Povežite se sa nama

MONITORING

VLAST I PROTESTI: Njegovo veličanstvo Trg

Objavljeno prije

na

zeljezara-protest

Slijed događaja, nekada, dovoljno govori.

Minule subote, šest dana nakon što je Dragoje Baošić na vratima hercegnovske diskoteke Kaza ubio Jovana Kosaća, ispred lokalnog Centra bezbjednosti okupilo se nekoliko stotina građana Novog. Sa skupa organizovanog uz pomoć Fejsbuk stranice Svi smo mi Jovan Kosać nadležnima su poručili da će ,,milom ili silom” blokirati sve državne institucije u gradu ukoliko osumnjičeni za ubistvo i njegovi pomagači ne budu uhapšeni do srijede.

,,Zato što u našoj državi ništa ne funkcioniše, zato što u našoj državi niko ne radi posao kako treba, zato što ćemo jednom zauvijek da kažemo da je dosta i da ćemo da ih pošaljemo u prošlost”, obrazložila je motive okupljenih Dragana Cmiljanić, jedna od organizatorki protesta. ,,Vlast štiti pojedince koji se i dalje slobodno, sa pištoljima, kreću po gradu i zato mislim da je bilo dosta i da ćemo ih spriječiti u svemu tome”.

Onda je Baošić ,,lociran i uhapšen”. Prema izvorima iz policije koji su medijima predočili službenu verziju, Baošića su pripadnici CB Herceg Novi locirali, a potom uz pomoć specijalne policijske jedinice i uhapsili u šumi iznad Risna. Sumnju u prezentovani tok događaja izazivaju informacije, ranije objavljene u štampi, da je policija prethodnih dana – u skladu sa uspostavljenom praksom – intenzivno pregovarala sa posrednicima o uslovima predaje bjegunca. Ali ih je bunt građana i najava radikalnijih protesta natjerala da skrate priču i ubici namaknu lisice na ruke. Tako je ispunjen prvi zahtjev prošlonedjeljnih demonstranata. Onaj o hapšenju Kosaćevog ubice.

Dan kasnije (u utorak) iz Novoga je stigla informacija da je policija uhapsila i Dragana Bigovića zbog sumnje da je Baošiću pomogao u bjekstvu. Službeno: ,,Bigoviću se na teret stavlja da je počinio krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela”. I njemu je potom određen pritvor (tako je, računali su nadležni, ispunjen i drugi dio subotnjeg ultimatuma).

Tu ne bi bilo ništa neobično da Dragan, skupa sa bratom Stankom Bigovićem, već nije saslušavan kao jedan od glavnih protagonista sukoba koji je završio brutalnim ubistvom. Tada su u višem tužilaštvu zaključili da nema razloga za njihovo zadržavanje u pritvoru (,,kao da su srušili žardinjeru na ulici”, revoltiran je bio Drago Kosać, otac ubijenog Jovana). Šta se to u međuvremenu promijenilo?

Iz Novog je, istog dana kada i vijest o privođenju Dragana Bigovića, stigla i odluka o zabrani protesta koji su mještani Herceg Novog najavljivali za srijedu u podne. Da slučajno ne pretjeraju u novim zahtjevima. Zna vlast kad je dosta.

Praktično u isto vrijeme dok je u Novome, nakon ubistva Jovana Kosaća i građanskog revolta koji je pratio taj zločin, pokušavala da održi situaciju pod kontrolom, policija se i u Nikšiću ispriječila pred one koji su naumili da pred Vladom u Podgorici iskažu nezadovoljstvo.

Policijski kordon, ojačan maricom, spriječio je preostale radnike Rudnika boksita da iz rudokopa Zagrad izvezu preostalu mehanizaciju i odu na najavljeni protest ispred Vlade u Podgorici. Policija je zaustavila i drugu grupu rudara, koja se sa istim ciljem okupila na pretovarnoj rampi iza Trebjese. Rudari su željeli da u Podgorici, po ko zna koji put, od nadležnih zatraže pomoć za nevolju koja ih je snašla a kojoj je u velikoj mjeri kumovala Vlada i njen premijer.

Boksiti su, nakon privatizacije, umjesto modernizacije i novih poslova propali i otišli u stečaj. Većina radnika je primorana da napusti Rudnik. Preostali mjesecima čekaju na plate, a godinama da im se poveže radni staž. Vlast je tolerisala i jedno i drugo, omogućivši tako bivšim vlasnicima Boksita da krše propise. Sada premijer Milo Đukanović, nespreman da se suoči sa posljedicama svoje ekonomske politike, bježi od ojađenih ljudi prebacujući odgovornost na podređene. Koji ne raspolažu ničim od onoga što je potrebno za rješavanje nagomilanih problema.

Da su stigli u Podgoricu, rudare bi pred Vladom dočekali radnici Metalca. Oni desetak dana, danonoćno, čekaju sagovornika kome će predočiti svoje egzistencijalne nevolje. Od srijede štrajkuju glađu.

Vlast je zaključila da na vrijeme treba ispriječiti policiju pred gladne proletere koje je proizvela u minulih četvrt vijeka. Teško je naći nekoga ko bolje poznaje političke domete rudarskog bagera od premijera Đukanovića i njegovih sljedbenika iz starog DPS-a. Njih su, pravo sa ulice, tokom famozne antibirokratske revolucije (oktobar 1988. – januar 1989.) na vlast donijeli radnici Boksita, Dakića, Marka Radovića, KAP-a, Željeznice, Željezare… Kao nagradu, manje-više svi su dočekali stečaj i zaradili otkaz. Antibirokrate hrabro gaze treću deceniju mandata.

Protesti nikšićkih rudara prošle nedjelje su spriječeni i zabranjeni praktično na isti način na koji je policija, početkom maja, radnicima Radoja Dakića zabranila održavanje protesta kojim su željeli da ukažu na nagomilano nezadovoljstvo zbog devetogodišnjeg neizvršavanja pravosnažne sudske presude (naplata 77 ili 78 plata koje im duguje država kao nekadašnji poslodavac u Dakiću u vrijednosti preko 37 miliona eura). Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca fabrike Milan Vukčević smatra da je vlast posegnula za zabranom, umjesto dijaloga, ,,zbog nekomunikativnosti premijera Mila Đukanovića”.

Logiku zabrana slijedila je i bjelopoljska policija kada se, lani u oktobru, ispriječila pred invalide rada sa sjevera države, onemogućivši njihov pokušaj da pješače od Bijelog Polja do Podgorice, kako bi tražili povoljnije uslove za odlazak u penziju. Policija je kao razlog za izrečenu zabranu navela bojazan da bi tokom njihovog marša moglo doći ,,do ugrožavanja imovine i sigurnosti građana”.

Kada bi policija zaista vodila računa o pomenutom, dobar dio ovdašnje političko–ekonomske ,,elite” (računajući i onu ,,uvezenu”) bio bi, makar, u kućnom pritvoru.

I ne bi nam se, svako malo, ponavljali građanski protesti motivisani brutalnim ubistvom (strijeljanjem) nekoga ko se – ni kriv ni dužan – našao pred cijevima onih kojima je vlast omogućila da ulicama šetaju ,,naoružani i opasni”.

Prije Herceg Novog bilo je Rožaje. Nekoliko hiljada stanovnika tog grada okupilo se, ljetos, nakon ubistva Anesa Kalača dižući svoj glas ,,protiv svih oblika nasilja i nepravovremenih i neadekvatnih odluka državnih organa”. Kalač je, vjeruju u policiji, ubijen ,,greškom”, kao žrtva zasjede koja nije bila spremljena za njega, nakon cjelodnevnog obračuna dvije grupe lokalnih mladića od ranije poznatih policiji.

,,Tražimo od policije da ne budu oni koji dolaze na uviđaj, već oni koji će sa nama stati na put nasilju”, rekla je Sena Tahirović, govoreći ,,u ime rožajskih majki”. Njen sugrađanin Semir Kardović je ispričao da ga je, neposredno prije nego što je ubijen, Anes spasio od desetak momaka koji su ga nemilosrdno tukli u jednom lokalu.

,,Te kobne noći Anes je mene spasio od 10 nasilnika koji su me napali, bez ikakvog razloga. Jedini je on ustao da me zaštiti, radio ono što treba da rade naše institucije”, rekao je Kardović.

Kao odgovor na prozivke ministar policije Raško Konjević u Rožaje je poslao unutrašnju kontrolu. Rezultate njihove posjete ne znamo. Znamo da je ubica Anesa Kalača, Adis Muratović, još u bjekstvu.

Prije Rožaja bio je Bar.

Tamo su, u februaru prošle godine, hiljade na ulici palili svijeće zgroženi i uplašeni brutalnim ubistvom braće Dejana i Ljubomira Gojačanin. I njih je ubio mladić iz policijskih evidencija Šćepan Bujić, u međuvremenu nepravosnažno osuđen na 30 godina zatvora. Protestima u Baru pridružili su se i stanovnici Podgorice, Nikšića, Cetinja.

,,Pucnji na braću Gojačanin – pucnji su u državu”, besjedio je tih dana ministar pravde Duško Marković. ,,Hicima kojim su ubijeni Dejan i Ljubomir, ranjeni smo svi. Ugrožena je vjera u sistem vrijednosti na kojima počiva naša zajednica. Ugroženo je povjerenje u one koji su dužni da brinu o našoj bezbjednosti”, stoji u ministrovom saopštenju uz odlučnu poruku: ,,Poštovani građani, ostajte u uvjerenju da država neće dozvoliti da se ijedan njen građanin osjeća nesigurno i nebezbjedno”.

Na godišnjicu ubistva braće Gojačanin, Mašan Ćogurić je u Podgorici ubio braću Davorina i Danijela Ćulafića. U vrijeme dvostrukog ubistva na Starom Aerodromu, policija je u centru grada hapsila demonstrante čiji je zločin bio protest protiv režima ,,koji nas guši preko dvije decenije”, i mirno sjedjenje na ulici. Grupa huligana koja je, maskirana, banula na protest i kamenicama zasula kordon policije došla je i otišla nesmetano. Do danas niko od njih nije identifikovan i priveden. Možda su momci samo radili svoj posao. Nešto kao pokazna vježba: koliko protesti protiv DPSDP režima mogu biti opasni.

U državi u kojoj vlast marginalizuje instistucije sistema kako bi preduprijedila i(li) obesmislila organizovan otpor svojih građana, ljudi su prinuđeni da zajedničke potrebe artikulišu i za njih se bore na trgovima i ulicama. Bez obzira da li traže hapšenje besprizornih ubica ili se bune protiv bijede.

Uostalom, svakodnevni život u Crnoj Gori postaje opasniji od bilo kakvog protesta. Tako će biti dok god nam bezbjednost garantuje ova i ovakva vlast, u isto vrijeme dok njeni štićenici, do zuba naoružani, traže novi plijen i vrebaju sljedeću žrtvu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo