Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mamac za slavne

Objavljeno prije

na

Na čuvenom hercegnovskom šetalištu Pet Danica, uoči predizborne kampanje za gradonačelnika ubrzano radi teška građevinska mehanizacija. Bageri po cijeli dan kopaju, dok kamioni od preko 20 tona nosivosti, nesmetano prolaze šetačkom zonom, koju uništavaju na oči svekolike javnosti. Nosivost, mjerena u tonama, preveliko je opterećenje i za gradsku kanalizaciju, koja prolazi ispod samog šetališta. Sve ove ,,djelatnosti” dozvolio je lično aktuelni gradonačelnik Dejan Mandić. NA PJENI OD MORA: Vlasnik atraktivnog imanja na kojem se izvode ovi radovi je srpska porodica Karić. Na placu od oko 2.500 kvadratnih metara, u neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja, na samoj obali, trebalo bi da ,,nikne” porodična kuća sa spratom i potkrovljem i još četiri dodatne stambene jedinice. Investitor je dobio dozvolu da šetalištem kamionima odnosi šut i donosi građevinski materijal.Taj dio staze za šetanje trebalo je da bude popločan kamenom i spreman za predstojeću turističku sezonu. Međutim, radovi će najvjerovatnije sačekati završetak gradnje Karićeve kuće.
Pitali smo inspektorku za urbanizam i građevinarstvo Anu Popović kada su i po kojem planu vlasnici dobili dozvolu za gradnju. „Građevinska dozvola nije izdata, jer nije završen Detaljni urbanistički plan šetališta. Izdata je samo dozvola za uređenje prostora”, potvrdila je Ana Popović i dovela nas u nedoumicu. Nakon toga zamolili smo glavnog administratora opštine Herceg Novi Tomicu Miloševića za pojašnjenje. Odgovorio je: „Ovi će se planovi donositi u etapama. A kad je o šetalištu riječ, ono je u nacrtu”, i uputio nas na druge opštinske adrese.
Karići su u i hercegnovskom naselju Savina kupili plac od oko 7.000 kvadratnih metara i svojevremeno najavili gradnju mondenskog hotela u tom atraktivnom dijelu grada uz samu „pjenu od mora”. Tada su pokrenuli i inicijativu za izradu urbanističkog projekta za taj dio gradskog Plana. Od tada do danas prošlo je više od tri i po godine, a plac na Savini i dalje je obrastao travom i divljim rastinjem. Gradonačelnik Dejan Mandić to je prokomentarisao riječima: „Karići su najvjerovatnije odustali od gradnje, jer su se samo jednom interesovali o uslovima i mogućnostima gradnje hotela iz lanca Marriott na tom dijelu obale.”

POBRKANE NADLEŽNOSTI: Na sasvim drugom, meljinskom kraju šetališta Pet Danica, nalazi se još jedan predimenzioniran i freško dozidani objekat, koji je narušio arhitektonsku vizuru obale. Uz samu ogradu Vojne bolnice Meljine, Jusuf Muškić sazidao je trospratnu zgradu. Ovaj na daleko poznati predsjednik opštine Prijepolje i predsjednik JUL-a svoga grada, podigao je ovaj objekat s urednom građevinskom dozvolom, ali je prekardašio s kvadraturom i spratovima.
Načelnik građevinske inspekcije Herceg Novoga Borivoje Đekić o ovom zdanju kaže: ,,Gospodin Jusuf Muškić svojevremeno je po tada važećem DUP-u tražio građevinsku dozvolu i dobio je, platio i otpočeo gradnju objekta. Pošto je izgradio više nego što je to planom predviđeno, a to je gabarit od preko 1.000 kvadrata, potpao je pod nadležnost republičke građevinske inspekcije. Oni su zapečatili objekat još 2007. godine. U međuvremenu, akontativno je uplatio određeni novčani iznos kao naknadu za građevinsku dozvolu. Potom su na teren izvedeni vještaci građevinske struke, tvrdeći da objekat propada. Urbanisti iz opštine na osnovu tog nalaza dozvolili su sanaciju gradilišta, te odobrili njegovo stavljanje pod krov”.
S obzirom na to da se objekat nalazi na samoj obali, zanimljivo je čuti šta o svemu kažu u JP Morsko dobro. „Višespratni objekat nije u zoni Morskog dobra. Kao što znate, zona Morskog dobra redovno se kontroliše, te se svaka promjena i odstupanje prijavljuje nadležnim inspekcijama”, objašnjava PR Morsko dobro Sandra Radulović.
Da čovjek ne povjeruje. Svi djelovi šetališta, a ovaj posebno, toliko su blizu mora da ih zapljuskuju talasi. Zna se da je sve uz obalu pod zaštitom države, odnosno Morskog dobra.. Jedino u novskom slučaju na korak od mora ta nadležnost izmiče, te pada u amanet opštini Herceg Novi.

SKRIVANJE PLANA: Pošto se nalazi u istom urbanističkom loncu, ispada da je Vojna bolnica Meljine najvažniji faktor za „podizanja ručne kočnice” nezavršene planske dokumentacije štališta Pet Danica. Pouzdano saznajemo da je Plan izrađen još prije sedam mjeseci. Na žalost, do dana današnjeg nije ugledao svjetlost dana. Dok se i dalje špekuliše ko je i da li je naprvio idejni projekat budućeg izgleda bolnice, novog DUP-a nema.
Ono što se pouzdano zna, jeste da je Atlas grupa odustala od izgradnje osamanestospratnice, te da sada forsira projekat ogromnog bolničkog, a potom i turističkog kompleksa. Turistički kompleks podrazumijevaće izgradnju hotela i posebnog apartmanskog dijela, te veliku pješčanu plažu. Bolnički dio kompleksa finansiraće Kromvel hospital iz Londona, preduzeće koje se nalazi u rukama kraljevske porodice iz Abu Dabija. Gradiće se više objekata sa po osam spratova, koji ne bi trebalo da naruše vizuru grada ili zaklone vidik. Podsjetimo, plan da se gradi višespratnica u Meljinama izazvao je veliki revolt u nevladinom sektoru.
Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević nije mogao da precizira do kada će ta grupa uplatiti 25 miliona eura za državne akcije Vojno-medicinskog centra, kao ni da li će to uraditi novcem ili obveznicama. „Ne možemo preuzeti bolnicu prije nego što uplatimo kompletan novac, ali to zavisi od brzine usvajanja prostorno-planske dokumentacije opštine Herceg Novi”, nedavno je objasnio lokalnim medijima.
Krajem maja očekuje se dolazak mega svjetske zvijezde Pamele Andreson. Ona je najavila svoj dolazak u Crnu Goru kao investitor. Njen menadžer tvrdi da su je privukle ,,crnogorske plaže i netaknuta priroda”.
U zoni hercegnovskog šetališta svojedobno su imali kuće mnogi poznati umjetnici: Ivo Andrić, Mihailo Lalić, Branko Ćopić, Vojo Stanić, a tu je i Titova vila. U novije vrijeme nikle su i velelepne vile nekadašnjeg ministra Miša Beka, Vuka Hamovića, Emira Kusturice. Naposljetku dođoše i Karići. Svi su prepoznali hercegnovsko šetalište kao nešto vrijedno. Treba li se upitati kakav je odnos ove vlasti prema tom istom šetalištu. Da li se svjesno ne donose planovi kako bi se naknadno u njih upisivalo već izgrađeno.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo