Povežite se sa nama

OKO NAS

DIVLJA GRADNJA U RISNU: Srušili tuđu kuću i tri presude Upravnog suda

Objavljeno prije

na

Odavno nije vijest da divlja gradnja cvjeta duž Crnogorskog primorja. Ipak, ne događa se svaki dan da se bez propisanih dozvola podižu razne građevine na prostoru koji je pod zaštitom države Crne Gore i UNESKO-a. A upravo to se desilo u Risnu. Kotorska firma Alseir Properties prije šest godina počela je da gradi dvije stambeno-poslovne zgrade na prostoru koji je pod zaštitom države i UNESKO-a iako je građevinsku dozvolu, koju je izdao kotorski Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove tri puta poništavao Upravni sud Crne Gore i jednom Ministarstvo za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Zbog toga, ni kriva ni dužna, ispašta porodica Jovović.

Prije sedam godina ispred njihove kuće u tom primorskom gradiću stigli su bageri da pripremaju teren za podizanje dvije zgrade, čiji su investitori Rusi. Kada je saznala o čemu se radi, Marija Jovović se obratila nadležnim službama, ali njene žalbe bile su uzaludne. Sve do današnjeg dana.

,,Podignute su dvije zgrade ispred moje kuće i na samoj magistrali, pri čemu je i put prema Domu starih devastiran i pretvoren u kozju stazu. No, to je samo jedan od problema sa kojim godinama živi moja porodica. Kuća, čiji je dio sagrađen još daleke 1487. godine i u čijem se sklopu nalaze turska kula i bunar iz rimskog perioda, potpuno je zaklonjena dvjema još nezavršenim zgradama, tako da sada imamo samo pogled u – nebo! Bunar, koji je bio pun žive pitke vode, presušio je, jer je tok prirodnog izvora poremećen i voda izbija iz soba, temelja i u dvorištu kuće. Naša kuća je sada izvor vlage, voda izvire iz soba, otpadaju pločice, propada namještaj, tako da moja porodica nema ni elementarnih uslova za normalan život. Godinama trpimo nepravdu, uzaludno pokušavajući da privolimo opštinske službe da ispoštuju sudske presude”, kaže Marija Jovović.

Njena kuća sa placem prostire se na površini od preko hiljadu metara kvadratnih.

Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove opštine Kotor izdao je u oktobru 2009. godine rješenje firmi Alseir Properties DOO Kotor za izgradnju stambenog objekta ukupne površine 431,64 metara kvadratnih, na osnovu kojeg je odobrena građevinska dozvola.

Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine prije tri godine poništilo je građevinsku dozvolu za gradnju pomenutih zgrada koju je izdao kotorski Sekretarijat za urbanizam. U međuvremenu je Upravni sud Crne Gore tri puta poništavao rješenje tog sekretarijata, da bi šef urbanizma u Kotoru nakon svega toga izdao novu građevinsku dozvolu!

Upravni sud Crne Gore je posljednji put krajem 2012. godine usvojio tužbu Marije Jovović protiv firme Alseir Properties. Tužbom je poništeno rješenje glavnog administratora Opštine Kotor, izdato u aprilu te godine. Ni to sudsko rješenje nije bilo od pomoći porodici Jovović.

Jedno vrijeme firmu Alseir Properties sa kojom se sudila porodica Jovović zastupala je i Ana Kolarević, ali je, kako kaže Marija, odustala kada je vidjela o čemu se radi.

,,Zbog svega toga pitam se da li se ikad desilo u istoriji crnogorskog pravosuđa da organ na lokalnom nivou poništi sudsku odluku, i to ne jednu, koju je donio sud na državnom nivou”, kaže Marija Jovović.

Inspektor za urbanizam je, na primjer, u zapisniku od 18. novembra 2009. godine konstatovao više nepravilnosti prilikom izdavanja dozvole – nepropisna udaljenost glavne saobraćajnice puta Kotor – Risan od objekata, da je dozvola izdata suprotno važećem Detaljnom urbanistričkom planu Risna, da se radi o području zaštićenom od strane UNESCO-a… Ali, lokalni moćnici sve su to ignorisali.

Marija se obraćala i Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kotoru, pošto se njena kuća, kako rekosmo, nalazi na prostoru koji je pod zaštitom UNESKO-a i države Crne Gore.

„Išla sam čak i u Zadar da iz tamošnjeg arhiva pribavim dokumenta o starosti kuće, odnosno zašto je pod zaštitom države, ali ni to mi nije pomoglo. Godinu dana uzvraćali su na moje zahtjeve praznim obećanjima i na tome se sve završilo”, kaže Marija.

Prije tri dana Marija Jovović podnijela je i krivičnu prijavu protiv Sekretarijata za urbanizam iz Kotora. Da li će i ona otići u vjetar kao i brojne sudske odluke?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo