Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dobrović protiv Mugoše i drugova

Objavljeno prije

na

U samo tri mjeseca dva puta su Čeda Dobrovića partijski drugovi smijenjivali sa mjesta predsjednika Gradske opštine Golubovci. No, Dobrović ne odustaje od najudobnije fotelje u Zeti. Nakon što je Upravni sud ocijenio kao ništavno decembarsko glasanje odbornika DPS-a kojim je smijenjen, on se ponovo uzda u taj isti sud. ,,Pravedno bi bilo da u Zeti budu vanredni izbori”, kaže Dobrović u razgovoru za Monitor. Njegove partijske kolege ne žele više da ga vide na mjestu prvog čovjeka Zete. Jednoglasno je svih 12 odbornika oba puta glasalo protiv njega, tražeći smjenu. Dugačak je spisak optužbi koje zetski depeesovci izriču na Dobrovićev račun. Najčešće je pominjana zloupotreba službenog položaja. Dobrović se mnogo ne premišlja kako da im odgovori. Biće još suđenja, najavio je. Podnijeće novu krivičnu prijavu protiv odbornika DPS-a Budimira Boljevića, koji ga je optužio za zloupotrebu službenog položaja. Sa Boljevićem se, ionako, već sudi.

PELENE, PRASENCE I JOŠ PO NEŠTO: Budimir Boljević je naveo da je Dobrović trošio pare Gradske opštine Golubovci na raznorazne stvari. Iz budžeta su, objasnio je Boljević, plaćani ručkovi za Dobrovića i njegove prijatelje, te ,,prasence iz neke pečenjare”. U ,,korpi” plaćenoj parama iz budžeta, kako tvrdi Boljević, našle su se i pampers pelene, čokolada, prašak za veš i još po nešto.. Dobrović se od tih optužbi brani tvrdnjom da se nabavkom robe nije bavio on već posebna služba u Gradskoj opštini. Dobrović je ranije podnio krivičnu tužbu protiv Boljevića zbog izjava da je od njega tražio ,,da ga upozna sa prijateljem iz Republike Srpske koji je član SRS, a od tog čovjeka tražio da mu posreduje u prodaji nekretnina u budvanskoj opštini. ” Boljević je ranije objelodanio još nekoliko optužbi na račun bivšeg predsjednika Gradske opštine Golubovci. ,,Dobrović se nije vadio iz kabineta i kuća uticajnih ljudi iz DPS-a, lobirajući za svoju poziciju”, kazao je Boljević, navodeći da je za kratko vrijeme promijenio tri stana, te da sada živi u elitnom dijelu Podgorice, kao samac u stanu od 107 kvadrata. Sada je na sudu da razmrsi ko je šta radio.

SMJENU SMISLILI MUGOŠA I STIJEPOVIĆ: Dobrović tvrdi da su njegovu detronizaciju smislili Miomir Mugoša, gradonačelnik Podgorice, i Slavoljub Stijepović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore. ,,Upozoravao sam da u Zeti nisu završeni veliki infrastrukturni projekti koji su Zećanima obećani. Dugo se čeka na vodovod, izgradnju puteva, fabriku za preradu voća i povrća, sportsku halu. Smetalo im je što ih opominjem na data obećanja”, tvrdi Dobrović. Izvor Monitora iz opštinskih struktura tvrdi da Mugoša od ranije nije bio zadovoljan Dobrovićevim radom, neredovnim kontaktima, željom da u potpunosti kontroliše budžet namijenjen Zeti, da se pita za realizaciju svih projekata u tom kraju… Zategnute veze su popuštale. Do samog pucanja. Dobroviću nije oprošteno ni to što se otvoreno zalagao za reviziju Zakona o Glavnom gradu tvrdeći da taj zakon mora dati gradskim opštinama ,,određeni” vid lokalne samouprave. Tražio je i da se preispita mogućnost da se u gradskim opštinama donose Detaljni urbanistički planovi, a ne u Podgorici. Predlagao je da se prihodi od poreza na nepokretnosti, lokalnih komunalnih taksi i koncesionih naknada uplaćuju direktno na račun Gradske opštine. Posebno je zanimljiv segment ,,koncesionih naknada” pošto u Zeti ima puno koncesionara koji izvlače šljunak iz rijeka i pijesak iz Skadarskog jezera. Kako je to posao koji koncesionarima donosi poprilične zarade vlastima Gradske opštine se, svakako, zgodnim učinjelo da novac od eksploatacije ide direktno u zetsku kasu. No, ne ide to tako lako.

GDJE IDU PARE IZ ZETE: Odbornici opozicije su Dobrovićev angažman oko revizije zakona protumačili kao njegovo nepovjerenje u Mugošu. ,,Pokušaj da se svi izvorni prihodi direktno uplaćuju na račun Gradske opštine, nepobitno govori o činjenici da je Zeta zakinuta od strane Glavnog grada i da Mugoša uplaćuje onoliko sredstava koliko misli da je potrebno Zeti, a ne koliko joj stavrno pripada”, ocijenio je odbornik SNP-a Milan Knežević. U glavnom gradu se nijesu zamarali oko Dobrovićevih poziva da se revidira zakon. Smijenili su ga. Još u februaru prošle godine bilo je jasno da se Dobroviću ne vjeruje. Skupština Gradske opštine Golubovci, na inicijativu Kluba odbornika vladajućeg DPS-a, poništila je Finansijski plan za 2008, usvojen nekoliko mjeseci ranije, i donijela novi za oko 850 hiljada umanjen u odnosu na prethodni. Gradske vlasti su tada obećale Zećanima da će uložiti 12 miliona eura u taj kraj – što iz gradskog budžeta, što od novca Agencije za izgradnju grada, što od budžeta Vodovoda.

Takav način preraspodjele nije odgovarao sada smijenjenom predsjedniku Gradske opštine Golubovci. Dobrović je želio da se sa više novca raspolaže u Zeti. U maju prošle godine objasnio je da bi bilo politički neodgovorno davati precizne odgovore o samostalnosti Zete, ali je ,,izvjesno da Zeta ima potencijala za tako nešto”. Tada je saradnju sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom ocijenio kao ,,vrlo korektnu”, ali i da treba poraditi na ,,unaprjeđenju odnosa na relaciji Glavni grad – Gradska opština Golubovci”. ,,Svakako da postoje različita mišljenja između gradonačelnika i mene, ali su odnosi generalno veoma korektni. Ipak, najvažnija je realizacija svih kapitalnih projekata na području Gradske opštine”, govorio je tada Dobrović tvrdeći da je zetska DPS jedinstvena i da raskola nema. Mjesec dana ranije i javno se požalio da Gradska opština Golubovci ima ,,samo jedno službeno auto”, i to reno klio. Pred kraj prošle godine konačno je dobio traženo, drugo vozilo. Luksuzniji automobil od klia, za čiju je kupovinu opština dala nešo više od devetnaest hiljada eura. Nije u njemu daleko dogurao.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo