Povežite se sa nama

MONITORING

KAD SDP GLUMI NEVINOST: Nema epizodne uloge

Objavljeno prije

9 godina

na

sdp-krivokapic

Iako duže od decenije i po Socijaldemokratska partija vlada uz Demokratsku partiju socijalista, ta partija uporno pokušava da sve što ne valja svali na leđa koalicionog partnera. Tako je, svi smo naučili napamet, SDP zaslužan za nezavisnost Crne Gore, za odbranu Tare i Termoelektrane, za, kakav-takav ostanak Elektroprivrede u državnom vlasništvu i tome slično. O onim drugim, ne tako slavnim, svakodnevnim poslovima kojima se, tokom svakog od blizu šest hiljada dana koalicionog partnerstva sa DPS-om, bave SDP-ovi ljudi – ćuti se. I radi.

Ma koliko puta lider SDP-a Ranko Krivokapić izdeklamovao kako se njegova partija nije slagala sa DPS-om oko važnih pitanja poput privatizacije KAP-a, ostaje surova istina: ministri iz te partije jedan jedini put su napustili sjednicu vlade. Nešto zbog neke crkve i to kad je premijer bio Igor Lukšić.

Čudeći se SDP-ovom opozicionarstvu, s vremena na vrijeme, premijer Đukanović ih katkad podsjeti kako u vladi uredno glasaju za odluke kojima se poslije, kao protive.

SDP-ovi ljudi tradicionalno pokrivaju najvažnija mjesta u ministarstvima unutrašnjih poslova, saobraćaja i informacionih tehnologija, glavni su u Morskom dobru, Aerodromima, Upravi za šume. U jednačini prema kojoj SDP-u , na osnovu nekoliko procenata glasova, redovno pripada dvadesetak odsto fotelja, nepoznata je – koliko im pripada mjesta u Spužu.

Najvišu poziciju u izvršnoj vlasti odavno zauzima Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar za informaciono društvo. Riječi ,,privatizacija” i ,,korupcija” u crnogorskom su jeziku gotovo sinonimi, a Lazović je godinama bio na čelu Savjeta za privatizaciju. MANS je ovih dana podsjetio na krivičnu prijavu koju je protiv Lazovića podnio zbog odluke da kompanija Kubus luks iz Velike Britanije gradi ulcinjski Valdanos. Vicepremijeru baš se bila dopala firma koja je poslovala sa gubicima od nekoliko miliona funti.

Zašto – znalo bi se u nekoj zemlji u kojoj državni tužilac postoji. Ovdje, do daljnjeg, javnost nema nikakvu predstavu o tome koliko je i kakvih manjih ili većih poslova sklopljeno u katakombama crnogorske privatizacije, i ko je sve i za koliko na kraju bio ,,dobar”.

Kadrovima SDP-a dugujemo zahvalnost za komparativne prednosti Crne Gore u saobraćaju. Oni godinama vode taj resor u vladi. Imamo najbajkovitiju priču o auto putu, sad već i o više njih. Koliko je novca dosad potrošeno u toj priči – za dokumentacije, obnovljene dokumentacije, planove, promijenjene planove i slično – ne zna se. Jednom je objavljeno da je vlada za eksproprijaciju zemljišta namijenila tri miliona eura. Ako ništa drugo, neko je morao nekom platiti za onih nekoliko buldožera koji su statirali u Gornjim Mrkama. Ne znamo ko, kome i koliko, ali vascijela Crna Gora priča o Bemax-u i povlaštenom položaju tog preduzeća kad god treba zakrpiti nešto od crnogorskih puteva.

Uprkos upornoj priči o obnavljanju željezničke infrastrukture i činjenici da evropske institucije favorizuju tu vrstu prevoza zbog najmanje štetnog uticaja na životnu sredinu, nema obnovljene pruge između Bara i Bijelog Polja. Ministarstvo se ljetos hvalilo kako je u posljednje četiri godine uloženo skoro 30 miliona eura u obnovu pruge Beograd – Bar. Prema ranijim procjenama, modernizacija dijela pruge Beograd-Bar, koji prolazi kroz Crnu Goru, kako bi se povećala njena prosječna brzina do 100 kilometara na sat koštala bi 140 miliona. Naći te pare ozbiljan je posao. U zemlji u kojoj se ne istražuju ni sumnjivi poslovi i jasne zloupotrebe položaja, bilo bi suviše očekivati da neko odgovara zbog toga što nije radio ono što mu je u opisu radnog mjesta.

Pored toga što odnosi živote, koči razvoj zemlje i škodi njenoj integraciji, očajna saobraćajna infrastruktura, saglasni su razni analitičari, šteti našoj uzdanici, turizmu. Ne bi bilo loše kad bi se do divlje ljepote moglo stići na civilizovan način i bez trošenja pretjeranih količina novca. U poslu obezbjeđivanja skupog avionskog prevoza koalicioni partneri su podijelili teret. O Aerodromima brine SDP, o Montenegro Airlines DPS. Ovoga ljeta crnogorski turistički radnici bili su zgranuti odlukom JP Aerodromi Crne Gore o povećanju putničkih aerodromskih taksi uz ocjenu da poskupljenje čini Crnu Goru manje konkurentnom na turističkom tržištu. Nema veze, Aerodromi uspješno obavljaju jednu drugu funkciju – najuspješnije su, Monitor i drugi mediji o tome su više puta pisali – utočište SDP kadrova i njihove bliže i dalje rodbine. Je li zloupotreba službenog položaja zapošljavanje žena i pašenoga partijskih kolega, jedno je od pitanja koje će na odgovor pričekati.

Mnogo tiše nego u Aerodromima SDP šefuje u Morskom dobru. Riječ je o jednom od veoma profitabilnih preduzeća u kom se odlučuje na koji način će Crna Gora koristiti svoju obalu. Ko će dobiti plažu, ko plažni bar, ko šta gdje može da sagradi. Prihod od izdavanja plaža i privremenih objekata u zoni morskog dobra po osnovu 600 sklopljenih ugovora, za 2012. godinu iznosio je oko šest miliona eura. Monitor je pisao i o tome kako najatraktivnija kupališta zauzimaju poznati tajkuni, kontroverzni biznismeni i istaknuti političari. Kao i o tome da se ogroman prihod ostvaruje u sivoj zoni trgovine morskim dobrom, preprodajom ugovora o zakupu u transkacijama u kojima se vrti veliki novac.

Neće biti da je Morsko dobro nedužno u aktuelnoj priči oko kiša koje, sad već redovno parališu Budvu, Petrovac i druga primorska mjesta. Onaj ko upravlja obalom, morao je upravljati potocima koji su trebali da idu u more, a u našem slučaju šetaju po ulicama i podrumima.

Nakon kratkog boravka u zatvoru Radoš Šućur se vratio kormilarenju crnogorskim šumama. Sa nekoliko drugova bio je okrivljen da je državu oštetio za oko 180 hiljada eura. Nezakonito su, navodno, dijelili neke stanove. Upućeni u zbivanja u crnogorskim šumama su bili jednoglasni – ako su krivi samo za to, neka im je prosto za vazda.

Osnovna odlika načina na koji Crna Gora, preko opunomoćenih predstavnika iz SDP-a, gazduje jednim od svojih najvećih bogatstava ne mijenja se godinama: sječemo šume i izvozimo trupce. Sistem je zamišljen tako da država dijeli koncesije, složenim poslom pravljenja balvana bave se privatne firme. I ptice cvrkuću o tome kako koncesije dobijaju oni koji su bliži vlastima, bilo po partijskoj ili korupcijskoj liniji. Ili je to jedno te isto. Još jedna od javnih tajni je da koncesionari najčešće radnike na osiromašenom sjeveru plaćaju mizerno i da je to još jedan od osnova po kojem se povlašteni bogate. Na to bi se itekako moglo uticati sadržajem koncesionih ugovora, ali, ko da misli o tome.

Kad Crna Gora, kojoj je 59 odsto teritorije pokriveno šumama,uveze željezničke pragove vrijedne milion eura, neko mora biti kriv. Za svaku paru i za kompletnu strategiju. Kao i za to što preko 85 procenata posječenog drveta izvozimo kao trupce i rezanu građu.

Šefovanje ministarstvom unutrašnjih poslova takođe je dio tradicije SDP-a. To što ono uglavnom nije uključivalo gazdovanje policijom, teško im može biti olakšavajuća okolnost. Sve i da su se bavili samo lokalnom samoupravom, uredili su je tako da je od opština ostala samo puka forma koju vladajuća partija koristi za sopstvene potrebe. Tamo gdje nijesu na vlasti, ostaje šupljina.

U sistemu koji je, uz nesebičnu pomoć SDP-a sačinio DPS ne postoje šanse za upravljanje u skladu sa zakonom. Svaki činovnik, od SDP-ovih dvadesetak odsto, sve i kad ne bi htio, prinuđen je da radi po pravilima korumpirane i loše uprave. Što viša funkcija, više prljavštine, više krivičnih djela u mimihodu. I nema toga ko može reći da ju je izbjegao. Odgovornost je ovdje i dalje strana riječ, ali ako se ikad odomaći, kadrovi malog koalicionog partnera neće imati šanse da je izbjegnu. Njihova ideja da im to što su ,,dio vlasti” daje mogućnost da odluče da su oni onaj fini dio – glupa je i dosadna.

Na to ih je, uostalom ovih dana podsjetio i premijer Đukanović. Nakon brzopoteznog obnavljanja koalicionih odnosa, najavio je kako očekuje da parlament i drugi državni organi odmah budu ,,u punom sadejstvu sa Vladom u realizaciji onog što će biti dogovoreni strateški prioriteti državne politike u narednom periodu”. Nema vrdanja.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo