Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET KOLAŠINSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Snijeg ili bankrot

Objavljeno prije

na

Kolašinski turistički poslenici većinom se slažu – narednih mjeseci samo ih snijeg može spasiti od bankrota. A uspješna turistička sezona mnogima bi pokrila enormne gubitke od prethodnih zima, kada je Kolašin bio gotovo bez turista.

Jedne godine turista nije bilo zbog nevremena, druge zbog višednevnog nestanka struje u špicu sezone, prošle zbog slabih sniježnih padavina. Istovremeno, desetine vlasnika apartmana izdvaja visoke mjesečne rate za kredite, kojima su uređivali kuće za turiste. Nadležni nijesu učinili ništa da se u Kolašinu gostima ponudi alternativa za dan na snijegu. Ukoliko ove godine ne padne, kolašinska turistička privreda je pred – kolapsom.

Istog mišljenja je i izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović. On napominje da to preduzeće nije imalo nikakvu pomoć države u pokrivanju „minusa” od prošle godine.

„Naravno, opet sve zavisi od vremenskih prilika. Ako se ponovi zima slična onoj prošloj ne samo Ski centar, već i svi koji u ovom gradu žive od turizma biće u nezavidnoj situaciji. Navrijeme smo završili sve što je trebalo na ski stazama i infrastrukturi, sve je spremno za goste. Sad čekamo snijeg”, kaže Šćepanović.

Iz Ski centra najavljuju značajno smanjenje cijena . Tako je, kažu, otklonjena i posljednja mogućnost za prigovore da zbog skupoće gosti bježe iz Kolašina. Recimo, biće smanjena cijena parkinga, pa će poludnevni koštati 3, a dnevni 5 eura. Prošle sezone parking se naplaćivao po euro na sat.

„Takođe, na skijalištu će moći da se kupi dvodnevni ski pas po cijeni od 30 eura. To znači da će cjelodnevno korištenje žičare i ski liftova biti 15 eura, što je zaista prihvatljivo i za 20 do 30 posto jeftinije nego prošle zime”, kažu u Ski centru Kolašin 1450.

Hotelski kapaciteti visoke kategorije ove zime biće bogatiji za 140 novih ležajeva. Hotel Lipka ovih dana poslije dvije i po godine prima prve goste. Zakupac tog objekta u narednih godinu dana biće Budvanska rivijera.

Lipka će, očekuju u Budvanskoj rivijeri, zadržati kategoriju ,,četiri zvjezdice ” koju je ranije imala. Cijene će za početak biti promotivne. Tokom decembra polupansion sa korišćenjem svih sadržaja kolašinskog hotela koštaće 35, a tokom januara oko 50 eura. Već u februaru do maja, cijena polupansiona će opet biti 35 eura. Uprava najavljuje i atraktivan novogodišnji program u tom hotelu.

U NP Biogradska gora, su za predstojeću zimu, kaže direktor Saša Jeknić, obezbijedili interesantnu ponudu.

„Nudimo atraktivnu dopunu cijeloj kolašinskoj turističkoj ponudi. U okviru jednodnevnih izleta organizovaćemo pješačenje na krpljama od Kraljevog kola do Biogradskog jezera i od jezera do Dolova Lalevića. Biće organizovane i vožnje na motornim sankama kroz nacionalni park. Cijene su iste kao i prethodnih godina. Naravno, sve zavisi od toga koliko će gostiju biti na Ski centru”, kazao je Jeknić.

Mnogi od turističnih poslenika sa kojima smo razgovarali imaju zamjerke na, kako kažu, lijenost nove izvršne vlasti, koja još nije kompletirana. Zbog toga je, smatraju, i izostala strategija za predstojeću zimu, koja je do sada donošena najkasnije tokom novembra. Bar na papiru, taj dokument, je pokazivao rezultate dogovora između zaduženih za turizam i lokalne uprave.

„Nema strategije, nije bilo sastanaka sa predstavnicima vlasti kao ranijih godina , a na samom smo početku sezone. Treba napomenuti i vrlo čudnu situaciju da trenutno lokalna Turistička organizacija (TO) nema ni direktora. Sve to na samo nekoliko sedmica od početka sezone, kaže direktor Ski centra Boban Šćepanović.

Raspisivanje konkursa za prvog čovjeka TO tek slijedi. Dosadašnji direktor Nikola Medenica, odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u lokalnom parlamentu, nedavno je podnio ostavku.

U Opštini se tek spremaju da u narednom periodu organizuju niz sastanaka sa turističkim poslenicima, sagledaju mogućnosti i naprave strategiju. Iako su svjesni da se prilično kasni, tvrde da će i taj segment priprema biti okončan na vrijeme.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević ipak priznaje da ove godine lokalna uprava nije dala potreban doprinos u pripremama za sezonu. No, prema njegovim riječima, za to su odgovorne Demokartska partija socijalista (DPS) i Grupa građana (GG), koje su prolongirale primopredaju vlasti.

„Prilično je kasno sada za strategije, ali mi ćemo učiniti sve što možemo. Kasnilo se sa primopredajom vlasti, pa nijesmo stigli da relaksirano napravimo plan za narednu zimu. Međutim, ne zavisi sve od lokalne uprave, pa se nadam da su u međuvremenu turistički poslenici našli način da se dogovore i osmisle ponudu čak iako snijega ne bude”.

Milošević je siguran da se mora osmisliti alternativna ponuda za zimske dane kad se na Bjelasici ne može skijati. Sugeriše turističkim preduzećima i da razmišljaju o promjeni cjenovne politike.

„Sve su to važni segmenti ponude kojima ćemo izbjeći da nam broj gostiju zavisi isključivo od snijega. Uvjeren sam da u Kolašinu za to ima mogućnosti. Da li će biti i dovoljno kreativnosti, vidjećemo. Opština će tome dati podršku”, obećava potpredsjednik Opštine.

Bar za ovu zimu, sigurno je, ta podrška će izostati. Što zbog sporog procesa primopredaje vlasti, što zbog činjenice da je žiro račun lokalne uprave blokiran na 1,09 miliona eura.

„Lokalna uprava neće poslovati preko drugih računa i nema mogućnost nikom finansijski da pomogne” objasnila je nedavno predsjednica Opštine Željka Vuksanović.

Masovnu blokadu računa vlasnika apartmana i malih hotela u Kolašinu ove godine može spriječiti samo mnogo snijega.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo