Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET KOLAŠINSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Snijeg ili bankrot

Objavljeno prije

na

Kolašinski turistički poslenici većinom se slažu – narednih mjeseci samo ih snijeg može spasiti od bankrota. A uspješna turistička sezona mnogima bi pokrila enormne gubitke od prethodnih zima, kada je Kolašin bio gotovo bez turista.

Jedne godine turista nije bilo zbog nevremena, druge zbog višednevnog nestanka struje u špicu sezone, prošle zbog slabih sniježnih padavina. Istovremeno, desetine vlasnika apartmana izdvaja visoke mjesečne rate za kredite, kojima su uređivali kuće za turiste. Nadležni nijesu učinili ništa da se u Kolašinu gostima ponudi alternativa za dan na snijegu. Ukoliko ove godine ne padne, kolašinska turistička privreda je pred – kolapsom.

Istog mišljenja je i izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović. On napominje da to preduzeće nije imalo nikakvu pomoć države u pokrivanju „minusa” od prošle godine.

„Naravno, opet sve zavisi od vremenskih prilika. Ako se ponovi zima slična onoj prošloj ne samo Ski centar, već i svi koji u ovom gradu žive od turizma biće u nezavidnoj situaciji. Navrijeme smo završili sve što je trebalo na ski stazama i infrastrukturi, sve je spremno za goste. Sad čekamo snijeg”, kaže Šćepanović.

Iz Ski centra najavljuju značajno smanjenje cijena . Tako je, kažu, otklonjena i posljednja mogućnost za prigovore da zbog skupoće gosti bježe iz Kolašina. Recimo, biće smanjena cijena parkinga, pa će poludnevni koštati 3, a dnevni 5 eura. Prošle sezone parking se naplaćivao po euro na sat.

„Takođe, na skijalištu će moći da se kupi dvodnevni ski pas po cijeni od 30 eura. To znači da će cjelodnevno korištenje žičare i ski liftova biti 15 eura, što je zaista prihvatljivo i za 20 do 30 posto jeftinije nego prošle zime”, kažu u Ski centru Kolašin 1450.

Hotelski kapaciteti visoke kategorije ove zime biće bogatiji za 140 novih ležajeva. Hotel Lipka ovih dana poslije dvije i po godine prima prve goste. Zakupac tog objekta u narednih godinu dana biće Budvanska rivijera.

Lipka će, očekuju u Budvanskoj rivijeri, zadržati kategoriju ,,četiri zvjezdice ” koju je ranije imala. Cijene će za početak biti promotivne. Tokom decembra polupansion sa korišćenjem svih sadržaja kolašinskog hotela koštaće 35, a tokom januara oko 50 eura. Već u februaru do maja, cijena polupansiona će opet biti 35 eura. Uprava najavljuje i atraktivan novogodišnji program u tom hotelu.

U NP Biogradska gora, su za predstojeću zimu, kaže direktor Saša Jeknić, obezbijedili interesantnu ponudu.

„Nudimo atraktivnu dopunu cijeloj kolašinskoj turističkoj ponudi. U okviru jednodnevnih izleta organizovaćemo pješačenje na krpljama od Kraljevog kola do Biogradskog jezera i od jezera do Dolova Lalevića. Biće organizovane i vožnje na motornim sankama kroz nacionalni park. Cijene su iste kao i prethodnih godina. Naravno, sve zavisi od toga koliko će gostiju biti na Ski centru”, kazao je Jeknić.

Mnogi od turističnih poslenika sa kojima smo razgovarali imaju zamjerke na, kako kažu, lijenost nove izvršne vlasti, koja još nije kompletirana. Zbog toga je, smatraju, i izostala strategija za predstojeću zimu, koja je do sada donošena najkasnije tokom novembra. Bar na papiru, taj dokument, je pokazivao rezultate dogovora između zaduženih za turizam i lokalne uprave.

„Nema strategije, nije bilo sastanaka sa predstavnicima vlasti kao ranijih godina , a na samom smo početku sezone. Treba napomenuti i vrlo čudnu situaciju da trenutno lokalna Turistička organizacija (TO) nema ni direktora. Sve to na samo nekoliko sedmica od početka sezone, kaže direktor Ski centra Boban Šćepanović.

Raspisivanje konkursa za prvog čovjeka TO tek slijedi. Dosadašnji direktor Nikola Medenica, odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u lokalnom parlamentu, nedavno je podnio ostavku.

U Opštini se tek spremaju da u narednom periodu organizuju niz sastanaka sa turističkim poslenicima, sagledaju mogućnosti i naprave strategiju. Iako su svjesni da se prilično kasni, tvrde da će i taj segment priprema biti okončan na vrijeme.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević ipak priznaje da ove godine lokalna uprava nije dala potreban doprinos u pripremama za sezonu. No, prema njegovim riječima, za to su odgovorne Demokartska partija socijalista (DPS) i Grupa građana (GG), koje su prolongirale primopredaju vlasti.

„Prilično je kasno sada za strategije, ali mi ćemo učiniti sve što možemo. Kasnilo se sa primopredajom vlasti, pa nijesmo stigli da relaksirano napravimo plan za narednu zimu. Međutim, ne zavisi sve od lokalne uprave, pa se nadam da su u međuvremenu turistički poslenici našli način da se dogovore i osmisle ponudu čak iako snijega ne bude”.

Milošević je siguran da se mora osmisliti alternativna ponuda za zimske dane kad se na Bjelasici ne može skijati. Sugeriše turističkim preduzećima i da razmišljaju o promjeni cjenovne politike.

„Sve su to važni segmenti ponude kojima ćemo izbjeći da nam broj gostiju zavisi isključivo od snijega. Uvjeren sam da u Kolašinu za to ima mogućnosti. Da li će biti i dovoljno kreativnosti, vidjećemo. Opština će tome dati podršku”, obećava potpredsjednik Opštine.

Bar za ovu zimu, sigurno je, ta podrška će izostati. Što zbog sporog procesa primopredaje vlasti, što zbog činjenice da je žiro račun lokalne uprave blokiran na 1,09 miliona eura.

„Lokalna uprava neće poslovati preko drugih računa i nema mogućnost nikom finansijski da pomogne” objasnila je nedavno predsjednica Opštine Željka Vuksanović.

Masovnu blokadu računa vlasnika apartmana i malih hotela u Kolašinu ove godine može spriječiti samo mnogo snijega.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo