Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Do mora preko Morskog dobra

Objavljeno prije

na

U Morskom dobru i u lokalnoj samoupravi u Ulcinju sigurni su da će izgradnja lučice Kacema, ispod istočnih zidina Starog grada, početi ove godine. Tome bi se svakako najviše obradovali ribari, jer će u toj „marinici” moći da se usidri pedesetak čamaca. „Bar da ne strijepimo kad je jugo”, kažu oni.

KACEMA: Početak radova na Kacemi najavljuje se godinama. Tokom čitave prošle godine iz Morskog dobra je javnost uvjeravana da će radovi početi „odmah nakon turističke sezone i da će investicija koštati preko 350 hiljada eura”.
Krajem aprila 2008. godine odabran je i najpovoljniji ponuđač na tenderu, preduzeće YU BRIV d.o.o. iz Kotora. Vrijednost ponude iznosila je 396 hiljada eura.
Tačno prije dva mjeseca dobijena je i građevinska dozvola, nakon prigovora da se na Kacemi nastoji bespravno graditi.
Pošto je i ta formalnost obavljena, iskrsnuo je novi problem. Naime, pokazalo se da je studija lokacije loše urađena i da čitav taj posao treba ponovo obaviti. Zbog toga će se, kako javnost uvjeravaju odgovorni, morati još neko vrijeme sačekati početak radova na lučici, a i troškovi izgradnje će porasti bar dva puta.

IZLAZ: Ova kratka priča o Kacemi je zapravo priča o 17-ogodišnjem odnosu tog preduzeća Vlade Crne Gore prema prostoru kojim ono u Ulcinju suvereno upravlja. Jer, Morsko dobro od 1992. godine gazduje sa 13 odsto ukupne teritorije ove opštine. I to njenim najboljim i najkvalitetnijim dijelom, što znači i najprofitabilnijim. Usporedbe radi, u Budvi „morsko dobro” zahvata 0,05 odsto teritorije te opštine!
Kako pokazuju ankete, 80 odsto građana Ulcinja nijesu zadovoljni Zakonom o morskom dobru i smatraju da tim područjem treba da gazduje lokalna samouprava.
Posebno se ističe da „obala treba da razvija lokalnu zajednicu, što sada nije slučaj”.
„Mi smo od 1992. godine postali praktično kontinentalna opština, jer nemamo izlaz na more. Sve ingerencije u toj zoni ima ovo državno preduzeće sa sjedištem u Budvi”, kaže za Monitor poslanik u crnogorskom Parlamentu i lider Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori Mehmet Bardhi.
Konstatujući da prihodi koje ostvaruje „Morsko dobro treba da pripadnu opštini, on smatra da bi to preduzeće jednostavno – trebalo ukinuti. „Mi ga nazivamo ‘morskim zlom’, zato što je ono dokaz okupacione i kolonizatorske politike i prakse režima koja se vodi prema područjima u kojima Albanci čine većinu stanovništva”, tvrdi Bardhi.

SARADNJA: Do 2002. godine saradnja lokalnih vlasti i tog javnog preduzeća gotovo da nije postojala, a od tada gradonačelnici Ulcinja, koji su iz redova Demokratske unije Albanaca Ferhata Dinoše, kažu da je saradnja veoma dobra.
„Ali, u čemu se ona ogleda? Mi to ne vidimo na terenu”, kaže za Monitor Ilir Lazorja, koordinator MOGUL-a (Monitoring grupe Ulcinj), koja već nekoliko godina na sistematski način prati aktivnosti Morskog dobra.
Visoki funkcioner ovog preduzeća Dragan Marković je nedavno izjavio da dosadašnje investicije te firme iznose oko 20 miliona eura, kao i da je u prošloj godini prihodovano 4,5 miliona eura.
Od tih investicija u Ulcinj nije uloženo ni milion, tvrde u MOGUL-u i navode da Morsko dobro kao investicije redovno prikazuje čistoću i rasvjetu. „To je održavanje, a realna ulaganja su, nažalost, veoma mala, gotovo zanemarljiva, s obzirom na veličinu prostora kojim gazduje to preduzeće i obim sredstva koja ovdje prikuplja već punih 17 godina”, dodaje Lazorja.
Analize pokazuju da investicije Morskog dobra u Ulcinju iznose manje od pet odsto od ukupnog iznosa koje ono godišnje izdvaja za ulaganja na Crnogorskom primorju, iako se u ovoj opštini nalazi čak 56 odsto teritorije kojom upravlja ovo preduzeće!
To je jedan od razloga što je budžet opštine Ulcinj prošle godine iznosio 7,35 miliona eura, a Budve deset puta više!

ZAKUP: Primjedbe na rad i funkcionisanje Morskog dobra u Ulcinju sve češće iskazuju i oni koji su od njega imali najviše koristi – zakupci plaža i objekata u toj zoni. Oni, naime, ističu da je u posljednjih pet godina cijena zakupa porasla za čak četiri puta, dok promet opada.
„Mi tražimo da cijene zakupa budu vraćene na nivo iz 2007. godine, kao i da ugovori o zakupu budu ne kao do sada na godinu dana, već na duži niz godina”, rekao je zakupac poznate plaže Kopakabana Prelja Škrelja.
Malo je, međutim, izgleda da će se uvažiti primjedbe i zahtjevi Ulcinjana, kako zakupaca kupališta i štandova, tako i političara.
Možda će tek približavanjem Evropskoj uniji i implementacijom standarda i principa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koja predviđa da najveći dio prihoda treba da ostanu tamo gdje se i ostvare, priča o „morskom dobru” u najjužnijoj crnogorskoj opštini biti konačno svedena u neke realne okvire.
Istorija ovoga grada, duga dvije i po hiljade godina, svjedoči da se Ulcinj razvijao samo onda kada je imao široku lokalnu samoupravu.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo