Povežite se sa nama

MONITORING

KAKO SU AKCIONARSKA DRUŠTVA ANGAŽOVANA U PREDIZBORNOJ TRGOVINI GLASOVIMA: Šest boja sive

Objavljeno prije

na

Branimir-Gvozdenovic01NN_oc

Dok nagađamo hoći li doći do nastavka razgovora vlasti i opozicije oko organizovanja „prvih demokratskih i fer izbora”, u Crnoj Gori se i dalje vodi žučna polemika o razlozima zbog kojih su propali prethodni pregovori.

Bez namjere da utičemo na smirivanje strasti, pozabavimo se odnosima na jednoj od uspostavljenih linija fronta – akcionarskim društvima u većinskom vlasništvu države koja, prema tvrdnjama opoziciono nastrojenih stručnjaka i ekonomskih analitičara, svojim novcem i (ne)ekonomskim angažmanom u predizbornoj kampanji pomažu u prikupljanju glasova za račun vladajuće koalicije.

Nedavni pregovori fokusirali su se na šest „sumnjivih” kompanija: Elektroprivredu, Aerodorome CG, Poštu CG, Monteput, Montenegro aerlines i Plantaže. Opozicija je, prema dostupnim informacijama, tražila da joj vlast (čitaj DPS) omogući da u tim preduzećima dobije predstavnika u organima upravljanja „sa pravom na konsenzus-supotpis” na sve odluke koje se odnose na moguće zloupotrebe resursa, zapošljavanja/otpuštanja i unapređenja tokom izbornog procesa.

DPS-u je to bilo previše. Kao alternativu ponudili su mogućnost da opozicija dobije mjesto u bordu direktora tih preduzeća. Ubjeđujući opoziciju, ali mnogo više domaću i međunarodnu javnost, da je to sasvim dovoljno za kontrolu i sprečavanje, ranije registrovanih, zloupotreba. U suprotnome, forsirali su tezu majstori medijske manipulacije, prijetila bi opasnost da udružena opozicija zloupotrebom traženog prava veta zaustavi privredne aktivnosti u Crnoj Gori, nanoseći katastrofalne i nenadoknadive gubitke „regionalnom lideru”.

Šta je to što bi opozicioni kontrolori u preostalim državnim uzdanicama mogli vidjeti i, uz mnogo truda, spriječiti?

„EPCG je izborna baza DPS-a preko koje se u kampanji otpisuju dugovi i oprašta krađa”, ustvrdio je još prije šest godina predsjednik PzP-a Nebojša Medojević, najavljujući krivičnu prijavu protiv „grupe NN osoba iz Vlade, Regulatrone agencije za energetiku (REA) i uprave EPCG za organizovani kriminal”. Vremena su se promijenila, tvrde u EPCG (vidi boks) pa ta kompanija, sve i da hoće ne može manipulisati oprostom dugova i tolerisanjem krađe (nelegalne potrošnje). Međutim, predsjednik Kluba manjinskih akcionara EPCG Vasilije Miličković godinama ukazuje na problematične tokove novca kojima se milioni iz Elektroprivrede odlivaju u nepoznatom pravcu.

Može li se tako pomoći kampanja vladajuće koalicije koja, još od prošlih izbora, ovdašnjoj javnosti duguje objašnjenje za lažno prikazane donatore?

Bude li načina – u volju Srđana Kovačevića, predsjednika Odbora direktora EPCG, ne treba sumnjati. Ili nekome, za potvrdu njegove lojalnosti, treba veći dokaz od onoga što je Kovačević već uradio za braću Đukanović i njihovu Prvu banku?

Smije li se, nakon svega što smo čitali i slušali u aferi Snimak, i pomisliti da će Daliborka Pejović, predsjednica Odbora direktora Montenegro airlinesa i državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma propustiti priliku da – o državnom trošku – u Crnu Goru doveze i posljednjeg glasača koalicije okupljene oko DPS-a. Makar taj neko bio u Australiji ili na Grenlandu. Glas je glas.

Nevjerne Tome iz nevladinog sektora javljaju kako su u Pošti Crne Gore već počela tradicionalna prebrojavanja naših i njihovih glasača. Sjećate li se legendarnog pisma, sve sa oznakom „strogo povjerljivo” u kome upravnik pošte u Ulici slobode u Podgorici tadašnjem i sadašnjem izvršnom direktoru Milanu Martinoviću referiše da je, sve koristeći „prijateljstva, mrežu partije, pripadnike službe Agencije za javnu bezbjednost” došao do podataka o načinu na koji će glasati svi radnici u pošti jedan, „mada znam i za poštu osam, a i druge, jer godinama sam u sistemu”.

Direktorov povjerljivi obavještajac na kraju pisma utvrđuje vlastitu poziciju: „Pod Vašim rukovodstvom borci za crnogorski put dobili su šansu da sebi krče put u Pošti Crne Gore… Od mene ste napravili poštologa takve klase da ja nemam komentara i načina kako da Vam se odužim”.

Ni u Državnom tužilaštvu ne znaju šta će. Postupak utvrđivanja eventualnih zloupotreba još je u toku, saopštili su iz VDT-a u vrijeme kada je tu instituciju vodio Veselin Vučković. Od tada niko ni ne pita – ima prečih poslova i većih štetočina.

Da bi lakše pratili priču – Kovačević, Martinović i Pejovićeva svoj partijski i profesionalni uspon duguju ministru Branimiru Gvozdenoviću, za koga su radili, ili još rade, tokom njegove, ne previše uspiješne, ali bogate karijere.

Predizborni potencijali Aerodroma i Monteputa kojima u ime Socijaldemokrata Ivana Brajovića i Vujice Lazovića, odnosno Bošnjačke stranke gazduju Milovan Đuričković i Osman Nurković, toliko su poznati da na njih ne treba trošiti riječi.

Dovoljno se prisjetiti kako je i DPS-u, odnosno njima bezrezervno naklonjenoj NVO Crnogorska kulturna mreža (CKM) zasmetalo, pred lokalne izbore u Tivtu 2012, to koliko su se i kako SDP-ovci zapošljavali na tamošnjem aerodromu. Spisak svih članova jedinstvenog SDP-a koji su uhljebljenje našli u ovoj firmi bio bi duži od ovog teksta.

Što novim poslom, što novim asfaltom – makar on trajao samo polugođe – svoje mjesto u animiranju neopredijeljenih glasača tražiće i Monteput. Najavljena gradnja dionice autoputa daće dodatnu težinu njihovoj ponudi.

Konačno, niko ne sumnja da će domovini i svom nekadašnjem studentu i partijskom kolegi, a današnjem poslovnom partneru, znati da pomogne i predsjednik Odbora direktora Plantaža Veselin Vukotić. Makar visokoškolci sa Zavoda za zapošljavanje ponovo, kao u ljeto 2012, brali grožđe i breskve kako bi sticali iskustvo, zaradili 150 eura i stekli uslov za polaganje stručnog ispita!? „Bolje da ovako stiču praksu nego da sjede kod kuće”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje nije li to, ipak, predizborna zloupotreba. Znaju oni šta i kako treba.

Možemo li ljetos ponovo pričati i čitati slične priče? Sve zavisi od toga da li će, nakon pregovora sa opozicijom, DPS-olozima iz državnih preduzeća i javnih ustanova ostati dovoljno načina za stare i nove manipulacije. Volje im, znamo, ne manjka.

RAJKO ŠEBEK, DIREKTOR DIREKCIJE ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU EPCG
Nijesmo dio izbornog procesa

Elektroprivreda Crne Gore se ni u jednoj varijanti rasprave političkih predstavnika ne prepozanaje kada je riječ o mogućem uticaju na izborne procese koji se sprovode u našoj državi, kaže za Monitor Rajko Šebek, direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG. -Ponavljamo da EPCG nije u mogućnosti da bilo kome otpiše dug za utrošenu električnu energiju. Napominjemo da je uvođenjem novih tehničkih rješenja ova vrsta mogućih manipulacija dodatno isključena jer, kao i za eventualna isključenja potrošača, postupak ne zavisi od ljudskog faktora već od nove tehnologije. U slučajevima, kojih je, inače, veoma malo, nakon pravosnažnih sudskih odluka dostavljenih kompaniji, može se vršiti tzv. rasknjižavanje potraživanja, shodno važećim zakonskim propisima, međunarodnim računovodstvenim standardima i, ponavljamo, pravosnažnim sudskim odlukama. Kada je riječ o eventualnim zloupotrebama sistema javnih nabavki u kompaniji, napominjemo da se sve nabavke usluga, radova i opreme sprovode u skladu sa Zakonom koji tretira tu oblast, a transparentno i javno se ti podaci objavljuju na sajtu Uprave za javne nabavke i naše kompanije u dijelu posebno namijenjenom za tu svrhu. Na kraju, treba istaći da EPCG nije nadležna za kreiranje spiskova za subvencioniranja potrošača korisnika socijalno-zaštitnih prava. Naime, naša kompanija dobija spisak od Ministarstva rada i socijalnog staranja i shodno tom spisku sprovodi program subvencioniranja tih potrošača u skladu sa unaprijed definisanim pravilima, zaključuje Šebek.

Treba li proširiti kontrolu

Ako nije bilo velike dileme oko toga da li su se EPCG, Montenegro airlines, Pošta, Plantaže, Monteput i Aaerodromi dosadašnjim radom kvalifikovali da se nađu u predizbornim pregovorima vlasti i opozicije (većina stručnjaka koje smo konsultovali drži da jesu) mišljenja su podijeljenja na pitanju da li je taj spisak trebalo proširiti. Makar za cetinjski Montenegrobonus, Luku Bar, HTP Budvansku rivijeru, Rudnik uglja u Pljevljima… „Ko kontroliše Luku – kontroliše Bar”. Izjavu kojom se kratko i precizno definiše postojeće stanje stvari insajderi iz vrha nekadašnje DPSDP koalicije pripisuju Branimiru Gvozdenoviću, bivšem gradonačelniku Bara, a danas jednom od najdugovječnijih i najpouzdanijih ministara u Vladi Mila Đukanovića. Zapravo, bilo bi krajnje korektno da su se pod kontrolom našla i (para)državna preduzeća koja su, prije nekoliko godina, formalno privatizovana kroz stečaj i bankrot, ali stečajni postupak u njima – iz krajnje nejasnih razloga – zvanično još nije okončan. Tako da novi vlasnici i dalje ubiraju ne male benefite privremenog angažovanja radne snage bez prava na bolovanje, plaćeni odmor, sindikalno organizovanje… Govorimo o Željezari, KAP-u, Boksitima, Duvanskom kombinatu…, odnosno, o stotinama radnika i njihovim porodicama koje će predizborni specijalisti za ubjeđivanje bez mnogo truda uvjeriti kako samo glas za vlast ostavlja kakvu takvu nadu u nastavak radnog angažmana kojim se prehranjuje porodica. U suprotnom, proći će kao oni radnici iz rudnika Šuplja stijena u Pljevljima kojima je otkaz dao, zvuči li vam poznato ime – Veselin Pejović, novi (privilegovani) vlasnik preostale imovine Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo