Povežite se sa nama

MONITORING

VLAST I PROTESTI: Njegovo veličanstvo Trg

Objavljeno prije

8 godina

na

zeljezara-protest

Slijed događaja, nekada, dovoljno govori.

Minule subote, šest dana nakon što je Dragoje Baošić na vratima hercegnovske diskoteke Kaza ubio Jovana Kosaća, ispred lokalnog Centra bezbjednosti okupilo se nekoliko stotina građana Novog. Sa skupa organizovanog uz pomoć Fejsbuk stranice Svi smo mi Jovan Kosać nadležnima su poručili da će ,,milom ili silom” blokirati sve državne institucije u gradu ukoliko osumnjičeni za ubistvo i njegovi pomagači ne budu uhapšeni do srijede.

,,Zato što u našoj državi ništa ne funkcioniše, zato što u našoj državi niko ne radi posao kako treba, zato što ćemo jednom zauvijek da kažemo da je dosta i da ćemo da ih pošaljemo u prošlost”, obrazložila je motive okupljenih Dragana Cmiljanić, jedna od organizatorki protesta. ,,Vlast štiti pojedince koji se i dalje slobodno, sa pištoljima, kreću po gradu i zato mislim da je bilo dosta i da ćemo ih spriječiti u svemu tome”.

Onda je Baošić ,,lociran i uhapšen”. Prema izvorima iz policije koji su medijima predočili službenu verziju, Baošića su pripadnici CB Herceg Novi locirali, a potom uz pomoć specijalne policijske jedinice i uhapsili u šumi iznad Risna. Sumnju u prezentovani tok događaja izazivaju informacije, ranije objavljene u štampi, da je policija prethodnih dana – u skladu sa uspostavljenom praksom – intenzivno pregovarala sa posrednicima o uslovima predaje bjegunca. Ali ih je bunt građana i najava radikalnijih protesta natjerala da skrate priču i ubici namaknu lisice na ruke. Tako je ispunjen prvi zahtjev prošlonedjeljnih demonstranata. Onaj o hapšenju Kosaćevog ubice.

Dan kasnije (u utorak) iz Novoga je stigla informacija da je policija uhapsila i Dragana Bigovića zbog sumnje da je Baošiću pomogao u bjekstvu. Službeno: ,,Bigoviću se na teret stavlja da je počinio krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela”. I njemu je potom određen pritvor (tako je, računali su nadležni, ispunjen i drugi dio subotnjeg ultimatuma).

Tu ne bi bilo ništa neobično da Dragan, skupa sa bratom Stankom Bigovićem, već nije saslušavan kao jedan od glavnih protagonista sukoba koji je završio brutalnim ubistvom. Tada su u višem tužilaštvu zaključili da nema razloga za njihovo zadržavanje u pritvoru (,,kao da su srušili žardinjeru na ulici”, revoltiran je bio Drago Kosać, otac ubijenog Jovana). Šta se to u međuvremenu promijenilo?

Iz Novog je, istog dana kada i vijest o privođenju Dragana Bigovića, stigla i odluka o zabrani protesta koji su mještani Herceg Novog najavljivali za srijedu u podne. Da slučajno ne pretjeraju u novim zahtjevima. Zna vlast kad je dosta.

Praktično u isto vrijeme dok je u Novome, nakon ubistva Jovana Kosaća i građanskog revolta koji je pratio taj zločin, pokušavala da održi situaciju pod kontrolom, policija se i u Nikšiću ispriječila pred one koji su naumili da pred Vladom u Podgorici iskažu nezadovoljstvo.

Policijski kordon, ojačan maricom, spriječio je preostale radnike Rudnika boksita da iz rudokopa Zagrad izvezu preostalu mehanizaciju i odu na najavljeni protest ispred Vlade u Podgorici. Policija je zaustavila i drugu grupu rudara, koja se sa istim ciljem okupila na pretovarnoj rampi iza Trebjese. Rudari su željeli da u Podgorici, po ko zna koji put, od nadležnih zatraže pomoć za nevolju koja ih je snašla a kojoj je u velikoj mjeri kumovala Vlada i njen premijer.

Boksiti su, nakon privatizacije, umjesto modernizacije i novih poslova propali i otišli u stečaj. Većina radnika je primorana da napusti Rudnik. Preostali mjesecima čekaju na plate, a godinama da im se poveže radni staž. Vlast je tolerisala i jedno i drugo, omogućivši tako bivšim vlasnicima Boksita da krše propise. Sada premijer Milo Đukanović, nespreman da se suoči sa posljedicama svoje ekonomske politike, bježi od ojađenih ljudi prebacujući odgovornost na podređene. Koji ne raspolažu ničim od onoga što je potrebno za rješavanje nagomilanih problema.

Da su stigli u Podgoricu, rudare bi pred Vladom dočekali radnici Metalca. Oni desetak dana, danonoćno, čekaju sagovornika kome će predočiti svoje egzistencijalne nevolje. Od srijede štrajkuju glađu.

Vlast je zaključila da na vrijeme treba ispriječiti policiju pred gladne proletere koje je proizvela u minulih četvrt vijeka. Teško je naći nekoga ko bolje poznaje političke domete rudarskog bagera od premijera Đukanovića i njegovih sljedbenika iz starog DPS-a. Njih su, pravo sa ulice, tokom famozne antibirokratske revolucije (oktobar 1988. – januar 1989.) na vlast donijeli radnici Boksita, Dakića, Marka Radovića, KAP-a, Željeznice, Željezare… Kao nagradu, manje-više svi su dočekali stečaj i zaradili otkaz. Antibirokrate hrabro gaze treću deceniju mandata.

Protesti nikšićkih rudara prošle nedjelje su spriječeni i zabranjeni praktično na isti način na koji je policija, početkom maja, radnicima Radoja Dakića zabranila održavanje protesta kojim su željeli da ukažu na nagomilano nezadovoljstvo zbog devetogodišnjeg neizvršavanja pravosnažne sudske presude (naplata 77 ili 78 plata koje im duguje država kao nekadašnji poslodavac u Dakiću u vrijednosti preko 37 miliona eura). Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike Milan Vukčević smatra da je vlast posegnula za zabranom, umjesto dijaloga, ,,zbog nekomunikativnosti premijera Mila Đukanovića”.

Logiku zabrana slijedila je i bjelopoljska policija kada se, lani u oktobru, ispriječila pred invalide rada sa sjevera države, onemogućivši njihov pokušaj da pješače od Bijelog Polja do Podgorice, kako bi tražili povoljnije uslove za odlazak u penziju. Policija je kao razlog za izrečenu zabranu navela bojazan da bi tokom njihovog marša moglo doći ,,do ugrožavanja imovine i sigurnosti građana”.

Kada bi policija zaista vodila računa o pomenutom, dobar dio ovdašnje političko–ekonomske ,,elite” (računajući i onu ,,uvezenu”) bio bi, makar, u kućnom pritvoru.

I ne bi nam se, svako malo, ponavljali građanski protesti motivisani brutalnim ubistvom (strijeljanjem) nekoga ko se – ni kriv ni dužan – našao pred cijevima onih kojima je vlast omogućila da ulicama šetaju ,,naoružani i opasni”.

Prije Herceg Novog bilo je Rožaje. Nekoliko hiljada stanovnika tog grada okupilo se, ljetos, nakon ubistva Anesa Kalača dižući svoj glas ,,protiv svih oblika nasilja i nepravovremenih i neadekvatnih odluka državnih organa”. Kalač je, vjeruju u policiji, ubijen ,,greškom”, kao žrtva zasjede koja nije bila spremljena za njega, nakon cjelodnevnog obračuna dvije grupe lokalnih mladića od ranije poznatih policiji.

,,Tražimo od policije da ne budu oni koji dolaze na uviđaj, već oni koji će sa nama stati na put nasilju”, rekla je Sena Tahirović, govoreći ,,u ime rožajskih majki”. Njen sugrađanin Semir Kardović je ispričao da ga je, neposredno prije nego što je ubijen, Anes spasio od desetak momaka koji su ga nemilosrdno tukli u jednom lokalu.

,,Te kobne noći Anes je mene spasio od 10 nasilnika koji su me napali, bez ikakvog razloga. Jedini je on ustao da me zaštiti, radio ono što treba da rade naše institucije”, rekao je Kardović.

Kao odgovor na prozivke ministar policije Raško Konjević u Rožaje je poslao unutrašnju kontrolu. Rezultate njihove posjete ne znamo. Znamo da je ubica Anesa Kalača, Adis Muratović, još u bjekstvu.

Prije Rožaja bio je Bar.

Tamo su, u februaru prošle godine, hiljade na ulici palili svijeće zgroženi i uplašeni brutalnim ubistvom braće Dejana i Ljubomira Gojačanin. I njih je ubio mladić iz policijskih evidencija Šćepan Bujić, u međuvremenu nepravosnažno osuđen na 30 godina zatvora. Protestima u Baru pridružili su se i stanovnici Podgorice, Nikšića, Cetinja.

,,Pucnji na braću Gojačanin – pucnji su u državu”, besjedio je tih dana ministar pravde Duško Marković. ,,Hicima kojim su ubijeni Dejan i Ljubomir, ranjeni smo svi. Ugrožena je vjera u sistem vrijednosti na kojima počiva naša zajednica. Ugroženo je povjerenje u one koji su dužni da brinu o našoj bezbjednosti”, stoji u ministrovom saopštenju uz odlučnu poruku: ,,Poštovani građani, ostajte u uvjerenju da država neće dozvoliti da se ijedan njen građanin osjeća nesigurno i nebezbjedno”.

Na godišnjicu ubistva braće Gojačanin, Mašan Ćogurić je u Podgorici ubio braću Davorina i Danijela Ćulafića. U vrijeme dvostrukog ubistva na Starom Aerodromu, policija je u centru grada hapsila demonstrante čiji je zločin bio protest protiv režima ,,koji nas guši preko dvije decenije”, i mirno sjedjenje na ulici. Grupa huligana koja je, maskirana, banula na protest i kamenicama zasula kordon policije došla je i otišla nesmetano. Do danas niko od njih nije identifikovan i priveden. Možda su momci samo radili svoj posao. Nešto kao pokazna vježba: koliko protesti protiv DPSDP režima mogu biti opasni.

U državi u kojoj vlast marginalizuje instistucije sistema kako bi preduprijedila i(li) obesmislila organizovan otpor svojih građana, ljudi su prinuđeni da zajedničke potrebe artikulišu i za njih se bore na trgovima i ulicama. Bez obzira da li traže hapšenje besprizornih ubica ili se bune protiv bijede.

Uostalom, svakodnevni život u Crnoj Gori postaje opasniji od bilo kakvog protesta. Tako će biti dok god nam bezbjednost garantuje ova i ovakva vlast, u isto vrijeme dok njeni štićenici, do zuba naoružani, traže novi plijen i vrebaju sljedeću žrtvu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

23 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo