Povežite se sa nama

MONITORING

NAPADI NA POLICAJCE, ADVOKATE, NOVINARE, BANKARE: Kriminalci demonstriraju moć

Objavljeno prije

na

Podgorički advokat Lazar Aković napadnut je i povrijeđen početkom nedjelje, u naselju Siti kvart. ,,Bila su dva lica… Bio je to smišljen napad, a ne razbojništvo jer mi ništa nijesu uzeli niti pokušali uzeti. Ovaj što me udarao opsovao mi je majku i rekao nećeš više živjeti”, prisjeća se napadnuti advokat.

Lazar Aković je do odlaska među advokate, bio sudija Višeg suda u Podgorici. Pažnju javnosti privukao je kao predsjednik Sudskog vijeća u postupcima za ubistvo vlasnika i urednika Dana Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, u kojima je izrekao osuđujuće presude praćene višegodišnjom zatvorskom kaznom. Iste godine kada je donio te dvije presude (2009), podnio je ostavku na sudijsku funkciju ,,jer ne prihvata bilo čije ultimatume, pritiske, prijetnje i zastrašivanja”. Prozvani se nijesu trudili da odgovore.

Kao advokat Budvanina Vida Rađenovića Aković je bio akter postupka u aferi Košljun gdje je njegov klijent priznao krivicu i potom bio osuđen na šest mjeseci zatvora. To je izazvalo nezadovoljstvo među nekim njegovim kolegama koji su branili druge optužene, pa je advokat Vladan Bojić na račun Akovića iznio teške uvrede nazivajući ga ,,najvećom bitangom koja je koračala zemljom”. Pokazalo se to na osnovu prisluškivanih razgovora koje je tužilaštvo prikupilo tokom istrage koja je protiv Bojića vođena zbog sumnji da je odao povjerljive podatke iz istrage vezane za afere TQ Plaza i Jaz.

Da stvar bude čudnija, samo dan ili dva prije napada na Akovića, praktično na istom mjestu, osoba koju je policija identifikovala kao Zorana Pajovića (34) napala je i ozbiljno povrijedila 12-godišnjeg dječaka B.B, sina advokata Bojića. Vladan Bojić vjeruje da je ovaj napad povezan sa prijavom koju je protiv NN lica podnio zbog nezakonitog prisluškivanja.

Desetak dana prije napada na podgoričke advokate, odnosno njihovu maloljetnu djecu, u naselju Zagorič, na drugom kraju Podgorice, ranjen je šef sprovodničke službe ZIKS-a Miloje Peković. Do danas nepoznati napadači na Pekovića pucali su iz zasjede, u jutarnjim časovima. ,,Ovaj kukavički čin neće ostati bez adekvatne reakcije države”, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde koje je publikovano istog dana, nekoliko sati nakon ranjavanja Pekovića. „Ministarstvo pravde očekuje od nadležnih organa da preduzmu sve radnje i mjere u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, u cilju rasvjetljavanja okolnosti ovog slučaja i privođenja pravdi odgovornih”. Isto očekuje i javnost. Pitanje je samo da li je to dovoljno za bilo kakav pomjeraj sa mrtve tačke.

Niz nerasvijetljenih zločina ne obećava boljitak.

Ne govorimo tu samo o najtežim djelima, poput prošlogodišnjih profesionalnih ubistava u Budvi, kada su živote izgubili nekadašnji poslanik LSCG Saša Marković i njegov kum, budvanski ugostitelj Goran Đuričković, koji je zimus ubijen snajperskim hicem sa zidina budvanskog Starog grada. Policija nije spriječila ovaj zločin iako je i Đuričković sa njima podijelio informaciju da mu se sprema profesionalna likvidacija.

Prema nezvaničnim tvrdnjama iz policije i interpretacijama iz ovdašnjeg kriminalnog miljea, motiv za pomenuta ubistva ali i čitav niz kriminalnih obračuna koji traju od početka prošle godine jeste nestanak nekoliko stotina kilograma kokaina u jednoj španskoj luci (Valensiji). Različiti izvori pominju 200 do 300 kilograma droge. Izgleda da su ovdašnji nasljednici razrađenih kokainskih puteva prošvercovali makar jednu veliku pošiljku iz Južne Amerike. Neko se polakomio i droga je nestala iz šteka u kome je bila privremeno uskladištena.

Potom je krajem februara prošle godine, u razmaku manjem od 12 sati, u Podgorici usred dana, u neposrednoj blizini dječjeg vrtića u Bloku V, dignut u vazduh blindirani audi Milana Vujotića, dok je iste večeri u Beogradu, na kućnom pragu, ubijen Cetinjanin Goran Radoman Gero. Prema podacima policije Vujotić i pokojni Radoman bili su pripadnici škaljarskog klana. A Škaljarci su, izgleda, bili dio međunarodne kriminalne ekipe koja je dopremila, pa izgubila kokainski tovar vrijedan desetine miliona eura.

Da priča bude kompletna – Đuričković je ubijen dan nakon što su u Višem sudu u Podgorici Južnoafrikanac Gregori Majkl Feraris i Cetinjanin Aleksandar Marković negirali optužbe prema kojima su prošlog ljeta planirali ubistvo Đuričkovića ili nekog od članova njegove najbliže familije (navodno je kod jednog od osumnjičenih pronađena fotografija pokojnikovog brata).

Nijesu samo narkotici opasni po život. Prošlog maja, takođe u Podgorici, nepoznati napadač je u zasjedi sačekao, a onda pucnjima iz vatrenog oružja ranio u nogu univerzitetskog profesora Olega Obradovića. ,,Cjelokupni sastav podgoričke policije odmah se dao u potragu za napadačem”, javili su izvještači jednog od medija bliskih Vladi, ,,prema prvoj rekonstrukciji napada, vjeruje se da je (napadač) imao namjeru da opomene Obradovića. Međutim, o kakvoj je opomeni riječ ostaje nepoznanica, jer istražitelji nemaju saznanja da je Obradović bio u bilo kakvim problemima, niti sukobima koji bi imali ovakav epilog”.

Do danas zvanično nije utvrđeno ko je i zašto pucao na doktora matematičkih nauka, predavača na Prirodno matematičkom i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, jednog od osnivača Interneta CG, nekada prvog čovjeku ovdašnjeg Telekoma (državnog i privatizovanog), predsjednika borda prvo CKB-a onda i Prve banke, te osnivača, vlasnika, suvlasnika i(li) ovlašćenog zastupnika niza preduzeća koja su poslovala u oblasti informatike, energetike, farmacije, trgovine na veliko i malo, teške industrije, poljoprivrede… U ime države ili, još češće, sa državom.

Nezvanične spekulacije koje su se mogle čuti i u parlamentu dovodile su Obradovićevo ranjavanje u kontekst sa njegovim eventualnim svjedočenjem u aferi Telekom.

Prema istim interpretacijama, višak informacija i navodna spremnost da se one podijele sa domaćim i stranim istražiteljima dovele su u bolničku postelju, desetak mjeseci prije Obradovića, i Predraga Mitrovića. Još se ne zna ko je na kućnom pragu ranio Mitrovića, direktora Uprave za dijasporu i nekadašnjeg prvog čovjeka Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma. Istraga je u toku. Valjda.

Nadležni su, u prvi mah, (ne)djelo do danas nepoznatog uličnog umjetnika kvalifikovali kao ,,izazivanje opšte opasnosti sa lakom tjelesnom povredom”!? Tek je naknadno, pošto je događaj analiziran a šteta procijenjena na organima vladajuće partije, ranjavanje Mitrovića prekvalifikovano u pokušaj ubistva. Iako su, ako je vjerovati upućenima, nadležni iz policije i tužilaštva, baš kao i njihovi partijski komesari tadašnje DPSDP koalicije, znali da naum anonimnog pucača nije bio da Mitrovića ubije. Nego da njemu, i svima sličnima, skrene pažnju na to da svako činjenje povlači i konsekvence. Da ćutanje, u režimu organizovanog kriminala i korupcije, vrijedi koliko i život.

Zvanično, i dalje je nepoznanica ko je, prošlog maja, ispred podgoričke teretane Eurosport pretukao rukovodioca Sektora za normativne poslove Ministarstva odbrane, Luku Nikčevića. On je, nakon napada, u besvjesnom stanju dopremljen u Klinički centar. Dan nakon napada inspektorima je rekao da se ne sjeća ničega, pa čak ni gdje je i kako povrijeđen. Tu se priča završava.

Bez zvaničnog odgovora je i pitanje ko je pretukao bivšeg načelnika CB Berane Veselina Krgovića? Da li su svi zaboravili da je i nekadašnji načelnik CB Nikšić, danas uticajan biznismen, Miodrag Daka Davidović prije nekoliko godina pretučen metalnom šipkom na trim stazi nikšićke Trebjese. Sjećate li se bombe koja je prije devet godina eksplodirala ispod automobila Tomislava Čelebića, građevinskog preduzetnika, poslovnog partnera premijera Đukanovića (UDG) i povlašćenog ponuđača u poslovima sa bezbjednosno–policijskim strukturama?

Prije petnaestak dana, prvostepenom presudom u Osnovnom sudu u Podgorici, optuženi Vladimir Janković oslobođen je sumnji da je 29. oktobra 2014. u centru Podgorice , skupa sa NN saučesnikom, metalnim šipkama pretukao izvršnog direktora NLB banke Roberta Kleindensta. Tako da i ovaj slučaj možemo voditi kao neriješen.

Uostalom, na crnogorskim ulicama nije opasno sresti se samo sa kriminalcima. Skoro šest mjeseci nakon nereda na ulicama Podgorice, nakon sukoba do danas nepoznatih demonstranata (što zvuči gotovo nemoguće) i policajaca pred Skupštinom CG, ne zna se ko je širom grada bacao suzavac i batinao prolaznike. Komandiri, navodno, ne prepoznaju maskirane policajce koji su brutalno kršili zakonska ovlašćenja. Starješine i šefovi nekažnjeno tolerišu ovo sljepilo. Za zlu ne trebalo. Čak i žrtve počinju da sumnjaju u ono što su vdjeli vlastitim očima i osjetili na sopstvenim kostima. Snaga države. I kriminalnog bratstva koje se krije iza nje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo