Povežite se sa nama

MONITORING

NAPADI NA POLICAJCE, ADVOKATE, NOVINARE, BANKARE: Kriminalci demonstriraju moć

Objavljeno prije

na

Podgorički advokat Lazar Aković napadnut je i povrijeđen početkom nedjelje, u naselju Siti kvart. ,,Bila su dva lica… Bio je to smišljen napad, a ne razbojništvo jer mi ništa nijesu uzeli niti pokušali uzeti. Ovaj što me udarao opsovao mi je majku i rekao nećeš više živjeti”, prisjeća se napadnuti advokat.

Lazar Aković je do odlaska među advokate, bio sudija Višeg suda u Podgorici. Pažnju javnosti privukao je kao predsjednik Sudskog vijeća u postupcima za ubistvo vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, u kojima je izrekao osuđujuće presude praćene višegodišnjom zatvorskom kaznom. Iste godine kada je donio te dvije presude (2009), podnio je ostavku na sudijsku funkciju ,,jer ne prihvata bilo čije ultimatume, pritiske, prijetnje i zastrašivanja”. Prozvani se nijesu trudili da odgovore.

Kao advokat Budvanina Vida Rađenovića Aković je bio akter postupka u aferi Košljun gdje je njegov klijent priznao krivicu i potom bio osuđen na šest mjeseci zatvora. To je izazvalo nezadovoljstvo među nekim njegovim kolegama koji su branili druge optužene, pa je advokat Vladan Bojić na račun Akovića iznio teške uvrede nazivajući ga ,,najvećom bitangom koja je koračala zemljom”. Pokazalo se to na osnovu prisluškivanih razgovora koje je tužilaštvo prikupilo tokom istrage koja je protiv Bojića vođena zbog sumnji da je odao povjerljive podatke iz istrage vezane za afere TQ Plaza i Jaz.

Da stvar bude čudnija, samo dan ili dva prije napada na Akovića, praktično na istom mjestu, osoba koju je policija identifikovala kao Zorana Pajovića (34) napala je i ozbiljno povrijedila 12-godišnjeg dječaka B.B, sina advokata Bojića. Vladan Bojić vjeruje da je ovaj napad povezan sa prijavom koju je protiv NN lica podnio zbog nezakonitog prisluškivanja.

Desetak dana prije napada na podgoričke advokate, odnosno njihovu maloljetnu djecu, u naselju Zagorič, na drugom kraju Podgorice, ranjen je šef sprovodničke službe ZIKS-a Miloje Peković. Do danas nepoznati napadači na Pekovića pucali su iz zasjede, u jutarnjim časovima. ,,Ovaj kukavički čin neće ostati bez adekvatne reakcije države”, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde koje je publikovano istog dana, nekoliko sati nakon ranjavanja Pekovića. „Ministarstvo pravde očekuje od nadležnih organa da preduzmu sve radnje i mjere u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, u cilju rasvjetljavanja okolnosti ovog slučaja i privođenja pravdi odgovornih”. Isto očekuje i javnost. Pitanje je samo da li je to dovoljno za bilo kakav pomjeraj sa mrtve tačke.

Niz nerasvijetljenih zločina ne obećava boljitak.

Ne govorimo tu samo o najtežim djelima, poput prošlogodišnjih profesionalnih ubistava u Budvi, kada su živote izgubili nekadašnji poslanik LSCG Saša Marković i njegov kum, budvanski ugostitelj Goran Đuričković, koji je zimus ubijen snajperskim hicem sa zidina budvanskog Starog grada. Policija nije spriječila ovaj zločin iako je i Đuričković sa njima podijelio informaciju da mu se sprema profesionalna likvidacija.

Prema nezvaničnim tvrdnjama iz policije i interpretacijama iz ovdašnjeg kriminalnog miljea, motiv za pomenuta ubistva ali i čitav niz kriminalnih obračuna koji traju od početka prošle godine jeste nestanak nekoliko stotina kilograma kokaina u jednoj španskoj luci (Valensiji). Različiti izvori pominju 200 do 300 kilograma droge. Izgleda da su ovdašnji nasljednici razrađenih kokainskih puteva prošvercovali makar jednu veliku pošiljku iz Južne Amerike. Neko se polakomio i droga je nestala iz šteka u kome je bila privremeno uskladištena.

Potom je krajem februara prošle godine, u razmaku manjem od 12 sati, u Podgorici usred dana, u neposrednoj blizini dječjeg vrtića u Bloku V, dignut u vazduh blindirani audi Milana Vujotića, dok je iste večeri u Beogradu, na kućnom pragu, ubijen Cetinjanin Goran Radoman Gero. Prema podacima policije Vujotić i pokojni Radoman bili su pripadnici škaljarskog klana. A Škaljarci su, izgleda, bili dio međunarodne kriminalne ekipe koja je dopremila, pa izgubila kokainski tovar vrijedan desetine miliona eura.

Da priča bude kompletna – Đuričković je ubijen dan nakon što su u Višem sudu u Podgorici Južnoafrikanac Gregori Majkl Feraris i Cetinjanin Aleksandar Marković negirali optužbe prema kojima su prošlog ljeta planirali ubistvo Đuričkovića ili nekog od članova njegove najbliže familije (navodno je kod jednog od osumnjičenih pronađena fotografija pokojnikovog brata).

Nijesu samo narkotici opasni po život. Prošlog maja, takođe u Podgorici, nepoznati napadač je u zasjedi sačekao, a onda pucnjima iz vatrenog oružja ranio u nogu univerzitetskog profesora Olega Obradovića. ,,Cjelokupni sastav podgoričke policije odmah se dao u potragu za napadačem”, javili su izvještači jednog od medija bliskih Vladi, ,,prema prvoj rekonstrukciji napada, vjeruje se da je (napadač) imao namjeru da opomene Obradovića. Međutim, o kakvoj je opomeni riječ ostaje nepoznanica, jer istražitelji nemaju saznanja da je Obradović bio u bilo kakvim problemima, niti sukobima koji bi imali ovakav epilog”.

Do danas zvanično nije utvrđeno ko je i zašto pucao na doktora matematičkih nauka, predavača na Prirodno matematičkom i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, jednog od osnivača Interneta CG, nekada prvog čovjeku ovdašnjeg Telekoma (državnog i privatizovanog), predsjednika borda prvo CKB-a onda i Prve banke, te osnivača, vlasnika, suvlasnika i(li) ovlašćenog zastupnika niza preduzeća koja su poslovala u oblasti informatike, energetike, farmacije, trgovine na veliko i malo, teške industrije, poljoprivrede… U ime države ili, još češće, sa državom.

Nezvanične spekulacije koje su se mogle čuti i u parlamentu dovodile su Obradovićevo ranjavanje u kontekst sa njegovim eventualnim svjedočenjem u aferi Telekom.

Prema istim interpretacijama, višak informacija i navodna spremnost da se one podijele sa domaćim i stranim istražiteljima dovele su u bolničku postelju, desetak mjeseci prije Obradovića, i Predraga Mitrovića. Još se ne zna ko je na kućnom pragu ranio Mitrovića, direktora Uprave za dijasporu i nekadašnjeg prvog čovjeka Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Istraga je u toku. Valjda.

Nadležni su, u prvi mah, (ne)djelo do danas nepoznatog uličnog umjetnika kvalifikovali kao ,,izazivanje opšte opasnosti sa lakom tjelesnom povredom”!? Tek je naknadno, pošto je događaj analiziran a šteta procijenjena na organima vladajuće partije, ranjavanje Mitrovića prekvalifikovano u pokušaj ubistva. Iako su, ako je vjerovati upućenima, nadležni iz policije i tužilaštva, baš kao i njihovi partijski komesari tadašnje DPSDP koalicije, znali da naum anonimnog pucača nije bio da Mitrovića ubije. Nego da njemu, i svima sličnima, skrene pažnju na to da svako činjenje povlači i konsekvence. Da ćutanje, u režimu organizovanog kriminala i korupcije, vrijedi koliko i život.

Zvanično, i dalje je nepoznanica ko je, prošlog maja, ispred podgoričke teretane Eurosport pretukao rukovodioca Sektora za normativne poslove Ministarstva odbrane, Luku Nikčevića. On je, nakon napada, u besvjesnom stanju dopremljen u Klinički centar. Dan nakon napada inspektorima je rekao da se ne sjeća ničega, pa čak ni gdje je i kako povrijeđen. Tu se priča završava.

Bez zvaničnog odgovora je i pitanje ko je pretukao bivšeg načelnika CB Berane Veselina Krgovića? Da li su svi zaboravili da je i nekadašnji načelnik CB Nikšić, danas uticajan biznismen, Miodrag Daka Davidović prije nekoliko godina pretučen metalnom šipkom na trim stazi nikšićke Trebjese. Sjećate li se bombe koja je prije devet godina eksplodirala ispod automobila Tomislava Čelebića, građevinskog preduzetnika, poslovnog partnera premijera Đukanovića (UDG) i povlašćenog ponuđača u poslovima sa bezbjednosno–policijskim strukturama?

Prije petnaestak dana, prvostepenom presudom u Osnovnom sudu u Podgorici, optuženi Vladimir Janković oslobođen je sumnji da je 29. oktobra 2014. u centru Podgorice , skupa sa NN saučesnikom, metalnim šipkama pretukao izvršnog direktora NLB banke Roberta Kleindensta. Tako da i ovaj slučaj možemo voditi kao neriješen.

Uostalom, na crnogorskim ulicama nije opasno sresti se samo sa kriminalcima. Skoro šest mjeseci nakon nereda na ulicama Podgorice, nakon sukoba do danas nepoznatih demonstranata (što zvuči gotovo nemoguće) i policajaca pred Skupštinom CG, ne zna se ko je širom grada bacao suzavac i batinao prolaznike. Komandiri, navodno, ne prepoznaju maskirane policajce koji su brutalno kršili zakonska ovlašćenja. Starješine i šefovi nekažnjeno tolerišu ovo sljepilo. Za zlu ne trebalo. Čak i žrtve počinju da sumnjaju u ono što su vdjeli vlastitim očima i osjetili na sopstvenim kostima. Snaga države. I kriminalnog bratstva koje se krije iza nje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo