Povežite se sa nama

MONITORING

DESET KOMPANIJA KOJE NAJVIŠE POSLUJU SA DRŽAVOM: Privatne veze za javne nabavke

Objavljeno prije

na

Ko prelista evidenciju Uprave za javne nabavke shvatiće da se nekoliko ovdašnjih firmi izdvaja po broju poslova i miliona koje povlače od državne i javne uprave, i opštinskih budžeta. Ako se pogleda poslovni bekgraund tih kompanija, vrlo brzo se zaključi da se uglavnom radi o firmama bliskim DPS-u ili porodici premijera Đukanovića.

Izvještaj Uprave za javne nabavke za prošlu godinu objavljen ljetos ne razlikuje se po tome od izvještaja iz prethodnih godina.

Prve na listi najvećih ponuđača za 2013, su prema izvještaju Uprave za prošlu godinu dvije podgoričke firme koje se bave trgovinom ljekovima i medicinskom opremom – Glosarij i Farmegra.

Glosarij je tokom prošle godine od strane države i lokalnih uprava anagažovan na poslovima vrijednim čak – 18.162.616,95 eura. Farmegra kaska sa ukupno 10.125.934,85 eura.

Vlasnici Farmegre su biznismeni Sreten Đikanović i Janko Radunović, koje mediji povezuju sa Miomirom Mugošom. Osnivač firme Glosarij je biznismen Branislav Martinović, bivši direktor Bajfarma, kompanije koju je vodio Oleg Obradović, nekadašnji predsjednik Odbora Prve banke braće Đukanović i jedan od glavnih aktera afere Telekom. Obradović je na čelo Prve banke došao nakon što je napustio Telekom, gdje je potpisao ugovore koje su američke finansijske vlasti ocijenile koruptivnim. Američka komisija za hartije od vrijednosti utvrdila je da su ti ugovori služili kako bi mađarski Matav preko posrednika isplatio mito od 7,3 miliona eura crnogorskom premijeru za povoljnosti koje su dobili tokom privatizacije državne kompanije.

Borba između te dvije kompanije bila je u pozadini posljednje višemjesečne nestašice insulina na tržištu. Posao je konačno pripao Glosariju, pa se ta firma nalazi i na listi Uprave među kompanijama koje su potpisale najveće pojedinačne ugovore sa državom. Radi se o i 754.132,00 eura za nabavku insulina.

Istraživački centar Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavio je ljetos da su te dvije kompanije i među privilegovanim firmama kojima je prošle godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao ne samo kroz dodjelu povoljnih kredita, već i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1, 8 miliona eura.

,,Kada se uzme u obzir i činjenica da se na čelu te IRF-a nalazi Zoran Vukčević, jedan od istaknutih aktera afere Snimak, otvara se dodatan prostor za sumnju u zakonitost poslovanja ove institucije”, saopštio je MANS.

Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore za prošlu godinu konstatovala da su najveći problemi kod procedura javnih nabavki ,,primijećeni u sektoru zdravstva tokom 2012”.

Glosarij i Farmegra su na listi najvećih ponuđača bili i tokom 2012. godine, kada je Glosarij dobio poslove vrijedne 6.286.746,67 eura, a Farmegra upola manje – 3.128.169,92 eura. Lani su se njihovi poslovi sa državom utrostručili. Tokom 2012. godine na listi najvećih ponuđača bio je i Bajfarm dok je ove godine, kada su u pitanju kompanije koje se bave trgovinom ljekovima, na listi i podgorički Urion sa 2.696.803,69 eura. Monitor je više puta pisao o privilegovanoj poziciji te kompanije, posebno kada su u pitanju nabavke Kliničkog centra Crne Gore.

Aktere afere Telekom država je obilato nagradila. Među najvećim ponuđačima za prošlu godinu je i kompanija Novi Volvox, koja se dovodi u vezu sa Miodragom Ivanovićem, takođe potpisnikom koruptivnih ugovora vezanih za privatizaciju Telekoma. Ivanović je tada bio na čelu Moneta, a do skoro je bio i predsjednik Upravnog odbora Pobjede. Jedan od vlasnika kompanije Novi Volvox, koja se bavi građevinom, je Vladan Ivanović, brat Miodraga Ivanovića. Drugi vlasnik je Milan Ivanović, prema pisanju Vijesti njihov brat od strica.

Vladan Ivanović je i vlasnik kompanije Master Inženjering koja je izgradila zgradu u centru grada, u ulici Vuka Karadžića, u kojoj je smještena Prva banka.

Novi Volvox je i tokom 2012. godine na listi najvećih ponuđača prema evidenciji Uprave za javne nabavke sa 3.392.635,73 eura.

Kada je u pitanju prehrana, na prestolu je kompanija Veletex, koja godinama odnosi najveće sume iz budžeta. Prošle godine Veletex je od države angažovan na poslovima vrijednim 2.868.828,16 eura, neznatno manje u odnosu na prethodnu godinu kada je dobio 3.040.758,60 eura. Veletex je jedina kompanija iz oblasti distribucije prehrane koja se našla na listi najvećih ponuđača za 2013. Vlasnik Veletexa Vlastimir Golubović, se našao i na odborničkoj listi podgoričkog DPS –a na posljednjim lokalnim izborima.

Među najvećim ponuđačima kada je u pitanju prehrana, ranijih godina je bila i nikšićka kompanija Goranović, koja se bavi mesnom industrijom. Tokom 2012, Goranović je dobio poslove vrijedne 1.997.052,09 eura. Ta nikšićka kompanija je i na listi kompanija kojima je IRF otkupio milionske dugove. Prema podacima MANS-a IRF je Goranoviću otkupio potraživanja u iznosu od 1,7 miliona eura. Vlasnici tog preduzeća su Nikola i Đorđije Goranović.

Među najvećim ponuđačima za prošlu godinu nema kompanije Bemax, koja je prethodnih godina bila na samom čelu po broju poslova sa državom. Tokom 2011, Bemax je bio prvi na listi Uprave za javne nabavke sa ukupno 11.779.147,51 eura. Sljedeće 2012. godine Bemax pada na drugo mjesto, nakon Jugopetrola, sa 12.371.840,22 eura poslova za državu.

No, Bemax se pojavljuje u izvještaju Uprave za javne nabavke za prošlu godinu kao kompanija koja je uzela jedan od najvrednijih pojedinačnih poslova. Radi se o izgradnji pristupnih saobraćajnica parking garaža, poslu vrijednom 192. 965, 70 eura za koji je to preduzeće angažovala Opština Bijelo Polje. Tik do Bemaxa na listi se nalazi Aco Đukanović, sa zakupom svojih nekretnina Zavodu za metrologiju, poslom vrijednim 160.455,40 eura.

Kompanija Bemax dovodi se u vezu sa kapitalom bivšeg ministra inostranih poslova Milana Roćena koji je to više puta demantovao. Nije međutim uspio da objasni kako je kao ministar oženjen penzionerkom za samo nekoliko godina uspio da vrati sto hiljada eura kredita. Više izvora tvrdilo je da Roćen nije sam u tom poslu, već da iza Bemaxa navodno stoji skupa sa vlasnicima njegovog omiljenog podgoričkog kafića Grand – Rankom Ubovićem i Aleksandrom Mijajlovićem. Kompaniju formalno vodi Veselin Kovačević. Kovačević je, prema podacima privrednog registra, bio i zastupnik kompanije – Hidroenergija Montenegro u kojoj su kao osnivači okupljeni Bemax, Ubović i Mijajlović, a čiji je zastupnik sada Oleg Obradović. Hidroenergija Montenegro, je prema podacima MANS-a, obilato kreditirana od strane IRF po niskim kamatnim stopama.

Na listi najvećih ponuđača drugu godinu za redom je i kompanija Toškovići. Ove godine ta podgorička firma je čak četvrta po vrijednosti ugovorenih poslova sa državom – sa 5.261.516,15 eura. Radi se o građevinskom preduzeću u vlasništvu Ivice Toškovića koja tijesno sarađuje sa BB Solar Blaža Đukanovića, premijerovog jedinca, sa kojim je radio više vrijednih zajedničkih poslova. I njihovi poslovi sa državom rastu kao i Blažovi. Tokom 2012. godine, Toškovići su bili tek na 17. mjestu sa 2.202.895,00 eura.

Ili su se zvijezde poklopile da su premijerovi najbliskiji najsposobniji biznismeni, ili može biti nešto dugo? To drugo u Crnoj Gori nema ko da provjeri.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo