Povežite se sa nama

MONITORING

STATISTIKA U SLUŽBI DPS POLITIKE: Do izbora dva računa

Objavljeno prije

na

vlada-crne-gore

Zvanično je potvrđeno: Monstat ove godine neće objavljivati podatke o cijeni minimalne potrošačke korpe!? Kao razlog za odluku da bez jednog od osnovnih statističkih podataka, makar 12 mjeseci, ostave sve zainteresovane, čelnici Monstata navode potrebu da se „pilot istraživanjem utvrdi da li je došlo do promjene u strukturi potrošačke korpe, usljed pojave novih proizvoda i usluga u potrošnji domaćinstava, kao i zbog promjene životnog standarda”.

Kao da se to pilot istraživanje nije moglo uraditi prošle godine, uz redovne mjesečne izvještaje o kretanju cijena potrošačke korpe. Svjesni su, izgleda, bili i u Monstatu da im je alibi prilično tanak, pa su – da mu daju na težini – u pomoć pozvali i, omiljenu, evro-atlantsku integrativnu agendu.

„Kako je Crna Gora u obavezi da uslove života domaćinstava prati primjenom EU standarda, koji ne prepoznaju potrošačku korpu kao dio evropskog zakonodavstva (Poglavlje 18 koje se odnosi na statistiku), zahtjev za tehničkom pomoći za realizaciju pilot istraživanja, u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, uputili smo Svjetskoj banci koja je i podržala izradu potrošačke korpe u Crnoj Gori 2010. godine”, saopštili su predstavnici Monstata.

Nijesu se, nažalost, sjetili da objasne zašto su, prije šest godina, bacali naš i tuđi novac za izradu nove potrošačke korpe ako su znali da ona nije po standardima EU statistike.

Sada, uglavnom, znamo da predstojeći izbori nijesu razlog za krajnje neobičnu odluku Monstata da tokom 2016. građane ostavi bez podataka o cijeni potrošačke korpe. Da državni službenici zanemare profesionalne standarde i javni interes zarad jedne partije i jednog Šefa? Taman posla. Nema šanse. Možda samo malo…

Doduše, nije ovo prvi put da nam Monstat da mogućnost da posumnjamo kako su državni statističari spremni da po svaku cijenu (silom na sramotu, rekli bi ljubitelji narodnih umotvorina) zaštite interese vlasti. Pomalo je već zaboravljena priča o Zavodu za statistiku (preteča Monstata) i njihovoj „ničim izazvanoj” odluci da punih 18 mjeseci – od 1. jula 2002. do 31. decembra 2003. godine ne objavljuju podatke o kretanju neto zarada, iako im je to bila zakonska obaveza. Ta je tišina omogućila tadašnjoj Vladi i Republičkom fondu PIO da ne povećavaju penzije i tako ovdašnje penzionere zakinu za nekih 50 miliona eura (plate su, procjenjuje se, u pomenutom periodu porasle za nekih 30 odsto).

„Nesporno je da usklađivanje penzija nije vršeno punih 18 mjeseci, iako je postojala zakonska obaveza da se penzije usklađuju polugodišnje, kao i kada je nominalni rast ili pad neto zarade veći od pet odsto”, piše u odluci Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šefka Crnovršanina od 1. oktobra 2004. „Takođe, u ovom periodu, nijesu objavljivani ni statistički podaci o prosječnoj neto zaradi u Republici, iako je postojala zakonska obaveza Zavoda za statistiku sada Monstata, da svakog mjeseca objavljuje takve podatke. Ne objavljivanje podataka o kretanju zarada, zbog prelaska na novu pravnu regulativu, koja drugačije definiše primanja zaposlenih i obavezuje poslodavce i isplatioce ličnih primanja da iste iskazuju u bruto iznosu, ne može biti opravdanje za ovakvo postupanje Zavoda, jer je isti morao imati u vidu i obavezu koja je proizilazila iz Zakona o osnovama penzijskog i invalidskog osiguranja.” Otišao voz…

A Monstat se između politike i statistike našao i tokom afere Snimak. Upravni sud je sredinom 2014. godine ukinuo rješenje Monstata kojim se članovima parlamentarnog Anketnog odbora zabranjuje pristup bazama podataka o punoljetnim građanima koji žive na terotoriji Crne Gore, onima koji ne žive na teritoriji države, kao i elektronskim bazama iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Ovi podaci su Anketnom odboru bili potrebni kako bi se provjerile sumnje da poređenja između biračkih spiskova i popisa stanovništva pokazuju da u pojednim opštinama postoji više glasača nego što ima punoljetnih građana.

„To je situacija koja ne bi bila moguća osim u slučaju da su vršeni nezakoniti upisi u birački spisak”, objašnjavali su aktivisti NVO MANS napominjući kako je to „već druga odluka Monstata” koja se tiče istrage afere Snimak koja je pala pred Upravnim sudom. Što, prema njihovom tumačenju, potvrđuje da je Monstat jedna od mnoštva državnih institucija koje su sakrivale informacije od Anketnog odbora i tako „vršile aktivnu opstrukciju istrage izbornih zloupotreba kako bi se što uspješnije prikrila konkretna krivična djela”.

Da ne pretjeramo – moguće je da čelnici Monstata nikada nijesu imali namjeru da učestvuju u prikrivanju bilo čijih krivičnih djela. Ipak, njihova odluka da se „povuku” sa terena koji im pripada – i po prirodi stvari i po sili zakona – dolazi u, najblaže rečeno, nezgodnom trenutku kada se pregršt bitnih statističkih podataka nalazi u graničnim vrijednostima koje će, ako to već ne žele profesionalci, prikupljati i interpretirati političari i njihovi analitičari. U svoju korist, bojati se.

Tako je, recimo, granica između minimalne plate (193) i apsolutne linije siromaštva manja od osam eura (186,5 eura je, prema računici nadležnih, ,,najniži nivo prihoda sa kojim osoba može da preživi u Crnoj Gori). Isto istraživanje, rađeno sredinom prošle godine, pokazalo je: svako deseto dijete u Crnoj Gori je siromašno. Baš kao i polovina stanovnika sjevernog regiona i većina seoskog stanovništva. Ovdje živi oko 30 hiljada penzionera čija penzija ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva. Konačno, prosječnog stanovnika Crne Gore – koji živi u statistički gledano prosječnoj porodici i prima prosječnu platu (490 eura, podatak Monstata odnosi se na decembar prošle godine) od apsolutne linije siromaštva dijeli nepunih deset eura (28 eura po domaćinstvu).

Da li će ove podatke i računice do predstojećih izbora prikupljati i prezentovati Monstat ili Vlada, odnosno DPS? Zapravo, sluti se da je „preuzimanje nadležnosti” već počelo.

U Crnu Goru će u ovoj godini biti uloženo skoro milijardu eura, obznanili su članovi kabineta Mila Đukanovića nakon prošlonedjeljne sjednice Vlade. Slijedi precizan račun: ,,Ukoliko se iz ukupno planiranih ulaganja izuzme investicija za izgradnju autoputa Bar-Boljare, dionica Smokovac-Mateševo, vrijednosti 246.542.000 eura, planirana ulaganja na nivou Crne Gore iznosila bi 724.852.558 eura”. Dobro ste pročitali – investicije će iznositi tačno 724 miliona, 852 hiljade i 857 eura. Ne zna se ko. Ne zna se đe. Ne zna se baš ni u šta. Samo se zna koliko. Nedostaju samo dvije cifre iza decimale pa da posumnjamo kako su se u Crnoj Gori odnekud obrele sovjetske računovođe iz doba Staljinovih petoljetki.

Još malo Vladine statistike. Da vidite kako to može da boli. „Kao i u slučaju Sjevernog regiona, sredstva će i u Središnjem regionu (173.469.034 eura) najviše biti uložena za održivi rast kao pravac razvoja i njemu pripadajućim prioritetnim oblastima.” Kratko, jasno i – precizno.

Možda je neka duboka misao, al teško je razumijeti šta su to pripadajuće prioritetne oblasti održivog rasta kao pravca razvoja. Ništa jasnije nijesu ni Vladine računice koje se tiču ovogodišnjih investicija u primorski region.

Tamo će, izračunali su DPS-SD stručnjaci, do kraja godine biti uloženo 212.608.666 eura (baš 666, đavo da nosi ovakve računice). Prioritet su, kažu, projekti i aktivnosti u cilju zaštite životne sredine i razvoja energetike. ,,U skladu s tim, čak 72 odsto ukupnih sredstava opredijeljenih za ulaganja u ovom regionu predviđeno je za održivi rast, 26 odsto za pametan rast i dva odsto za inkluzivni rast”. Nije šala, citat.

Možda bi bilo bolje da je ovih 72 odsto umjesto za održiv opredijeljeno na pametan rast, ako već Vlada novac nije mogla usmjeriti na nešto što bi istovremeno bilo i održivo i pametno. A kada pročitate ovako nešto, Monstat i njegove računice počnu da vam nedostaju, makar i da im ne vjerujete uvijek.

Podaci kojima se (ne)može vjerovati

Odluka Monstat da prekine redovno mjesečno izvještavanje o vrijednosti potrošačke korpe spriječiće nas i da steknemo predstavu o kratkoročnim posljedicama aktuelnog rata cijena između ovdašnjih malotrgovačkih lanaca. Vlast se, očito, boji deflacije (pada cijene usljed nedostatak novca) toliko da je odlučila da ignoriše kratkotrajne benefite koje potrošači imaju zbog aktuelne, (pre)niske cijene određenih vrsta uvezenog mesa, voća i povrća. Jednako, nedostatak ovogodišnjih podataka može nas spriječiti da, možda već za godinu dana, napravimo i prve procjene troškova koje će nam donijeti vrlo izvjesno uništenje domaće proizvodnje mesa, mlijeka, plantaža južnog voća ali i jabuka, oraha… što je jedina izvjesna posljedica aktuelnog obračuna damping cijenama trgovačkih i uvozničkih lobija na crnogorskom tržištu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo