Povežite se sa nama

MONITORING

FER I DEMOKRATSKI IZBORI: Ni na slici

Objavljeno prije

na

dusko-markovic

Kako trenutno stvari stoje, Viktorija Badža, jedna od najpoznatijih omladinki DPS-a, ne mora da brine za svoju budućnost. Na vlasti će njena partija dočekati da i ta generacija stasa i zauzme odgovarajuće mjesto u državi. Možda bi mogli da razmisle i o formiranju pionirske organizacije.

Vlada koja nema legitimitet stečen na izborima – vlada sve u šenaest, bez gubitka ijednog šrafa, a kamoli poluge vlasti. Pored toga, vrlo uspješno diktira hoće li ili neće i o čemu će razgovarati sa opozicijom. Na volju joj je. Dok su u opoziciji, kad ih pitate, svi za minimum jedinstva, kompromise i ostalo, u stvarnosti nijesu u stanju da naprave ni zajedničku fotografiju.

Za preko tri godine, koliko su imale zadatak da rade na „vraćanju povjerenja u izborni proces” vlast i opozicija su uspjele da povjerenje – drastično smanje.

Da izbori u Crnoj Gori nisu fer i slobodni smatra 61 odsto građana, 28 odsto misli da su izbori slobodni, pokazalo je istraživanje koje je agencija DeFacto sprovela za potrebe Centra za demokratsku tranziciju. Prema tom istraživanju, 11 odsto ispitanika kazalo je da ne zna, ili nije odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri se slažu sa tvrdnjom da su, generalno gledano, izbori u Crnoj Gori fer i slobodni.

Na isto pitanje u istraživanju koje je Ipsos uradio za potrebe CDT-a u februaru 2014. godine 47 odsto građana kazalo je da se ne slaže da su izbori fer i slobodni, 48 odsto ispitanika tada se složilo da su izbori slobodni, dok je pet procenata odgovorilo sa ,,ne znam”.

Široke su ovdje slobode, građani mogu da misle šta god hoće, nema jasnog znaka da će skorije izaći na poštene izbore.

Najnovija opoziciona djelatnost koja je propala bio je pokušaj lidera SNP-a da okupi stranke koje su glasale protiv povjerenja Vladi. Došli su predstavnici Demokratskog fronta i Demokrate Alekse Bečića, ostali su odbili.

Ranko Krivokapić predsjednik Socijaldemokratske partije kazao je da pozivu na sastanak mora prethoditi ,,šira koordinacija te da, u suprotnom, dobronamjerna inicijativa postaje nefunkcionalna”. Objasnio je i kako čeka da ,,DPS stane iza svog javnog stava da su sporne samo dvije stvari iz prijedloga Sporazuma. Sva je prilika da će Krivokapić prije biti smijenjen sa mjesta predsjednika Skupštine, nego što će dočekati da mu DPS razjasni je li ili nije njegova smjena bila sporna tokom parlamentarnog dijaloga. Što bi se s tim zamlaćivali.

Lider Demosa Miodrag Lekić poželio je Srđanu Miliću i SNP-u uspjeh: ,,Ipak, sastanku ne možemo prisustvovati jer smo ubijeđeni da su preskočeni neophodni, prethodni koraci, međusobnog konsultovanja i preciznog izbora tema za razgovor.”

Nakon sastanka kod Milića, 15 poslanika Demokratskog fronta predložili su plan o akcionom jedinstvu opozicije i konkretnom metodu borbe za prve pravične i poštene izbore u Crnoj Gori. S tim planom su, kazao je DF, saglasni nezavisni poslanici Mladen Bojanić, Novica Stanić i Obrad Gojković. Ukratko, smatraju da opozicija treba da napusti Skupštinu dok se ne smijeni Vlada Mila Đukanovića. Takođe, prema planu, opozicija ne treba da učestvuje u bilo kakvim novim razgovorima sa Milom Đukanovićem, ,,jer svaki vid pregovora sa predstavnicima režima negativno utiče na opozicione birače, od čega jedino korist može imati aktuelna Vlada”. Plan predviđa održavanja kontinuiranih demokratskih protesta, a njegovi potpisnici pozivaju predsjednika parlamenta i njegovu stranku da se priključe opoziciji.

Sve u svemu – još jedna potvrda da ćemo zajedničku fotografiju još čekati. U prilog tome dodatno ide priča koju ovih dana raspreda politička čarpšija o nesaglasnostima između URE i Demosa.

Čisto da ne iznevjeri značaj petka u ovogodišnjoj političkoj istoriji Crne Gore Ranko Krivokapić je za petak, 4. mart zakazao sjednicu kolegijuma na kojoj će, između ostalog, biti utvrđen i datum plenarnog zasjedanja na kojem će poslanici raspravljati i odlučivati o inicijativi za njegovo razrješenje.

Kako stvari izgledaju iz ugla DPS-a ovih dana je najpreciznije objasnio Duško Marković, potpredsjednik Vlade, zamjenik šefa partije, vršilac dužnosti ministra policije, bivši šef udbe i sudbe. ,,DPS je spreman za nastavak dijaloga sa svima o izbornom povjerenju, pod uslovom da zahtjevi budu zakoniti i realni”, kazao je Marković Atlas televiziji. Ponuda vladajuće koalicije je, kaže, toliko ozbiljna, da je ozbiljan politički partner ne bi mogao dovesti u pitanje.

,,Opoziciji nije u interesu da preko institucija i preko tih kapaciteta kontrolišu sprečavanje zloupotreba državnih resursa ili resursa lokalne samouprave u izbornom procesu, njima je cilj da imaju instrumente da blokiraju institucije i na taj način spriječe fer izbore”, razjasnio je Marković, ono u stilu jedne od svojih bivših funkcija. U sljedećoj rečenici međutim nije zaboravio finu glazuru kojom je, evo neko doba premazan: ,,Ponavljam, pozvaćemo ponovo sve političke aktere za sto da razgovaramo”.

Na pitanje da li je DPS spreman da izađe na izbore bez DF-a i ostalog dijela opozicije koji je učestvovao u dijalogu, nije imao dileme – izbora mora biti. ,,Političku scenu u Crnoj Gori ne čine samo DPS, DF i dio opozicije koji učestvuje u dijalogu, već je značajno šira i kompleksnija. Reći da su to satelitske partije DPS-a je argument iz nemoći”, kazao je Marković i precizirao da o satelitskim partijama govrori SDP koja nikad samostalno nije učestvovala na izborima.

Usput, to nije istina, ali mnogo je, za priču o demokratiji i izborima. važnije to što potpredsjednik Vlade ne vidi problem u tome da njegova partija na izbore ide sama sa sobom.

Malo ko ovdje vjeruje istraživanjima janog mnjenja, ali, ko neće drugačije, barem kao orijentacione može uzeti podatke iz istraživanja koje je nedavno Agencija DAMAR radila za potrebe Liberalne partije. Prema njihovim rezultatima, DPS ima podršku 40,9 odsto građana, Demos 12,2 odsto, Demokratski front 11,9, Demokrate 6,8 odsto, Socijalistička narodna partija 6,4 odsto, URA 6,1 odsto, SDP 4,3 odsto, Bošnjačka stranka 3,6 odsto, Socijaldemokrate 2,2 odsto, Pozitivna Crna Gora 1,9, Liberalna partija 1,1 odsto, Forca 1 odsto, Demokratska partija 0,6 odsto, CDU 0,6 odsto.

Kad se sabere i oduzme, po tom scenariju, DPS bi sa skoro 41 odsto podrške izašao na fer i demokratski megdan sa sedam – osam partijica koje mogu da privuku 11 odsto glasača. Tome, možebiti, treba dodati još koji procenat prigodnih srpskih partija. Recimo, Srpsku listu – to su oni koji su nekoliko godina održavali dr Miomira Mugošu na vlasti u Podgorici, kao i u međuvremenu na sjeveru formiranu Srpsku stranku, za koju se, uprkos zvaničnom demantiju, i dalje govori da ima podršku srpskog premijera Aleksandra Vučića. Kud ćeš bratskije i demokratskije.

Duboki naklon zaslužuje svaki građanin koji u ovakvim uslovima ne glasa za vlast.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo