Povežite se sa nama

MONITORING

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA: UKIDANJE PROGRAMA ILI FAKULTETA: Presipanje u privatnu čašu

Objavljeno prije

na

Ukida li se Fakultet političkih nauka (FPN)? Ne, kategoričan je dekan prof. dr Saša Knežević. On je najave portala CDM o ukidanju tog fakulteta ocijenio kao spekulacije koje nemaju utemeljenja. Isto je ponovila i rektorka Univerziteta Crne Gore (UCG) Radmila Vojvodić u ovonedjeljnom intervjuu Pobjedi. Ona je objasnila, sve pominjući novu Crnu Goru i budući UCG, da ne ukidaju nego restrukturiraju postojeće programe da bi se došlo do novog kvaliteta.

Restrukturiranje je nespremne zateklo studente. Iako većina njih plaća studije i logično je da budu barem elementarno obaviješteni o sudbini programa i fakulteta na kome studiraju, oni su sve to morali da saznaju iz medija. Iako je rektorka više puta ponovila da je ,,student u centru pažnje reformi”. A saznali su da se ukidaju tri studijska programa: Međunarodni odnosi, Novinarstvo i Evropske studije. Pa će se umjesto dosadašnjih pet – Novinarstvo, Međunarodni odnosi, Politikologija, Evropske studije i Socijalna politika i socijalni rad, na FNP-u ubuduće izučavati tri restrukturirana studijska programa – Politikologija, Komunikologija i Socijalna politka i socijalni rad.

Studenti su krenuli da protestuju protiv uvođenja novina na FNP-u. Osnovali su Fejsbuk grupu Protest protiv ukidanja smjerova na FNP-u. Uputili su i Apel, koji je za par dana podržalo blizu petsto potpisnika, u kome upozoravaju rukovodstva da ,,studenti ne postoje zbog FPN-a i UCG-a, već ove institucije postoje zbog studenata”.

Crnogorski Studenti za slobodu podržavali su djelovanje studenata FPN skrećući pažnju na tajnost procesa reforme, koji se odvija iza leđa studenata: ,,Dovođenje studenata pred svršen čin i informisanje o sudbonosnim odlukama za nekoliko generacija crnogorskih akademaca po principu govorkanja u hodnicima, ne priliči Univerzitetu i akademskoj zajednici”.

Studenti sumnjaju da je najavljeno restrukturiranje tek jedan korak ka gašenju FNP-a koji je relativno skoro osnovan – 2003. godine, pri Pravnom fakultetu. Od 2006. postaje samostalna univerzitetska jedinica.

,,Trinaest godina kasnije, diplomci tri studijska programa, suočavaju se sa mogućnošću da će u skoroj budućnosti imati diplomu nepostojećih usmjerenja, a čini nam se ubrzo i nepostojećeg fakulteta”, navodi se u Apelu bivših i sadašnjih studenata FNP-a. Oni tvrde da se godinama radi na sistemskom urušavanju kvaliteta nastave.

,,Ako se naum Rektorata ostvari, mladi koji žele da izučavaju međunarodne odnose to će moći da urade, po duplo većoj cijeni – na privatnom fakultetu”. Međunarodni odnosi i diplomatija je smjer u sklopu Humanističkih studija na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica. Vlada od 2012. finansira UDG, ali i privatni Fakultet za državne i evropske studije. I pored toga što se Evropske studije izučavaju i na državnom FNP-u, Vlada iz državnog budžeta finansira 15 studenata – studijski program državno-pravne i evropske studije privatnog FDES.

Studenti FNP-a su u Apelu pozvali crnogorske studentske organizacije da ,,ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju bolesnog tkiva, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima”.

Umjesto da odgovori na osnovane sumnje studenata, rektorka o FNP-u za Pobjedu kaže: ,,Bura u čaši vode. Politizovano ili ne, začuđujuće ili ne, iz te oblasti obrazovanja se očekuje liderski reformski stav, a ne proizvoljne ocjene i nesporazumi. Razočaravajuće je, zaista, što se na bazi poluinformacija, spekulacija ili u korist pojedinačnih interesa prave, kako kažete, slučaj i senzacija tamo gdje ih nema. I manipuliše javnošću”.

Ne odgovarajući studentima na konkretna pitanja o reformama, Vojvodićeva ističe: ,,Više mjeseci studiozno i koordinirano radimo sa timovima svih univerzitetskih jedinica. Kroz argumentovanu razmjenu mišljenja, uz konsultaciju međunarodnih eksperata, akademska zajednica je izuzetno angažovana. U kreativnom i kritičkom dijalogu”.

Studenti su saznali ponešto o dijalogu od predstavnika Rektorata, pa su obavijestili javnost: ,,Članove radne grupe UCG koja je osmišljavala reformu fakulteta, pa i i FPN činili su: pravnik, teatrolog, hemičar i genetičar. Glavni autoritet u timu je pravnik, koji dolazi iz zemlje koja nema fakultet političkih nauka”.

Asistent na FPN-u Zlatko Vujović, jedan od rijetkih predavača koji se oglasio o ovom slučaju, smatra da je napravljen loš izbor konsultanta – Rada Bohinca, dekana Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane. Po njemu model Slovenije za reorganizaciju na FPN-a nije dobar, jer u toj zemlji postoji Fakultet društvenih nauka, a ne političkih.

,,Stav slovenačke obrazovne administracije je da Sloveniji ne treba fakultet političkih nauka”, objasnio je Vujović dodajući da je ,,riječ o konceptu koji je bitno različit od hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog, a i našeg crnogorskog gdje se smatra da je veoma važno da postoji samostalan fakultet političkih nauka”.

Pobjeda je ove nedjelje objavila da je na neformalnom sastanku nastavnog osoblja odlučeno da Vijeće FNP-a predloži Rektoratu da se zadrže četiri programa, a zamrznu Evropske studije. ,,Na sastanku je rečeno da imamo previše kadra sa tog smjera. Do sada je diplomiralo 250 ljudi, a niko od njih se ne pojavljuje kao savjetnik za evropske integracije”, rekao je sagovornik Pobjede sa neformalnog sastanka! Državni savjetnici se, zna se, regrutuju sa premijerovog i ostalih privatnih fakulteta.

Za razliku od domaćih profesora sa FNP-a koji se, kako su ocijenili studenti na svojoj FB stranici kriju iza Nastavnog osoblja i neformalnih sastanaka, o slučaju FNP-a su jasno progovorili predavači sa strane. ,,Očito se nema ni mjere, ni takta, ni stila”, kazao je Zoran Stojiljković, profesor Univerziteta u Beogradu, koji je bio angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u: „Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji”. On je istakao da je ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je FPN prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice.

Kada se ukinu ili reorganizuju tri programa koja su privlačila veliki broj studenata i na osnovu kojih je FPN ubirao najviše školarina, za taj fakultet izvjesnije je gašenje nego bilo šta drugo. A školarine bi ako reforma Radmile Vojvodić zaživi, počele da se slivaju na račune privatnih univerziteta.

Da je to moguć scenario govori i epilog dosadašnjih protesta studenata, i ponekad profesora, na Filozofskom, Pravnom i Ekonomskom, koji su okončani bez rezultata. Najviše zbog nesolidarnosti studenata i predavača državnog Univerziteta, i pored toga što ih sve tište slični problemi.

Ono što je zajedničko sadašnjem i ranijim problemima na fakultetima je da uprava UCG ne nalazi za shodno da objasni svoje postupke i djeluje u formi diktata. ,,Uprava UCG nije, ni akademskoj ni široj, javnosti jasno i argumentovano objasnila razloge pokušaja gašenja tri smjera i planiranu transformaciju FPN-a”, navodi se u ovonedjeljnom saopštenju Centara za građansko obrazovanje.

I studenti uporno ponavljaju da im mnoge stvari nijesu još objašnjene. U jednom od komentara jedan student se pita: ,,Na kraju, da li je najjači argument na UCG za sve što se dešava: ‘Tako rektorka hoće’?”

Kako na UCG, tako i u državi. To je, biće, taj budući UCG, i nova Crna Gora, o kojoj Vojvodićeva govori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo