Povežite se sa nama

MONITORING

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA: UKIDANJE PROGRAMA ILI FAKULTETA: Presipanje u privatnu čašu

Objavljeno prije

na

Ukida li se Fakultet političkih nauka (FPN)? Ne, kategoričan je dekan prof. dr Saša Knežević. On je najave portala CDM o ukidanju tog fakulteta ocijenio kao spekulacije koje nemaju utemeljenja. Isto je ponovila i rektorka Univerziteta Crne Gore (UCG) Radmila Vojvodić u ovonedjeljnom intervjuu Pobjedi. Ona je objasnila, sve pominjući novu Crnu Goru i budući UCG, da ne ukidaju nego restrukturiraju postojeće programe da bi se došlo do novog kvaliteta.

Restrukturiranje je nespremne zateklo studente. Iako većina njih plaća studije i logično je da budu barem elementarno obaviješteni o sudbini programa i fakulteta na kome studiraju, oni su sve to morali da saznaju iz medija. Iako je rektorka više puta ponovila da je ,,student u centru pažnje reformi”. A saznali su da se ukidaju tri studijska programa: Međunarodni odnosi, Novinarstvo i Evropske studije. Pa će se umjesto dosadašnjih pet – Novinarstvo, Međunarodni odnosi, Politikologija, Evropske studije i Socijalna politika i socijalni rad, na FNP-u ubuduće izučavati tri restrukturirana studijska programa – Politikologija, Komunikologija i Socijalna politka i socijalni rad.

Studenti su krenuli da protestuju protiv uvođenja novina na FNP-u. Osnovali su Fejsbuk grupu Protest protiv ukidanja smjerova na FNP-u. Uputili su i Apel, koji je za par dana podržalo blizu petsto potpisnika, u kome upozoravaju rukovodstva da ,,studenti ne postoje zbog FPN-a i UCG-a, već ove institucije postoje zbog studenata”.

Crnogorski Studenti za slobodu podržavali su djelovanje studenata FPN skrećući pažnju na tajnost procesa reforme, koji se odvija iza leđa studenata: ,,Dovođenje studenata pred svršen čin i informisanje o sudbonosnim odlukama za nekoliko generacija crnogorskih akademaca po principu govorkanja u hodnicima, ne priliči Univerzitetu i akademskoj zajednici”.

Studenti sumnjaju da je najavljeno restrukturiranje tek jedan korak ka gašenju FNP-a koji je relativno skoro osnovan – 2003. godine, pri Pravnom fakultetu. Od 2006. postaje samostalna univerzitetska jedinica.

,,Trinaest godina kasnije, diplomci tri studijska programa, suočavaju se sa mogućnošću da će u skoroj budućnosti imati diplomu nepostojećih usmjerenja, a čini nam se ubrzo i nepostojećeg fakulteta”, navodi se u Apelu bivših i sadašnjih studenata FNP-a. Oni tvrde da se godinama radi na sistemskom urušavanju kvaliteta nastave.

,,Ako se naum Rektorata ostvari, mladi koji žele da izučavaju međunarodne odnose to će moći da urade, po duplo većoj cijeni – na privatnom fakultetu”. Međunarodni odnosi i diplomatija je smjer u sklopu Humanističkih studija na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica. Vlada od 2012. finansira UDG, ali i privatni Fakultet za državne i evropske studije. I pored toga što se Evropske studije izučavaju i na državnom FNP-u, Vlada iz državnog budžeta finansira 15 studenata – studijski program državno-pravne i evropske studije privatnog FDES.

Studenti FNP-a su u Apelu pozvali crnogorske studentske organizacije da ,,ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju bolesnog tkiva, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima”.

Umjesto da odgovori na osnovane sumnje studenata, rektorka o FNP-u za Pobjedu kaže: ,,Bura u čaši vode. Politizovano ili ne, začuđujuće ili ne, iz te oblasti obrazovanja se očekuje liderski reformski stav, a ne proizvoljne ocjene i nesporazumi. Razočaravajuće je, zaista, što se na bazi poluinformacija, spekulacija ili u korist pojedinačnih interesa prave, kako kažete, slučaj i senzacija tamo gdje ih nema. I manipuliše javnošću”.

Ne odgovarajući studentima na konkretna pitanja o reformama, Vojvodićeva ističe: ,,Više mjeseci studiozno i koordinirano radimo sa timovima svih univerzitetskih jedinica. Kroz argumentovanu razmjenu mišljenja, uz konsultaciju međunarodnih eksperata, akademska zajednica je izuzetno angažovana. U kreativnom i kritičkom dijalogu”.

Studenti su saznali ponešto o dijalogu od predstavnika Rektorata, pa su obavijestili javnost: ,,Članove radne grupe UCG koja je osmišljavala reformu fakulteta, pa i i FPN činili su: pravnik, teatrolog, hemičar i genetičar. Glavni autoritet u timu je pravnik, koji dolazi iz zemlje koja nema fakultet političkih nauka”.

Asistent na FPN-u Zlatko Vujović, jedan od rijetkih predavača koji se oglasio o ovom slučaju, smatra da je napravljen loš izbor konsultanta – Rada Bohinca, dekana Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane. Po njemu model Slovenije za reorganizaciju na FPN-a nije dobar, jer u toj zemlji postoji Fakultet društvenih nauka, a ne političkih.

,,Stav slovenačke obrazovne administracije je da Sloveniji ne treba fakultet političkih nauka”, objasnio je Vujović dodajući da je ,,riječ o konceptu koji je bitno različit od hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog, a i našeg crnogorskog gdje se smatra da je veoma važno da postoji samostalan fakultet političkih nauka”.

Pobjeda je ove nedjelje objavila da je na neformalnom sastanku nastavnog osoblja odlučeno da Vijeće FNP-a predloži Rektoratu da se zadrže četiri programa, a zamrznu Evropske studije. ,,Na sastanku je rečeno da imamo previše kadra sa tog smjera. Do sada je diplomiralo 250 ljudi, a niko od njih se ne pojavljuje kao savjetnik za evropske integracije”, rekao je sagovornik Pobjede sa neformalnog sastanka! Državni savjetnici se, zna se, regrutuju sa premijerovog i ostalih privatnih fakulteta.

Za razliku od domaćih profesora sa FNP-a koji se, kako su ocijenili studenti na svojoj FB stranici kriju iza Nastavnog osoblja i neformalnih sastanaka, o slučaju FNP-a su jasno progovorili predavači sa strane. ,,Očito se nema ni mjere, ni takta, ni stila”, kazao je Zoran Stojiljković, profesor Univerziteta u Beogradu, koji je bio angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u: „Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji”. On je istakao da je ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je FPN prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice.

Kada se ukinu ili reorganizuju tri programa koja su privlačila veliki broj studenata i na osnovu kojih je FPN ubirao najviše školarina, za taj fakultet izvjesnije je gašenje nego bilo šta drugo. A školarine bi ako reforma Radmile Vojvodić zaživi, počele da se slivaju na račune privatnih univerziteta.

Da je to moguć scenario govori i epilog dosadašnjih protesta studenata, i ponekad profesora, na Filozofskom, Pravnom i Ekonomskom, koji su okončani bez rezultata. Najviše zbog nesolidarnosti studenata i predavača državnog Univerziteta, i pored toga što ih sve tište slični problemi.

Ono što je zajedničko sadašnjem i ranijim problemima na fakultetima je da uprava UCG ne nalazi za shodno da objasni svoje postupke i djeluje u formi diktata. ,,Uprava UCG nije, ni akademskoj ni široj, javnosti jasno i argumentovano objasnila razloge pokušaja gašenja tri smjera i planiranu transformaciju FPN-a”, navodi se u ovonedjeljnom saopštenju Centara za građansko obrazovanje.

I studenti uporno ponavljaju da im mnoge stvari nijesu još objašnjene. U jednom od komentara jedan student se pita: ,,Na kraju, da li je najjači argument na UCG za sve što se dešava: ‘Tako rektorka hoće’?”

Kako na UCG, tako i u državi. To je, biće, taj budući UCG, i nova Crna Gora, o kojoj Vojvodićeva govori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo