Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET KOLAŠINSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Snijeg ili bankrot

Objavljeno prije

na

Kolašinski turistički poslenici većinom se slažu – narednih mjeseci samo ih snijeg može spasiti od bankrota. A uspješna turistička sezona mnogima bi pokrila enormne gubitke od prethodnih zima, kada je Kolašin bio gotovo bez turista.

Jedne godine turista nije bilo zbog nevremena, druge zbog višednevnog nestanka struje u špicu sezone, prošle zbog slabih sniježnih padavina. Istovremeno, desetine vlasnika apartmana izdvaja visoke mjesečne rate za kredite, kojima su uređivali kuće za turiste. Nadležni nijesu učinili ništa da se u Kolašinu gostima ponudi alternativa za dan na snijegu. Ukoliko ove godine ne padne, kolašinska turistička privreda je pred – kolapsom.

Istog mišljenja je i izvršni direktor Ski centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović. On napominje da to preduzeće nije imalo nikakvu pomoć države u pokrivanju „minusa” od prošle godine.

„Naravno, opet sve zavisi od vremenskih prilika. Ako se ponovi zima slična onoj prošloj ne samo Ski centar, već i svi koji u ovom gradu žive od turizma biće u nezavidnoj situaciji. Navrijeme smo završili sve što je trebalo na ski stazama i infrastrukturi, sve je spremno za goste. Sad čekamo snijeg”, kaže Šćepanović.

Iz Ski centra najavljuju značajno smanjenje cijena . Tako je, kažu, otklonjena i posljednja mogućnost za prigovore da zbog skupoće gosti bježe iz Kolašina. Recimo, biće smanjena cijena parkinga, pa će poludnevni koštati 3, a dnevni 5 eura. Prošle sezone parking se naplaćivao po euro na sat.

„Takođe, na skijalištu će moći da se kupi dvodnevni ski pas po cijeni od 30 eura. To znači da će cjelodnevno korištenje žičare i ski liftova biti 15 eura, što je zaista prihvatljivo i za 20 do 30 posto jeftinije nego prošle zime”, kažu u Ski centru Kolašin 1450.

Hotelski kapaciteti visoke kategorije ove zime biće bogatiji za 140 novih ležajeva. Hotel Lipka ovih dana poslije dvije i po godine prima prve goste. Zakupac tog objekta u narednih godinu dana biće Budvanska rivijera.

Lipka će, očekuju u Budvanskoj rivijeri, zadržati kategoriju ,,četiri zvjezdice ” koju je ranije imala. Cijene će za početak biti promotivne. Tokom decembra polupansion sa korišćenjem svih sadržaja kolašinskog hotela koštaće 35, a tokom januara oko 50 eura. Već u februaru do maja, cijena polupansiona će opet biti 35 eura. Uprava najavljuje i atraktivan novogodišnji program u tom hotelu.

U NP Biogradska gora, su za predstojeću zimu, kaže direktor Saša Jeknić, obezbijedili interesantnu ponudu.

„Nudimo atraktivnu dopunu cijeloj kolašinskoj turističkoj ponudi. U okviru jednodnevnih izleta organizovaćemo pješačenje na krpljama od Kraljevog kola do Biogradskog jezera i od jezera do Dolova Lalevića. Biće organizovane i vožnje na motornim sankama kroz nacionalni park. Cijene su iste kao i prethodnih godina. Naravno, sve zavisi od toga koliko će gostiju biti na Ski centru”, kazao je Jeknić.

Mnogi od turističnih poslenika sa kojima smo razgovarali imaju zamjerke na, kako kažu, lijenost nove izvršne vlasti, koja još nije kompletirana. Zbog toga je, smatraju, i izostala strategija za predstojeću zimu, koja je do sada donošena najkasnije tokom novembra. Bar na papiru, taj dokument, je pokazivao rezultate dogovora između zaduženih za turizam i lokalne uprave.

„Nema strategije, nije bilo sastanaka sa predstavnicima vlasti kao ranijih godina , a na samom smo početku sezone. Treba napomenuti i vrlo čudnu situaciju da trenutno lokalna Turistička organizacija (TO) nema ni direktora. Sve to na samo nekoliko sedmica od početka sezone, kaže direktor Ski centra Boban Šćepanović.

Raspisivanje konkursa za prvog čovjeka TO tek slijedi. Dosadašnji direktor Nikola Medenica, odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u lokalnom parlamentu, nedavno je podnio ostavku.

U Opštini se tek spremaju da u narednom periodu organizuju niz sastanaka sa turističkim poslenicima, sagledaju mogućnosti i naprave strategiju. Iako su svjesni da se prilično kasni, tvrde da će i taj segment priprema biti okončan na vrijeme.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević ipak priznaje da ove godine lokalna uprava nije dala potreban doprinos u pripremama za sezonu. No, prema njegovim riječima, za to su odgovorne Demokartska partija socijalista (DPS) i Grupa građana (GG), koje su prolongirale primopredaju vlasti.

„Prilično je kasno sada za strategije, ali mi ćemo učiniti sve što možemo. Kasnilo se sa primopredajom vlasti, pa nijesmo stigli da relaksirano napravimo plan za narednu zimu. Međutim, ne zavisi sve od lokalne uprave, pa se nadam da su u međuvremenu turistički poslenici našli način da se dogovore i osmisle ponudu čak iako snijega ne bude”.

Milošević je siguran da se mora osmisliti alternativna ponuda za zimske dane kad se na Bjelasici ne može skijati. Sugeriše turističkim preduzećima i da razmišljaju o promjeni cjenovne politike.

„Sve su to važni segmenti ponude kojima ćemo izbjeći da nam broj gostiju zavisi isključivo od snijega. Uvjeren sam da u Kolašinu za to ima mogućnosti. Da li će biti i dovoljno kreativnosti, vidjećemo. Opština će tome dati podršku”, obećava potpredsjednik Opštine.

Bar za ovu zimu, sigurno je, ta podrška će izostati. Što zbog sporog procesa primopredaje vlasti, što zbog činjenice da je žiro račun lokalne uprave blokiran na 1,09 miliona eura.

„Lokalna uprava neće poslovati preko drugih računa i nema mogućnost nikom finansijski da pomogne” objasnila je nedavno predsjednica Opštine Željka Vuksanović.

Masovnu blokadu računa vlasnika apartmana i malih hotela u Kolašinu ove godine može spriječiti samo mnogo snijega.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

OKO NAS

NA PUTEVIMA NAJČEŠĆE STRADAJU ZAŠTIĆENE VRSTE GMIZAVACA, VODOZEMCI, MANJI SISARI…: Zakon postoji, ali se ne primjenjuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prizor zgaženih životinja (kornjača, zmija, guštera…) na magistralama širom Crne Gore nije neuobičajen, ali odgovara na pitanje koliko čovjek, u vremenu kad podređuje prirodu svojim interesima, brine o životima drugih bića. Od donošenja Pravilnika o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje do prve primjene prošlo je više od deceniju

 

Na starom putu od Podgorice ka Danilovgradu na svakih par metara leže leševi raznih gmizavaca. Zmija, kornjača, guštera… Zgaženi. Taj prizor odgovara na pitanje koliko čovjek, u vremenu kad podređuje prirodu svojim interesima, brine o životima drugih bića.

„Svakodnevno veliki broj gmizavaca, pored toga što ih čovjek namjerno ubija, kao recimo zmije, stradaju i na putevima, i te brojke uopše nijesu zanemarljive. U najvećem broju to budu još i vodozemci i sitniji sisari”, kaže za Monitor biološkinja Crnogorskog društva ekologa (CDE) Andrijana Mićanović.

Prema njenim riječima, ako put prolazi pored nekog vodenog staništa (bara, močvara, rijeka), tada su najčešće žrtve vodeni ili poluvodeni organizmi kao što su barska kornjača ili zmija ribarica. Ukoliko prolazi kroz šumu, šikaru ili neko suvo stanište, kao što su putevi u okolini Danilovgrada – šumska kornjača ili dosta često leopard smuk koji živi u suvim staništima.

Mnoge od ovih vrsta štiti zakon, a brojna područja u Crnoj Gori su, upravo zbog njih, takođe zaštićena. „Na putevima koji prolaze kroz takva područja strada i najviše vrsta. Iako uglavnom žrtve budu vrste kojih najviše ima, to, naravno, ne mora uvijek da bude slučaj”, ističe Mićanović.

Jedan od načina da se izbjegne ljudska nemarnost pri izgradnji saobraćajnica je izrada studija o uticaju na okolinu. Neke od mjera predviđaju gradnju kanala, ekoloških mostova, prolaza i prelaza, tunela, propusnih cijevi, jarkova, sigurnosnih i usmjeravajućih objekata, ribljih staza, liftova, vijadukata… koji bi životinjama osigurali bezbjedno kretanje.

I pored toga što je Crna Gora donijela Pravilnik o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje još 2010. godine, na osnovu Zakona o zaštiti prirode, nadležni uglavnom izbjegavaju da prave takve objekte. Razlog je – njihova izgradnja je vrlo skupa.

Pravilnikom je propisano kako bi prelazi za vodozemce i gmizavce trebalo da izgledaju – kao tuneli sa usmjerivačima kretanja ka otvoru na oba kraja.

Od njegovog donošenja do prve primjene prošlo je više od deceniju. Zahvaljujući aktivnosti Crnogorskog društva ekologa, eko-prelazi, njih pet, napravljeni su prilikom rekonstrukcije bulevara Podgorica–Danilovgrad za divlje životinje iz obližnjeg Parka prirode Rijeka Zeta. Radovi na toj saobraćajnici počeli su u julu 2020. godine, ali još nijesu završeni. Na tom području je rađeno prvo detaljnije istraživanje o uticaju saobražaja na životinje. ,,Prema njemu, na svaki kilometar puta godišnje ima oko 100 zgaženih žaba, zmija, guštera, kornjača, ptica, ježeva, kuna, lisica i zečeva. Iako je Crna Gora zakonom regulisala ovo pitanje, on se ne primjenjuje u punoj mjeri, jer se obično na ove propuste gleda kao na nepotrebni trošak koji se na sve načine pokušava izbjeći”, objašnjava Mićanović.

„Kod nas se izbjegava sve što ima veze da održivim životom. Održivost nije samo – daj da posadim drvo da imam ‘lad. Održivost je kad o svakom životu vodiš računa, jer znaš da sve ima svoju ulogu u prirodi”, kaže za Monitor jedna je od volonterki Ekopatriotizma, inicijative kroz koju je sproveden veliki broj akcija čišćenja u Crnoj Gori, Ivana Čogurić.

Kako ističe – operisani smo od logike. ,,Ona je postala samo predmet izučavanja u visokom školstvu. Možda kada bi izgradnja pješačkih prelaza za životinje bila ilegalna i kada bi npr. rakuni mogli da naplate prolaz kroz isti, onda bi sigurno ta priča zaživjela”.

Susret sa terenom je, prema riječima Čogurićke, susret sa realnom slikom Crne Gore. „Nijesam imala previše prilika da se sretnem sa uginulim gmizavcma po našim putevima, ali nam zato krznenih životinja ne nedostaje. Bezobzirnost ima jake korijene u našem društvu. Nijesu samo lisice, vjeverice, psi ili mačke najviše pogođeni prelaskom s jedne strane puta na drugu, već i čovjek kao vrsta, jer ne može ostati imun na to”.

Zbog svega ovoga, važno je da u projektovanju puteva ili nekih drugih projekata učestvuju različite struke – od inženjera do biologa.

Gmizavci su, inače, jedan od najvažnijih činilaca lanca ishrane u nekom ekosistemu. Uređuju brojnost insekata i glodara, smanjuju širenje zaraznih bolesti, sprečavaju širenje parazita u baštama i voćnjacima… Crna Gora se, inače, može pohvaliti raznovrsnošću vrsta – od morskih do visokoplaninskih gmizavaca. Za sada je opisano njih 38, zajedno sa dvije intrudukovane vrste, koje su tu dospjele čovječjom aktivnošću – namjerno ili slučajno. Nacionalnim zakonodavstvom u Crnoj Gori zaštićeno je njih 26.

No, zato na nivou države još uvijek nema prepoznatih ključnih staništa za vrste, pa ni za gmizavce. „Postoje vrijedna i staništa od visoke vrijednosti (nacionalni parkovi, na primjer), ali za specifične vrste nijesu prepoznata staništa koja postoje i mimo zaštićenih područja i koja bi trebala biti izuzeta prilikom planiranja korišćenja nekog prostora. To je jedan od zadataka uspostavljnaja ekološke mreže Natura 2000, na čemu Crna Gora trenutno radi i čiji je cilj dugoročna zaštita važnih vrsta i njihovih staništa”, objašnjava Mićanović.

Natura 2000 stupa na snagu tek kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU). Zbog toga, Crnogorsko društvo ekologa predlaže uspostavljanje nacionalne ekološke mreže, EMERALD, po uzoru na brojne evropske države, koji se uspostavlja po veoma sličnom principu kao Natura 2000. To je, kako zaključuje biološkinja CDE-a, idealan način da sačuvamo vrijedne vrste i njihova staništa dok Crna Gora ne postane članica EU.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

„SNP  mora da se izjasni. Pozivam ih, ukoliko ne žele dalje sa DF-om, sa kojim su bili u predizbornoj koaliciji, neka obore vlast. Zamolio sam predsjednika SO na posljednjem kolegijumu da zakaže sjednicu, pa ako SNP ne želi dalje da podržava vlast, neka se lokalna uprava formira kako ko misli da treba“, kaže Ašanin za Monitor. „Mojkovac ne može da čeka, postoje odluke koje treba hitno usvajti jer se tiču razvoja grada. To su odluke koje se odnose na ski-centar, uređenje grada, adaptaciju zgrada… Ovdje građevinska sezona traje dva-tri mjeseca i  luksuz je dozvoliti da se trenutna kriza nastavlja“.

On podsjeća da su se na prvom sastanku oko formiranja vlasti iz SNP složili da, u pregovorima, nastupaju sa DF-om kao zajednički subjekat. Potom je iz te koalicije izabran i predsjednik Opštine  Vesko Delić. Da su odvojeno nastupali, kaže Ašani, ne bi im pripalo mjesto prvog čovjeka izvršne lokalne vlasti.

„O daljim potezima svi treba da odluče vrlo brzo. URA je dala puni doprinos efkasnosti pri formiranju vlasti i slanju  DPS u opoziciju.  Na tim osnovama ostajemo i nijesno  nikad bili izvor problema.  Uvijek smo nudili rješenja, a nadam se da će tako biti i sada, to jest, da će, zarad dobra grada, i ova kriza biti prevaziđena. Ne želim da ostavljamo utisak da su mojkovačkoj vlasti bitnije fotelje, nego razvojni projekti“, kaže Ašanin.

On je pozvao SNP da dođe na sjednicu, kako bi se, „usvojile bitne odluke za grad“. Poslije toga, kaže, kako ko želi. Ašanin poručuje i da „državne teme ne treba da opterećuju lokalni nivo i da, eventualne, opstrukcije pojedinih konstituenta lokalne vlasti mogu značiti izgubljenu cijelu godinu za Mojkovac“.

SNP nema loše namjere, smatraju u koaliciji Ne damo Mojkovac. Oni su optimisti i očekuju da će razgovorima sve biti riješeno. Iz tog političkog subjekta podsjećaju da je cilj svim u aktuelnoj lokalnoj vlasti bila promjena stanja u tom gradu „za 180 stepeni“.

Promjena je samo na gore od kada je došla nova vlast, tvrde u DPS-u. Iz stranke su Monitoru kazali da je, tenutno, u Mojkovcu na snazi partijsko zapošljavanje, ali i prilagođavanje statuta i sistematizacija partijskim kadrovima vladajuće koalicije. Ocjenjuju da bi to mogao biti i aktuelni  „kamen spoticanja u vladajućoj koaliciji“.

„Obećavali su mnogo. Ništa od toga niejsmo vidjeli. Obećavali su da će na funkcijama biti kompetentni ljudi i da će kadrovski ojačati lokalnu upravu. Sada svjedočimo prilagođavanja statuta  i sistematizacija. No, građani će, na kraju, dati svoj sud o tome“, kažu u DPS-u.

Na dnevnom redu dva puta otkazane sjednice SO su odluke o konstatovanju prestanka mandata dosadašnjem i imenovanju novog v. d. sekretara SO, te o pokretanju postupka za izmjene i dopune Statuta Opštine, zatim predlog Programa rada SO za ovu godinu… Pred odbornicima je  trebalo da bude finansijski izvještaj o radu JU Centar za kulturu Nenad Rakočević za prošlu, kao i odluke o davanju saglasnosti na plan i program te ustanove za ovu godinu. Slične izvještaje, programe i planove trebalo bi da podnese i JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.

Na ,,pomirenje” odbornika  čeka  još mnogo  bitnih odluka,  čije sprovođenje, kažu u izvšrnoj vlasti, treba da popravi kvalitet života Mojkovčana.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

U zahtjevu za produženje koncesije navedeno je kako početak gradnje mHE na Kaludarskoj rijeci može posljedično izazvati zatvaranje lokalnog saobraćajnog puta, te otežati funkcionisanje mještanima Кaludre, a što je stvorilo potrebu da se postigne dogovor sa mještanima oko nastavka realizacije projekta. Markovićeva Vlada je odlučila da novim ugovorom koncesija od 30 godina počinje od 7. maja 2016. godine, što znači da Hidroenergija ima koncesiju do 2046. godine. Prvobitnim ugovorom koncesija bi istekla 2044. godine.

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi. Nama je jasno da se radi samo o bogaćenju nekoliko ljudi koji su vlasnici te kompanije”, kažu mještani.

Prema njihovim riječima u Šekularu nije zapošljen niko od lokalnog stanovništva, ko nije već riješio svoj radni status. ,,I nama su pričali da će zaposliti ljude, da će smanjiti nezaposlenost. A mi znamo dobro kako su to uradili kod komšija. Tamo su zaposlili kao čuvare nekoliko penzionera ili mlađih ljudi koji imaju regulisan status invalida na birou rada i riješeno to pitanje, tako da ne moraju da ih osiguravaju”.

Hidroenergija je ranije potpuno devastirala korito Šekularske rijeke, a potom i Bistrice. U tim dvjema rijekama više nema ribljeg fonda. Kanjonom Bistrice prolazi novi regionalni put od Berana prema Kolašinu, u čiji trup je kompanija Bemaks, koja je o državnom trošku izvodila radove, ugradila kilometre cijevi za potrebe malih elektrana. To je bilo u vrijeme kada su eksplozivom oštetili vodovodne cijevi i kada je otrovano više hiljada građana Berana. Zbog toga niko nikada nije odgovarao.

Sada ne odustaju od gradnje malih hidroelektrana na Kaludarskoj rijeci. Tome se, osim lokalnog stanovništva, posebno protive mali preduzetnici koji u kanjonu ove prelijepe planinske rijeke grade etno naselja i ugostiteljske objekte.

                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo