Povežite se sa nama

MONITORING

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA: UKIDANJE PROGRAMA ILI FAKULTETA: Presipanje u privatnu čašu

Objavljeno prije

na

Ukida li se Fakultet političkih nauka (FPN)? Ne, kategoričan je dekan prof. dr Saša Knežević. On je najave portala CDM o ukidanju tog fakulteta ocijenio kao spekulacije koje nemaju utemeljenja. Isto je ponovila i rektorka Univerziteta Crne Gore (UCG) Radmila Vojvodić u ovonedjeljnom intervjuu Pobjedi. Ona je objasnila, sve pominjući novu Crnu Goru i budući UCG, da ne ukidaju nego restrukturiraju postojeće programe da bi se došlo do novog kvaliteta.

Restrukturiranje je nespremne zateklo studente. Iako većina njih plaća studije i logično je da budu barem elementarno obaviješteni o sudbini programa i fakulteta na kome studiraju, oni su sve to morali da saznaju iz medija. Iako je rektorka više puta ponovila da je ,,student u centru pažnje reformi”. A saznali su da se ukidaju tri studijska programa: Međunarodni odnosi, Novinarstvo i Evropske studije. Pa će se umjesto dosadašnjih pet – Novinarstvo, Međunarodni odnosi, Politikologija, Evropske studije i Socijalna politika i socijalni rad, na FNP-u ubuduće izučavati tri restrukturirana studijska programa – Politikologija, Komunikologija i Socijalna politka i socijalni rad.

Studenti su krenuli da protestuju protiv uvođenja novina na FNP-u. Osnovali su Fejsbuk grupu Protest protiv ukidanja smjerova na FNP-u. Uputili su i Apel, koji je za par dana podržalo blizu petsto potpisnika, u kome upozoravaju rukovodstva da ,,studenti ne postoje zbog FPN-a i UCG-a, već ove institucije postoje zbog studenata”.

Crnogorski Studenti za slobodu podržavali su djelovanje studenata FPN skrećući pažnju na tajnost procesa reforme, koji se odvija iza leđa studenata: ,,Dovođenje studenata pred svršen čin i informisanje o sudbonosnim odlukama za nekoliko generacija crnogorskih akademaca po principu govorkanja u hodnicima, ne priliči Univerzitetu i akademskoj zajednici”.

Studenti sumnjaju da je najavljeno restrukturiranje tek jedan korak ka gašenju FNP-a koji je relativno skoro osnovan – 2003. godine, pri Pravnom fakultetu. Od 2006. postaje samostalna univerzitetska jedinica.

,,Trinaest godina kasnije, diplomci tri studijska programa, suočavaju se sa mogućnošću da će u skoroj budućnosti imati diplomu nepostojećih usmjerenja, a čini nam se ubrzo i nepostojećeg fakulteta”, navodi se u Apelu bivših i sadašnjih studenata FNP-a. Oni tvrde da se godinama radi na sistemskom urušavanju kvaliteta nastave.

,,Ako se naum Rektorata ostvari, mladi koji žele da izučavaju međunarodne odnose to će moći da urade, po duplo većoj cijeni – na privatnom fakultetu”. Međunarodni odnosi i diplomatija je smjer u sklopu Humanističkih studija na premijerovom Univerzitetu Donja Gorica. Vlada od 2012. finansira UDG, ali i privatni Fakultet za državne i evropske studije. I pored toga što se Evropske studije izučavaju i na državnom FNP-u, Vlada iz državnog budžeta finansira 15 studenata – studijski program državno-pravne i evropske studije privatnog FDES.

Studenti FNP-a su u Apelu pozvali crnogorske studentske organizacije da ,,ne dozvole da Rektorat pod izgovorima kvaliteta nastave ili raspoloživosti finansijama (za koje su direktno odgovorni) amputiraju dio po dio Univerziteta tvrdeći da se lišavaju bolesnog tkiva, a istovremeno dajući snažnu podršku privatnim univerzitetima”.

Umjesto da odgovori na osnovane sumnje studenata, rektorka o FNP-u za Pobjedu kaže: ,,Bura u čaši vode. Politizovano ili ne, začuđujuće ili ne, iz te oblasti obrazovanja se očekuje liderski reformski stav, a ne proizvoljne ocjene i nesporazumi. Razočaravajuće je, zaista, što se na bazi poluinformacija, spekulacija ili u korist pojedinačnih interesa prave, kako kažete, slučaj i senzacija tamo gdje ih nema. I manipuliše javnošću”.

Ne odgovarajući studentima na konkretna pitanja o reformama, Vojvodićeva ističe: ,,Više mjeseci studiozno i koordinirano radimo sa timovima svih univerzitetskih jedinica. Kroz argumentovanu razmjenu mišljenja, uz konsultaciju međunarodnih eksperata, akademska zajednica je izuzetno angažovana. U kreativnom i kritičkom dijalogu”.

Studenti su saznali ponešto o dijalogu od predstavnika Rektorata, pa su obavijestili javnost: ,,Članove radne grupe UCG koja je osmišljavala reformu fakulteta, pa i i FPN činili su: pravnik, teatrolog, hemičar i genetičar. Glavni autoritet u timu je pravnik, koji dolazi iz zemlje koja nema fakultet političkih nauka”.

Asistent na FPN-u Zlatko Vujović, jedan od rijetkih predavača koji se oglasio o ovom slučaju, smatra da je napravljen loš izbor konsultanta – Rada Bohinca, dekana Fakulteta društvenih nauka iz Ljubljane. Po njemu model Slovenije za reorganizaciju na FPN-a nije dobar, jer u toj zemlji postoji Fakultet društvenih nauka, a ne političkih.

,,Stav slovenačke obrazovne administracije je da Sloveniji ne treba fakultet političkih nauka”, objasnio je Vujović dodajući da je ,,riječ o konceptu koji je bitno različit od hrvatskog, srpskog, bosanskohercegovačkog, a i našeg crnogorskog gdje se smatra da je veoma važno da postoji samostalan fakultet političkih nauka”.

Pobjeda je ove nedjelje objavila da je na neformalnom sastanku nastavnog osoblja odlučeno da Vijeće FNP-a predloži Rektoratu da se zadrže četiri programa, a zamrznu Evropske studije. ,,Na sastanku je rečeno da imamo previše kadra sa tog smjera. Do sada je diplomiralo 250 ljudi, a niko od njih se ne pojavljuje kao savjetnik za evropske integracije”, rekao je sagovornik Pobjede sa neformalnog sastanka! Državni savjetnici se, zna se, regrutuju sa premijerovog i ostalih privatnih fakulteta.

Za razliku od domaćih profesora sa FNP-a koji se, kako su ocijenili studenti na svojoj FB stranici kriju iza Nastavnog osoblja i neformalnih sastanaka, o slučaju FNP-a su jasno progovorili predavači sa strane. ,,Očito se nema ni mjere, ni takta, ni stila”, kazao je Zoran Stojiljković, profesor Univerziteta u Beogradu, koji je bio angažovan kao gostujući profesor na više predmeta na podgoričkom FPN-u: „Takav odnos uprave Univerziteta je neodgovoran, ne samo prema instituciji već, prije svega, prema studentima, od kojih je ogroman broj bio samofinansirajući, što znači da su platili za nešto što više ne postoji”. On je istakao da je ukidanje tri od pet smjerova, po kojima je FPN prepoznatljiv, loš je potez i ravan postupnom ukidanju te univerzitetske jedinice.

Kada se ukinu ili reorganizuju tri programa koja su privlačila veliki broj studenata i na osnovu kojih je FPN ubirao najviše školarina, za taj fakultet izvjesnije je gašenje nego bilo šta drugo. A školarine bi ako reforma Radmile Vojvodić zaživi, počele da se slivaju na račune privatnih univerziteta.

Da je to moguć scenario govori i epilog dosadašnjih protesta studenata, i ponekad profesora, na Filozofskom, Pravnom i Ekonomskom, koji su okončani bez rezultata. Najviše zbog nesolidarnosti studenata i predavača državnog Univerziteta, i pored toga što ih sve tište slični problemi.

Ono što je zajedničko sadašnjem i ranijim problemima na fakultetima je da uprava UCG ne nalazi za shodno da objasni svoje postupke i djeluje u formi diktata. ,,Uprava UCG nije, ni akademskoj ni široj, javnosti jasno i argumentovano objasnila razloge pokušaja gašenja tri smjera i planiranu transformaciju FPN-a”, navodi se u ovonedjeljnom saopštenju Centara za građansko obrazovanje.

I studenti uporno ponavljaju da im mnoge stvari nijesu još objašnjene. U jednom od komentara jedan student se pita: ,,Na kraju, da li je najjači argument na UCG za sve što se dešava: ‘Tako rektorka hoće’?”

Kako na UCG, tako i u državi. To je, biće, taj budući UCG, i nova Crna Gora, o kojoj Vojvodićeva govori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARSKI POSLOVI MILUTINA SIMOVIĆA I  BIZNISMENA TOMISLAVA ČELEBIĆA: Ja tebi tender – ti meni stan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sumnjiva veza milionskog tendera i kupovine trosobnog stana

 

Odlazeći predsjednik Opštine Nikšić i doskorašnji ministar poljoprivrede i ujedno potpredsjednik Vlade za finansijski sistem Milutin Simović kupio je u septembru 2019. godine imovinu vrijednu 242.000 eura. Međutim, prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac. Na to ukazuju podaci koje je prikupila Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA i Monitor.

Prema podacima Uprave za nekretnine, Simović je 30. septembra 2019. godine kupio trosoban stan (150m2) i parking prostor (32m2) od kompanije Čelebić, koja je u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića, poslovnog partnera i prijatelja predsjednika države Mila Đukanovića.

Istovremeno, dok se pripremala kupovina stana, tekao je i milionski vrijedan tender Ministarstva poljoprivrede koji je Simović dodijelio upravo Čelebićevoj drugoj kompaniji – Čelebić agrar, koja je postala 30-godišnji zakupac preko 156 hektara državne zemlje po cijeni od svega 1,01 cent/ m2 godišnje.

Zemljište se nalazi nedaleko od obale sa pogledom na more i atraktivnu uvalu Bigovo gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog naselja Bigova Bay sa dva hotela, 357 apartmana i 230 vila ukupne investicije od oko 300 miliona eura.

I iza projekta Bigova Bay se nalazi, preko mreže ofšor firmi sa Kipra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, još jedan prijatelj predsjednika Đukanovića – bivši palestinski ministar i poslanik Mohamed Dahlan, osuđen na tri godine zatvora u svojoj zemlji zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Dahlanovo hapšenje i izručenje palestinske vlasti traže još od 2015. godine a od 2019. godine je, zbog navodnog učešća u ranijem krvavom pokušaju svrgavanja predsjednika Redžepa Erdogana, i na potjernici Turske koja nudi nagradu od 700 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila hapšenju Dahlana.

Prema zvaničnim podacima sa portala Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Simović je kao tadašnji potpredsjednik Vlade po osnovu plate ostvario 2019. godine ukupan godišnji prihod od 21.363 eura kao i još 6.420 eura drugih prihoda što je ukupno 27.783 eura. Predstavnicima Agencije dostavio je podatak da je iste godine njegova supruga Ljiljana Simović prihodovala ukupno 31.156 eura (plate i renta). Bračni par Simović nije imao nikakvu prijavljenu ušteđevinu te, kao ni prethodne godine.

Mimo redovnih prihoda, bračni par Simović ima prijavljena sredstva iz tri stambena kredita od kojih su prva dva korištena za kupovinu pomenutog stana prema riječima samog Simovića. Glavni je od 120.000 eura dobijen 21. novembra 2017. godine od Hipotekarne banke koja je upisala teret na kuću u podgoričkom naselju Zlatica od 214 kvadrata, danas u vlasništvu Simovićeve kćerke. Taj kredit Milutin Simović je prijavio ASK-u u martu 2018. godine i otplaćuje ga u mjesečnim ratama od 855 eura. Drugi kredit je od 40.000 eura iz maja 2019. godine koji je njegova supruga podigla i za koji plaća mjesečnu ratu od 40 eura i treći od 3.500 eura iz oktobra 2015. godine.

Vladimir OTAŠEVIĆ
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA BRATIĆ I NESUĐENA DIREKTORICA  ĐAČIĆ: Slika i prilika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šovinistički ispadi tek postavljene, pa odmah i smijenjene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu slučajni incidenti u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti

 

Šovinistički ispadi nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu tek slučajni incidenti u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS) kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. I upozorava na opasnu praksu – nigdje drugačijih.

Đačićeva je smijenjena odlukom ministarke Bratić, nakon što je njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, simbolom četničkog pokreta, osvanula ove nedjelje na društvenoj mreži Instagram, i izazvala snažnu osudu javnosti. Za vršiteljku dužnosti direktorice OŠ „Ristan Pavlović“ izabrana je u ponedjeljak, 26. aprila, a smijenjena je jedva dva dana poslije.

,,Nepodnošljiva mi je sama pomisao da Srpkinja ode za Hrvata ili Muslimana. Tu pomirenja nema. Nema objašnjenja za tu ljubav. Imam koleginicu koja je izbjegla iz Sarajeva, došla ovdje i udala se za Muslimana, oca joj je to u grob ‘oćeralo. Umjesto da djecu krštava, ona ih suneti“, jedna je od huškačkih i necivilizovanih objava na nalogu @crnogorka__ na društvenoj mreži Tviter, čija je autorka navodno Đačić.

Navodno, jer je ona demantovala povezanost sa tim online profilom, iako su na njemu objavljivane i njene fotografije. Monitor je Đačićevu kontaktirao, ali do zaključenja ovog broja nije odgovorila na pitanja.

Na istom nalogu podijeljena je i fotografija Instagram profila izvjesne Ermine, koja pravi torte, na kojoj se nalazi torta sa likom Svetog Save, iznad kog je ćirilicom napisan tekst Srećna slava. Uz tu objavu, sa naloga koji se pripisuje Bojani Đačić, napisan je i komentar – Ne može protiv svetosavskog genetskog koda… Kako bula ćirilicu veze.

Još je grozomornih objava dijeljeno sa istog profila.

Valja ukazati na to da se ministarka Vesna Bratić nije distancirala od neprihvatljivog ponašanja njene izabranice. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez ijednog zvaničnog izjašnjenja MPNKS-a. No, to neće izbrisati činjenicu da ju je odabrala i na funkciju postavila upravo ministarka.

Nije imenovanje Bojane Đačić jedini sporni potez Vesne Bratić, čija je, podsjećanja radi, kandidatura osporavana upravo zbog izjava da se ponosi što je „srpski nacionalista“ ili one da je Boris Dežulović ,,ustaša”.

Za novog člana Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) Bratićka je postavila Budimira Aleksića, profesora Cetinjske bogoslovije i poslanika DF-a, poznatog javnosti, između ostalog, i po rijetkom glasu u Skupštini Crne Gore protiv Zakona o istopolnim brakovima ili po uvodnom govoru o „snu o srpskom jedinstvu” na konferenciji Podgorička skupština 1918. i ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Osim njega, članice UO UCG-a su i profesorice Milijana Novović Burić i Milena Burić, bliske novim vlastima. Na funkciju vršioca dužnosti rektora Univerziteta postavljen je Vladimir Božović, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske i jedan od osnivača senzacionalističkog portala In4S.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORUPCIJA PRAVOSUĐA PO METRU KVADRATNOM: Dam ti stan, pa ti sudi i tuži nepristrasno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od bivših vlada stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog, kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i četiri Ustavnog suda… Predsjednici komisija za dodjelu bili su Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković, a sudije i tužioci su onda trebali da odlučuju po krivičnim prijavama podnesenim protiv njih i njihovih partijskih drugova

 

Skandal oko dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima se nastavlja. Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković ove nedjelje je objavila nove podatke sa dosad nepoznatim detaljima ovog školskog primjera korupcije. Ugovore su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti.

Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Tako je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru platio nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Posebno problematično kod raspodjele je to što je Vlada direktno uticala na ,,nezavisnu” granu vlasti, a po svom nahođenju odlučivala ko će od sudija i tužilaca dobiti stan ili par desetina hiljada eura pomoći. Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali ispod 100 euro.

Sudije i tužioci su dobro znali da tu nisu čista posla. Od januara 2014. godine, Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada propisano je da se ,,postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”. Oni koji su imali veze sa vlašću vješto su izbjegavali ovu odredbu zakona pa su molili direktno Vladu da im dodijeli stan ili kredit. Suprotno citiranom Zakonu stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i po četiri sudije Upravnog i Vrhovnog, i četiri sudije Ustavnog suda od sedam koliko ih ima…

DPS je tako skoro savršeno zaokružio sistem korupcije – predsjednici  Vladine Komisije za stambena pitanja bile su njegove perjanice Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković. Oni su maltene poklanjali stanove i kredite izabranim sudijama ili tužiocima, koji su u isto vrijeme ,,samostalno” i ,,nepristrasno” trebali da odlučuju o brojnim krivičnim prijavama protiv njih  i njegovih partijskih drugova na čelu sa liderom Milom Đukanovićem. Sve je trebalo da prevenira Agencija za sprečavanje korupcije, čiji bivši čelnik Sreten Radonjić u maju 2017. godine,  traži 40.000 eura za adaptaciju i proširenje stana. Vlada je svojom Odredbom propisala da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do maksimalno 15.000 eura. Međutim, u slučaju Radonjića, kao i mnogim drugim, Vlada krši svoju odredbu i dodjeljuje mu traženi iznos uz obavezu da vrati samo 8.000 eura. Ostatak je čašćavala iz naših džepova. Radonjiću je rata 73,5 eura na deset godina, uz,  za obične  građane, nevjerovatnu kamatu od dva odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo