Povežite se sa nama

MONITORING

SPORAZUM O IZBORIMA: Varljivo ljeto

Objavljeno prije

na

Politički sporazum vlasti i dijela opozicije o stvaranju uslova za fer izbore još se čeka. Trenutno je verzija koju je sročio DPS, nakon što su URA, Demos i SDP napisale primjedbe, ponovo na razmatranju u DPS-u. Iz različitih izvora stižu vijesti da je ostalo da se usaglasi pitanje datuma lokalnih izbora u Tivtu, te da pregovarači riješe čije su formulacije oko pojedinih pitanja preciznije.

Na drugom frontu traje nadmudrivanje DPS-a i SDP-a oko funkcije predsjednika parlamenta. DPS je odlučan, nije se šef džabe zarekao, da smijeni Ranka Krivokapića sa mjesta predsjednika Skupštine, SDP primjenjuje raskošna znanja sakupljena tokom dugogodišnje veze sa DPS-om. Smicalicama kraja nema. Zasjeda iz koje je DPS napao povlačeći iz dnevnog reda svih 14 Vladinih predloga kako bi što prije krenula rasprava o povjerenju predsjedniku parlamenta, propala je tako što je Krivokapić odložio sjednicu Skupštine. Vlada ima pravo da predloge povuče, predsjednik parlamenta ima pravo da sjednicu odloži.

Dok se oko političkog sporazuma, zbog toga što znaju da su nadgledani, prave fini, u okršaju u parlamentu dojučerašnji koalicioni partneri pokazuju čari prljavog razvoda. Manje-više je jednak izborni legitimitet koji nemaju – Vlada da vlada, Krivokapić da vodi parlament. To ih neće spriječiti u nastojanjima da svoje fotelje zadrže do posljednjeg daha. Naravno, zahvaljujući medijskoj sceni kakva u Crnoj Gori jeste, javnost Krvivokapićevu fotelju doživljava kao problematičnu, premijerska je Bogom dana.

Uveliko teku pripreme za lokalne izbore u Tivtu. Opštinska izborna komisija u Tivtu potvrdila je 11 od ukupno 12 predatih izbornih lista koje će nastupiti na izborima 17. aprila. Proglašene su liste: Bokeškog foruma, Socijaldemokrata Crne Gore, lista Arsenal za Tivat, Hrvatske građanske inicijative, Liberalne partije, SDP-a, Demokratske srpske stranke, Crnogorske demokratske unije, Srpske radikalne stranke, DPS-a, SNP-a i Tivatske akcije. Široka demokratija. Dok čeljade iščita imena svih lista, lako može da ne primijeti kako fale Demokratski front, URA, Demos i Demokrate, što će reći većina opozicije.

Makar na kraju pristao da tivatske izbore odloži, šuška se da će ih pregovarači usaglasiti za jun, DPS trenutno izvodi pokaznu vježbu – kako bi mogli izgledati izbori na republičkom nivou ako bi se opozicija odlučila za bojkot. Za svaki sučaj.

Trenutne izborne radnje u Tivtu donijele su ipak znakovitu novost. Pozitivna, kako pišu Vijesti, ne izlazi na izbore, jer nije uspjela da obezbijedi najmanje 22 kandidata koji bi bili na listi za odbornike. Kakva-takva pravda za one koji su im dali glas na prethodnim, bila bi da im se isto desi na republičkim izborima. Samo neće, ako zafali koje ime, pozajmiće im veliki brat.

U tekućoj verziji sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore, DPS je prihvatio gotovo sve što su URA, Demos i SDP tražile. Osim kontrole ministarstava koja je na početku priče ponudio predsjednik DPS-a i Vlade Milo Đukanović – finansija, unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja i poljoprivrede i ruralnog razvoja, tu su i mjesta pomoćnika ministara sa posebnim ovlašćenjima u ministarstvima zdravlja i prosvjete. Kontrola rada ANB-a bila bi obezbijeđena kroz institut generalnog inspektora.

Predstavnici opozicije, piše u ovoj verziji sporazuma, u periodu do održavanja izbora ,,statusno će kontrolisati i obezbijediti sistem stalnog izvještavanja u sljedećim institucijama”: Zavod za zapošljavanje, Fond rada, Direkcija za javne radove, Investiciono-razvojni fond, Direkcija za saobraćaj, Poreska uprava, Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu – centre za socijalni rad, Uprava za nekretnine, Uprava carina,Uprava za šume, Fond PIO, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, ZIKS, Uprava za inspekcijske poslove, Fond zdravstva, Agencija za elektronske medije. ,,Prisustvo predstavnika opozicije u navedenim institucijama treba da bude obezbijeđeno na nivou rukovodilaca ili pomoćnika rukovodilaca i/ili organa upravljanja sa dodatnim ovlašćenjima”.

Oko lokalne samouprave predloženo je prisustvo predstavnika opozicije u sekretarijatima za finansije sa dodatnim ovlašćenjima: dnevnog uvida u sve analitičke kartice, u raspodjelu svih oblika socijalne pomoći i u zapošljavanje na određeno i neodređeno vrijeme u lokalnoj samoupravi.

DPS je raspoložen i da obezbijedi prisustvo po jednog predstavnika opozicije u bordu poslovnih subjekata u većinskom državnom vlasništvu – Elekotroprivredi, Aerodromima, Pošti, Montenegroerlajnzu, Plantažama i Monteputu.

Pozivajući sa na ocjene iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2015, u kojem piše „da nedostatak čvrstih profesionalnih i etičkih standarda, kao i nedostatak efikasne samoregulacije ne doprinose napretku slobode medija”, DPS je u predlog uvrstio i poziv nadležnima u javnom servisu da u najkraćem roku obezbijede ,,izbor profesionalnog i Kodeksu novinara privrženog uređivačkog tima i menadžmenta, kako bi se doprinijelo povećanju povjerenja u Javni servis i uređivačku nezavisnost”. Prevedeno, smijeniće direktoricu RTCG Radojku Rutović, Rade Vojvodić će ostati generalni direktor.

Ima još detalja, ali, sve u svemu – ne izgleda malo. Na pitanje zašto je DPS riješio da bude popustljiv, nije lako dati odgovor. Vjerovatnoća da je riječ o njihovoj ljudavi prema demokratiji, u domenu je nevjerovatnog. U opozicionim redovima u opticaju su dva moguća objašnjenja: ili je vladajuća partija obezbijedila pouzdan mehanizam za još jednu izbornu krađu ili je pod jakim pritiskom onih koji se uopšteno zovu ,,međunarodni faktor”.

Monitorovi izvori iz opozicije procjenjuju da će sporazum, koji je gotovo usaglašen potpisati URA, SDP, Demos i SNP. Te partije bi, potpisivanjem sporazuma preuzele ogromnu odgovornost. Ako Đukanovićeva partija, nakon dijaloga, sporazuma, ispunjavanja zahtjeva i ostalog, pobijedi na izborima, biće čista kao suza, amnestirana od svih prethodnih lopovluka, svega što se čulo na Snimku i spremna za nove radne pobjede. A sve bi ostalo isto – jadan standard građana, lopovske privatizacije i drugi poslovi, fasada od pravne države.

U tom smislu, kako je Monitor bezbroj puta pisao, posebno je važno vrijeme. Sporazumom je predviđeno da se novi članovi Vlade i zakoni potrebni za sprovođenje sporazuma izaberu, odnosno usvoje u roku od 15 dana od potpisivanja sporazuma. Kadrovi u državnoj administraciji i javnim preduzećima bili bi imenovani deset dana nakon izbora članova Vlade. Ukupno 25 dana. Sporazum još nije potpisan, sve i kad bi bio ovih dana – eto Vaskrsa i Prvog maja.

Nekako usput, kao rok za izbore, umjesto 16., DPS je u ovoj verziji sporazuma ponudio 2. oktobar. Realno, potpisnici sporazuma, u najboljem slučaju, imali bi za njegovo sprovođenje manje od pet mjeseci. Od kojih tri pripadaju ljetu, koje, kao što znamo, zna da bude varljivo.

Front nije rušio državu

Viši sud u Pogdorici odbio je optužni predlog Višeg državnog tužilaštva podnijet protiv funkcionera Demokratskog fronta, Slavena Radunovića i Andrije Mandića, zbog krivičnog djela pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja. Prema sudskoj odluci, nema dovoljno dokaza da su okrivljeni, tokom protesta 24. oktobra, učinili krivično djelo. Poslanik DF-a Koča Pavlović ocijenio je da su se, nakon što je sud konstatovao da su hapšenja Mandića i Radunovića bila neosnovana, stekli uslovi da se na pravi način postavi pitanje odgovornosti. ,,Pitanje odgovornosti Đukanovića, Duška Markovića, Raška Konjevića i Slavka Stojanovića, koji su naredili hapšenja poslanika, bacanje bojnih otrova na demonstrante i policijsku torturu prema pobunjenom narodu, kao i pitanje odgovornosti Tužilaštva”, kazao je Pavlović. On smatra da je ovo pravi trenutak da se crnogorska javnost podsjeti na to ko je naložio policijsku brutalnost, gaženje Ustava i hapšenje poslanika.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo