DRUŠTVO
Mamac za slavne
Na čuvenom hercegnovskom šetalištu Pet Danica, uoči predizborne kampanje za gradonačelnika ubrzano radi teška građevinska mehanizacija. Bageri po cijeli dan kopaju, dok kamioni od preko 20 tona nosivosti, nesmetano prolaze šetačkom zonom, koju uništavaju na oči svekolike javnosti. Nosivost, mjerena u tonama, preveliko je opterećenje i za gradsku kanalizaciju, koja prolazi ispod samog šetališta. Sve ove ,,djelatnosti” dozvolio je lično aktuelni gradonačelnik Dejan Mandić. NA PJENI OD MORA: Vlasnik atraktivnog imanja na kojem se izvode ovi radovi je srpska porodica Karić. Na placu od oko 2.500 kvadratnih metara, u neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja, na samoj obali, trebalo bi da ,,nikne” porodična kuća sa spratom i potkrovljem i još četiri dodatne stambene jedinice. Investitor je dobio dozvolu da šetalištem kamionima odnosi šut i donosi građevinski materijal.Taj dio staze za šetanje trebalo je da bude popločan kamenom i spreman za predstojeću turističku sezonu. Međutim, radovi će najvjerovatnije sačekati završetak gradnje Karićeve kuće.
Pitali smo inspektorku za urbanizam i građevinarstvo Anu Popović kada su i po kojem planu vlasnici dobili dozvolu za gradnju. „Građevinska dozvola nije izdata, jer nije završen Detaljni urbanistički plan šetališta. Izdata je samo dozvola za uređenje prostora”, potvrdila je Ana Popović i dovela nas u nedoumicu. Nakon toga zamolili smo glavnog administratora opštine Herceg Novi Tomicu Miloševića za pojašnjenje. Odgovorio je: „Ovi će se planovi donositi u etapama. A kad je o šetalištu riječ, ono je u nacrtu”, i uputio nas na druge opštinske adrese.
Karići su u i hercegnovskom naselju Savina kupili plac od oko 7.000 kvadratnih metara i svojevremeno najavili gradnju mondenskog hotela u tom atraktivnom dijelu grada uz samu „pjenu od mora”. Tada su pokrenuli i inicijativu za izradu urbanističkog projekta za taj dio gradskog Plana. Od tada do danas prošlo je više od tri i po godine, a plac na Savini i dalje je obrastao travom i divljim rastinjem. Gradonačelnik Dejan Mandić to je prokomentarisao riječima: „Karići su najvjerovatnije odustali od gradnje, jer su se samo jednom interesovali o uslovima i mogućnostima gradnje hotela iz lanca Marriott na tom dijelu obale.”
POBRKANE NADLEŽNOSTI: Na sasvim drugom, meljinskom kraju šetališta Pet Danica, nalazi se još jedan predimenzioniran i freško dozidani objekat, koji je narušio arhitektonsku vizuru obale. Uz samu ogradu Vojne bolnice Meljine, Jusuf Muškić sazidao je trospratnu zgradu. Ovaj na daleko poznati predsjednik opštine Prijepolje i predsjednik JUL-a svoga grada, podigao je ovaj objekat s urednom građevinskom dozvolom, ali je prekardašio s kvadraturom i spratovima.
Načelnik građevinske inspekcije Herceg Novoga Borivoje Đekić o ovom zdanju kaže: ,,Gospodin Jusuf Muškić svojevremeno je po tada važećem DUP-u tražio građevinsku dozvolu i dobio je, platio i otpočeo gradnju objekta. Pošto je izgradio više nego što je to planom predviđeno, a to je gabarit od preko 1.000 kvadrata, potpao je pod nadležnost republičke građevinske inspekcije. Oni su zapečatili objekat još 2007. godine. U međuvremenu, akontativno je uplatio određeni novčani iznos kao naknadu za građevinsku dozvolu. Potom su na teren izvedeni vještaci građevinske struke, tvrdeći da objekat propada. Urbanisti iz opštine na osnovu tog nalaza dozvolili su sanaciju gradilišta, te odobrili njegovo stavljanje pod krov”.
S obzirom na to da se objekat nalazi na samoj obali, zanimljivo je čuti šta o svemu kažu u JP Morsko dobro. „Višespratni objekat nije u zoni Morskog dobra. Kao što znate, zona Morskog dobra redovno se kontroliše, te se svaka promjena i odstupanje prijavljuje nadležnim inspekcijama”, objašnjava PR Morsko dobro Sandra Radulović.
Da čovjek ne povjeruje. Svi djelovi šetališta, a ovaj posebno, toliko su blizu mora da ih zapljuskuju talasi. Zna se da je sve uz obalu pod zaštitom države, odnosno Morskog dobra.. Jedino u novskom slučaju na korak od mora ta nadležnost izmiče, te pada u amanet opštini Herceg Novi.
SKRIVANJE PLANA: Pošto se nalazi u istom urbanističkom loncu, ispada da je Vojna bolnica Meljine najvažniji faktor za „podizanja ručne kočnice” nezavršene planske dokumentacije štališta Pet Danica. Pouzdano saznajemo da je Plan izrađen još prije sedam mjeseci. Na žalost, do dana današnjeg nije ugledao svjetlost dana. Dok se i dalje špekuliše ko je i da li je naprvio idejni projekat budućeg izgleda bolnice, novog DUP-a nema.
Ono što se pouzdano zna, jeste da je Atlas grupa odustala od izgradnje osamanestospratnice, te da sada forsira projekat ogromnog bolničkog, a potom i turističkog kompleksa. Turistički kompleks podrazumijevaće izgradnju hotela i posebnog apartmanskog dijela, te veliku pješčanu plažu. Bolnički dio kompleksa finansiraće Kromvel hospital iz Londona, preduzeće koje se nalazi u rukama kraljevske porodice iz Abu Dabija. Gradiće se više objekata sa po osam spratova, koji ne bi trebalo da naruše vizuru grada ili zaklone vidik. Podsjetimo, plan da se gradi višespratnica u Meljinama izazvao je veliki revolt u nevladinom sektoru.
Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević nije mogao da precizira do kada će ta grupa uplatiti 25 miliona eura za državne akcije Vojno-medicinskog centra, kao ni da li će to uraditi novcem ili obveznicama. „Ne možemo preuzeti bolnicu prije nego što uplatimo kompletan novac, ali to zavisi od brzine usvajanja prostorno-planske dokumentacije opštine Herceg Novi”, nedavno je objasnio lokalnim medijima.
Krajem maja očekuje se dolazak mega svjetske zvijezde Pamele Andreson. Ona je najavila svoj dolazak u Crnu Goru kao investitor. Njen menadžer tvrdi da su je privukle ,,crnogorske plaže i netaknuta priroda”.
U zoni hercegnovskog šetališta svojedobno su imali kuće mnogi poznati umjetnici: Ivo Andrić, Mihailo Lalić, Branko Ćopić, Vojo Stanić, a tu je i Titova vila. U novije vrijeme nikle su i velelepne vile nekadašnjeg ministra Miša Beka, Vuka Hamovića, Emira Kusturice. Naposljetku dođoše i Karići. Svi su prepoznali hercegnovsko šetalište kao nešto vrijedno. Treba li se upitati kakav je odnos ove vlasti prema tom istom šetalištu. Da li se svjesno ne donose planovi kako bi se naknadno u njih upisivalo već izgrađeno.
Marija ČOLPA
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini