Povežite se sa nama

MONITORING

MINISTARSTVO TURIZMA I LAŽNE GARANCIJE: Hotel As kao Titanik

Objavljeno prije

na

Gabaritni hotel As, sagrađen u uvali Perazića Do kod Petrovca, može ponijeti pridjev – ukleti. Njegovu izgradnju od početka osamdesetih godina prošlog vijeka do danas, pratile su brojne nedaće, sudske afere, blokade, promjene vlasnika i prodaje, sve do najnovijeg skandala u kome su Vladi, odnosno Ministarstvu održivog razvoja i turizma, podmetnute falsifikovane bankarske garancije.

Ministarstvo turizma podnijelo je krivičnu prijavu protiv šest osoba, vlasnika i odgovornih lica srpsko-ruske kompanije Nega turs, zbog otkrića da su garancije date Vladi i hotelskoj grupi Budvanska rivijera, koje su bile uslov za potpisivanje aneksa ugovora o produžetku rokova za završetak radova na hotelu, na iznos od tri miliona eura, bile lažne.

Time će trinaestogodišnja saga o neuspjeloj privatizaciji, megalomaniji bez pokrića, rekonstrukciji i dogradnji ogromnog hotela koji se poput nasukanog Titanika prislonio uz brdo u naselju Perazića Do, dobiti epilog u tužilaštvu i sudu.

Među prvim privatizacijama u crnogorskom hotelijerstvu bila je prodaja hotela As 2002. godine, za koji je Nega turs platila iznos od pet miliona njemačkih maraka. Kupac se obavezao da će izvršiti rekonstrukciju i adaptaciju oronulog hotela do niova od četiri hotelske zvjezdice. Otvaranje je ugovoreno za narednu 2003. godinu. Ali od toga nije bilo ništa.

Vlasnici Nega tursa, braća Dejan i Nedeljko Gardašević sa ruskim partnerom Viktorom Mazanov, imali su druge planove.

Htjeli su veći hotel, vile, apartmane, marine i bazene, pa su ubrzo pristupili rušenju dijela hotela i širenju u svim pravcima, po visini i širini. Investicija je premašila njihove finansijske mogućnosti pa se gradnja odužila. Kako ugovorne obaveze nisu ispunjene ni nakon 12 godina, Vlada odlučuje da investitoru pruži još jednu šansu, koju on nije iskoristio. U februaru 2014, potpisan je aneks ugovora prema kome se Nega turs obavezala da će u dvije faze, do kraja 2015. godine, uložiti oko 50 miliona eura, završiti radove, uz ponuđene garancije moćne moskovske Sberbanke.

U 2016. hotel As je i dalje Skadar na Bojani, napušteni betonski skelet od l6 spratova, usječen u brdo ispod magistralnog puta za Petrovac.

Nakon 13 godina punih lažnih obećanja i propalih pregovora, u januaru ove godine Vlada odlučuje da raskine ugovor o kupoprodaji hotela As i aktivira date garancije koje su isticale 1. februara. Tada je, navodno, otkrivena prevara.

Iako radovi nisu odmicali, ministar Branimir Gvozdenović davao je izjave kako nema razloga za brigu jer je investitor ,,dao čvrste finansijske garancije”, da će posao završiti u dogovorenom roku.

Dan otkriva da su garancije završile kod Atlas banke, koja je u vlasništvu Duška Kneževića. Atlas banka se obavezala ,,da će na prvi poziv, bez prigovora, izvršiti uplatu na žiro račun korisnika garancije, Vlade i Budvanske rivijere, za slučaj da Nega turs ne izvrši obavezu iz aneksa ugovora”. Zato nije jasno zašto se to nije i dogodilo te zašto se Ministarstvo za pomoć obratilo državnom tužilaštvu.

,,U narednom periodu Ministarstvo će maksimalno insisistirati da se ispita odgovornost svih učesnika u postupku”, kazala je generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović.

Bilo bi dobro da počne od sebe i kolega u vladinom resoru, u kome dugi niz godina zauzima važne pozicije. Od ministra uređenja prostora u vrijeme prodaje hotela, Rada Gregovića, preko Predraga Nenezića, Predraga Sekulića do aktuelnog ministra Branimira Gvozdenovića, koji bi mogli dati odgovore na pitanja kako se hotel As godinama uvećavao bez odobrenja za gradnju, bez uporišta u planskoj dokumentaciji, u suprotnosti sa odredbama ugovora o kupoprodaji.

U Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine gospođa Brajović zauzimala je poziciju pomoćnika ministra za inspekcijski nadzor i prekršajni postupak, pa bi mogla da pojasni kako je investitor, ničim ometan, napravio ekološku katastrofu u atraktivnom, rajskom odmaralištu Perazića Do. Kako je mijenjao geografiju naselja, rušio brdo i survavao ga u more, kako bi pored starog, napravio novi hotel od 17 spratova, bez detaljnog plana, urbanističkog projekta ili neke državne studije. Da ispita ko je i kada, na osnovu kog plana, izdao investitoru građevinsku dozvolu za dogradnju, za dupliranje kapaciteta koje je kupio. Parcela na kojoj se nalazi hotel As nije detaljno razrađena nijednim lokalnim planskim dokumentom.

U Ministarstvu turizma nastala je panika tek tada, kada su shvatili da su prevareni. Niko se nije uznemiravao dok je investitor uništavao prirodu, plažu, more, ekologiju očuvanog odmarališta, obraslog u zelenilo. Nasilno je pomjeren tok jedinom potoku koji se sa okolnih paštrovskih brda sliva u more, kako bi se dobilo više prostora za garažu.

Novi vodotok sada potkopava temelje 12 kuća u naselju.

Manje je poznato da su graditelji hotela As 1974, izgradili za cijelo naselje prvu kanalizacionu mrežu sa prečišćavanjem u Crnoj Gori, kakve se po primorskim opštinama tek sada grade. Investitor je tu kanalizaciju presjekao, sada se otpadne vode sela slivaju u potok a njime, direktno u more. Predivna prirodna plaža pretvorena je u septičku jamu, u najzagađeniji dio obale.

Novi hotel As najavljivan je kao primjer vrhunskog luksuza i ekstravagancije u hotelijerstvu. Na hotelu ekstremnih gabarita, visokom do sedamnaest spratova, koji podsjećaju na palube nekog luksuznog kruzera ukotvljenog na pješčanom žalu, planirana je izgradnja čak tri heliodroma, koji bi zadovoljili očekivanu najezdu svjetskih bogataša. Cijela Crna Gora ima samo jedan, po propisima izgrađen, registrovan heliodrom, onaj na hotelu Splendid, dok su u Dolu planirana tri. Jedan na hotelu, drugi na plaži i treći među jahtama, na doku hotelske marine.

Planirana je gradnja prostranih otvorenih i zatvorenih bazena, jedan sa specijalnim mašinama za proizvodnju vještačkih talasa, na kojima bi gosti surfovali, po uzoru na Las Vegas. Posebnu atrakciju predstavlja planirani podvodni restoran, kakav je izgrađen u poznatom hotelu Budž El Arab u Dubaiju. Investitor je na sve mislio, predviđeni su luksuzni apartmani za šeike, iz kojih se pruža veličanstven pogled na plavu pučinu, sa posebnim prostorijama za njihove hareme.

A onda je stigla ekonomska kriza zbog koje su svi planovi propali.

Neizvjesnost, zatvaranje, blokada, prate nesrećnu sudbinu hotela u Perazića Dolu.

Hotel As dobio je ime po Auto-moto savezu Jugoslavije, društvenoj firmi koja ga je izgradila u saradnji sa njemačkim klubom Adoc, za ljetovanja njemačkih turista koji na odmor odlaze svojim automobilima. Hotel je gradila beogradska stambena zadruga Komfor, koja je većinu zemljišta u nenaseljenom Perazića Dolu kupila od mještana na kome je sagradila atraktivno vikend naselje sa 52 vikendice, ušuškane u gustoj hrastovoj šumi. Komfor tada poklanja Auto-moto savezu parcelu za gradnju hotela i turistički razvoj naselja.

Početkom sedamdesetih izgrađen je, za tadašnje uslove luksuzan hotel sa 400 kreveta, opremljen bazenima, restoranima, malom lukom za čamce i mnogim drugim sadržajima. Posjedovao je vrijednu galeriju umjetničkih slika, koncertne klavire, diskoteku… Kada je hotel u potpunosti dovršen, kompletiran sa svom skupom opremom, posteljinom, posuđem i escajgom sa utisnutim monogramom, sa angažovanim osobljem, svečano otvaranje je stopirano zbog izbijanja čuvene afere Komfor.

Pale su optužbe federalne vlasti za korupciju, kojima su se rukovodioci beogradske zadruge sumnjičili za spregu sa vlasnicima vila, kojima su one navodno izgrađene na teret hotela.

Ti prvi vikendaši koji su otkrili netaknutu prirodu Perazića Dola, kupci vikendica nalik na bungalove, bile su ugledne ličnosti tadašnje Jugoslavije, sudije, advokati, istaknuti Titovi saradnici, univerzitetski profesori, generali, glumci…

Smijenjen je i uhapšen generalni sekretar Auto-moto saveza Laza Lotvin i mnogi drugi učesnici, ali tokom višegodišnje istrage i suđenja, optužbe za korupciju nisu dokazane.

Hotel je ostao zatvoren u narednih desetak godina. Na čelo Auto-moto saveza dolazi Vukašin Maraš koji početkom osamdesetih hotel As predaje Montenegroturistu. Rasformiranjem tog najvećeg jugoslovenskog turističkog preduzeća, hotel prelazi u sastav Budvanske rivijere koja je od njegove prodaje, dvadeset godina kasnije, prihodovala dva miliona maraka.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo