Povežite se sa nama

MONITORING

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA: UKIDANJE PROGRAMA ILI FAKULTETA: Presipanje u privatnu čašu

Objavljeno prije

na

radmila-vojvodic

Ukida li se Fakultet političkih nauka (FPN)? Ne, kategoričan je dekan prof. dr Saša Knežević. On je najave portala CDM o ukidanju tog fakulteta ocijenio kao spekulacije koje nemaju utemeljenja. Isto je ponovila i rektorka Univerziteta Crne Gore (UCG) Radmila Vojvodić u ovonedjeljnom intervjuu Pobjedi. Ona je objasnila, sve pominjući novu Crnu Goru i budući UCG, da ne ukidaju nego restrukturiraju postojeće programe da bi se došlo do novog kvaliteta.

Restrukturiranje je nespremne zateklo studente. Iako većina njih plaća studije i logično je da budu barem elementarno obaviješteni o sudbini programa i fakulteta na kome studiraju, oni su sve to morali da saznaju iz medija. Iako je rektorka više puta ponovila da je ,,student u centru pažnje reformi”. A saznali su da se ukidaju tri studijska programa: Međunarodni odnosi, Novinarstvo i Evropske studije. Pa će se umjesto dosadašnjih pet – Novinarstvo, Međunarodni odnosi, Politikologija, Evropske studije i Socijalna politika i socijalni rad, na FNP-u ubuduće izučavati tri restrukturirana studijska programa – Politikologija, Komunikologija i Socijalna politka i socijalni rad.

Studenti su krenuli da protestuju protiv uvođenja novina na FNP-u. Osnovali su Fejsbuk grupu Protest protiv ukidanja smjerova na FNP-u. Uputili su i Apel, koji je za par dana podržalo blizu petsto potpisnika, u kome upozoravaju rukovodstva da ,,studenti ne postoje zbog FPN-a i UCG-a, već ove institucije postoje zbog studenata”.

Crnogorski Studenti za slobodu podržavali su djelovanje studenata FPN skrećući pažnju na tajnost procesa reforme, koji se odvija iza leđa studenata: ,,Dovođenje studenata pred svršen čin i informisanje o sudbonosnim odlukama za nekoliko generacija crnogorskih akademaca po principu govorkanja u hodnicima, ne priliči Univerzitetu i akademskoj zajednici”.

Studenti sumnjaju da je najavljeno restrukturiranje tek jedan korak ka gašenju FNP-a koji je relativno skoro osnovan – 2003. godine, pri Pravnom fakultetu. Od 2006. postaje samostalna univerzitetska jedinica.

,,Trinaest godina kasnije, diplomci tri studijska programa, suočavaju se sa mogućnošću da će u skoroj budućnosti imati diplomu nepostojećih usmjerenja, a čini nam se ubrzo i nepostojećeg fakulteta”, navodi se u Apelu bivših i sadašnjih studenata FNP-a. Oni tvrde da se godinama radi na sistemskom urušavanju kvaliteta nastave.

,,Ako se naum Rektorata ostvari, mladi koji žele da izučavaju međunarodne odnose to će moći da urade, po duplo većoj cijeni – na privatnom fakultetu”. Međunarodni odnosi i diplomatija je smjer u sklopu Humanističkih studija na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica. Vlada od 2012. finansira UDG, ali i privatni Fakultet za državne i evropske studije. I pored toga što se Evropske studije izučavaju i na državnom FNP-u, Vlada iz državnog budžeta finansira 15 studenata – studijski program državno-pravne i evropske studije privatnog FDES.

Studenti FNP-a su u Apelu pozvali crnogorske studentske organizacije da ,,ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju bolesnog tkiva, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima”.

Umjesto da odgovori na osnovane sumnje studenata, rektorka o FNP-u za Pobjedu kaže: ,,Bura u čaši vode. Politizovano ili ne, začuđujuće ili ne, iz te oblasti obrazovanja se očekuje liderski reformski stav, a ne proizvoljne ocjene i nesporazumi. Razočaravajuće je, zaista, što se na bazi poluinformacija, spekulacija ili u korist pojedinačnih interesa prave, kako kažete, slučaj i senzacija tamo gdje ih nema. I manipuliše javnošću”.

Ne odgovarajući studentima na konkretna pitanja o reformama, Vojvodićeva ističe: ,,Više mjeseci studiozno i koordinirano radimo sa timovima svih univerzitetskih jedinica. Kroz argumentovanu razmjenu mišljenja, uz konsultaciju međunarodnih eksperata, akademska zajednica je izuzetno angažovana. U kreativnom i kritičkom dijalogu”.

Studenti su saznali ponešto o dijalogu od predstavnika Rektorata, pa su obavijestili javnost: ,,Članove radne grupe UCG koja je osmišljavala reformu fakulteta, pa i i FPN činili su: pravnik, teatrolog, hemičar i genetičar. Glavni autoritet u timu je pravnik, koji dolazi iz zemlje koja nema fakultet političkih nauka”.

Asistent na FPN-u Zlatko Vujović, jedan od rijetkih predavača koji se oglasio o ovom slučaju, smatra da je napravljen loš izbor konsultanta – Rada Bohinca, dekana Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane. Po njemu model Slovenije za reorganizaciju na FPN-a nije dobar, jer u toj zemlji postoji Fakultet društvenih nauka, a ne političkih.

,,Stav slovenačke obrazovne administracije je da Sloveniji ne treba fakultet političkih nauka”, objasnio je Vujović dodajući da je ,,riječ o konceptu koji je bitno različit od hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog, a i našeg crnogorskog gdje se smatra da je veoma važno da postoji samostalan fakultet političkih nauka”.

Pobjeda je ove nedjelje objavila da je na neformalnom sastanku nastavnog osoblja odlučeno da Vijeće FNP-a predloži Rektoratu da se zadrže četiri programa, a zamrznu Evropske studije. ,,Na sastanku je rečeno da imamo previše kadra sa tog smjera. Do sada je diplomiralo 250 ljudi, a niko od njih se ne pojavljuje kao savjetnik za evropske integracije”, rekao je sagovornik Pobjede sa neformalnog sastanka! Državni savjetnici se, zna se, regrutuju sa premijerovog i ostalih privatnih fakulteta.

Za razliku od domaćih profesora sa FNP-a koji se, kako su ocijenili studenti na svojoj FB stranici kriju iza Nastavnog osoblja i neformalnih sastanaka, o slučaju FNP-a su jasno progovorili predavači sa strane. ,,Očito se nema ni mjere, ni takta, ni stila”, kazao je Zoran Stojiljković, profesor Univerziteta u Beogradu, koji je bio angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u: „Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji”. On je istakao da je ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je FPN prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice.

Kada se ukinu ili reorganizuju tri programa koja su privlačila veliki broj studenata i na osnovu kojih je FPN ubirao najviše školarina, za taj fakultet izvjesnije je gašenje nego bilo šta drugo. A školarine bi ako reforma Radmile Vojvodić zaživi, počele da se slivaju na račune privatnih univerziteta.

Da je to moguć scenario govori i epilog dosadašnjih protesta studenata, i ponekad profesora, na Filozofskom, Pravnom i Ekonomskom, koji su okončani bez rezultata. Najviše zbog nesolidarnosti studenata i predavača državnog Univerziteta, i pored toga što ih sve tište slični problemi.

Ono što je zajedničko sadašnjem i ranijim problemima na fakultetima je da uprava UCG ne nalazi za shodno da objasni svoje postupke i djeluje u formi diktata. ,,Uprava UCG nije, ni akademskoj ni široj, javnosti jasno i argumentovano objasnila razloge pokušaja gašenja tri smjera i planiranu transformaciju FPN-a”, navodi se u ovonedjeljnom saopštenju Centara za građansko obrazovanje.

I studenti uporno ponavljaju da im mnoge stvari nijesu još objašnjene. U jednom od komentara jedan student se pita: ,,Na kraju, da li je najjači argument na UCG za sve što se dešava: ‘Tako rektorka hoće’?”

Kako na UCG, tako i u državi. To je, biće, taj budući UCG, i nova Crna Gora, o kojoj Vojvodićeva govori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo