnovio zakup na istočnoj plaži u dužini od 210 metara, uz nadokandu od 90.000 eura.

Dio javne gradske plaže dužine od 155 metara koja se pruža uz prevlaku hotela Sveti Stefan, obezbijeđen je, ugovorom o zakupu hotela. Adriatic properties gazduje sa dvije trećine javne plaže u naselju Sveti Stefan. Ostatak, neugledan i neuređen kamenjar, prepušten je mještanima, čiji su gosti iz mnogobrojnih hotela i privatnih kuća prinuđeni, da po visokim cijenama, sunčanje i kupanje plaćaju Grcima.

Statisu je omogućen monopol na korišćenje kupališta u Paštrovićima. Gazduje niskom najljepših plaža Crnogorskog primorja. Kupovinom hotela Maestral kolekcija je zaokružena pješčanom plažom u turističkom naselju Pržno. Tako jedna firma pod povlašćenim uslovima, eksploatiše sedam plaža na najatraktivnijem dijelu obale, u dužini od jednog kilometra.

Za četiri najvrednije, Kraljičinu plažu, dugu miločersku, hotelsku na Svetom Stefanu i dio javne plaže, Statis plaća fiksni iznos od 81.781 eura godišnje, sve do 2037. godine, po osnovu dugoročnog ugovora sa Morskim dobrom.

Dok Grci u bescenje dobijaju najpoznatije plaže na rivijeri, hotelska grupa Budvanska rivijera ne može da obezbijedi plaže za svoje hotele. Propali su na tenderu za zakup na pet lokacija, od kojih su četiri na Slovenskoj plaži i jedna u Petrovcu. Ponude Budvanske rivijere diskfalifikovane su iz formalnih razloga. Tenderska komisija nije prihvatila potvrdu o registraciji firme koja je važila svih ranijih godina. Iz budvanskog preduzeća objašnjavaju da po prvi put, po nalogu Odbora direktora, učestvuju na tenderu za zakup javnih kupališta. Javni poziv za zakup hotelskih, još nije objavljen.

Veliki hotelski kompleks Slovenska plaža nema svoje kupalište na dugoj, istoimenoj plaži u čijem se neposrednom zaleđu nalazi. Nikada ga nisu ni imali na duži rok. Kao hotelsko kupalište koristili su prostor ispred hotela Aleksandar, poznato pod imenom Kairos, kome je taj status ukinut. Zanimljiv je stav Morskog dobra po kome na cijeloj, 1.600 metara dugoj Slovenskoj plaži, nema mjesta za hotelska kupališta, sve je razdijeljeno privatnicima.

Na dugoj petrovačkoj plaži raspolažu sa 80 metara hotelskog kupališta koje hotel Palas dijeli sa hotelom Rivijera. Plaže su postale tijesne za sve zainteresovane. Dok neki hoteli nemaju ni metar, drugi se razmeću kilometrima preskupog morskog žala. Običnom svijetu ostaju kamenjari i divlje uvale.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo