Povežite se sa nama

Izdvojeno

DONALD TRAMP, OPET: Izazov Americi i svijetu

Objavljeno prije

2 godine

na

SAD su dobile novog starog predsjednika. Obećao je: „Amerika je slomljena. Ja ću je oporaviti“. Jaz u toj zemlji je ogroman, a spoljnopolitički problemi sustižu jedan drugi. Nakon godina u vrhu američke i svjetske politike, jedno pitanje se samo nameće. Ima li 78-godišnji ishitreni biznismen-političar mudrosti i kapaciteta da vodi zemlju. Sigurno je samo da će njegova politika biti izazov konkurentima, ali i saveznicima

Milioni Amerikanaca glasali su na izborima, koje mnogi smatraju najvažnijim u modernoj istoriji SAD-a. Imali su priliku da se odluče između aktuelne potpredsjednice, predstavnice Demokrata Kamale Haris i bivšeg predsjednika, Republikanca Donalda Trampa. Osim za mjesto u Bijeloj kući na izborima se odlučivalo i o kontroli nad Predstavničkim domom i u Senatu SAD. Takođe, Amerikanci su glasali i za lokalne zvaničnike, sudije i različite političke inicijative.

Šesti novembar nam je donio vijesti sa američkih glasačkih mjesta. Tramp će biti naredni predsjednik SAD-a. On je najstariji predsjednik u istoriji ove zemlje. Biznismen političar suočen sa brojnim skandalima tokom karijere, sudskim procesima – krivičnim i građanskim, presudom, kaznom koja ga čeka za tri nedjelje, te izbjegnutim atentatom donio je Republikancima tako priželjkivani povratak. I to kakav.

„Pomoći ćemo našoj zemlji da zacijeli. Ovo će biti zlatno doba Amerike i to je veličanstvena pobjeda za američki narod. Opet ćemo učiniti Ameriku velikom”, ponavljao je mantre često korištene tokom kampanje u postizbornom obraćanju. Ovo danas nije isti onaj svijet u kome je do napada na Kapitol Hil Tramp bio ključni igrač. Izgleda da ni povratnik u ovalnu sobu nije onaj koga smo upoznali 2016. I jedan i drugi su ogorčeniji i opasniji. Zato kada pominje nove vrijednosti, čišćenje domaće politike i promjene kursa, nikom nije svejedno.

A možda može i gore. Svojim govorima opet je namrgodio mnoga čela. Osim potpredsjednika JD Vensa među saveznicima novi predsjednik je posebno istakao Elon Maska, milijardera i prilično kontroverznu ličnost. Tramp kaže da je upravo on „nova politička zvijezda i jako važan tip”. Mnogi, pa i iz republikanskog tabora ne bi željeli da vide ovakvo lice politike u budućnosti.

Da je izvojevao veliku pobjedu ne govore samo rezultati iz swing država, već i veliki broj afroameričkih i hispanoameričkih glasača koje je republikanac uspio privući. Što se tiče izbornog štaba Demokrata, Harisin tim je otkazao planirano pojavljivanje na izbornoj večeri na Univerzitetu Hauard u Vašingtonu, gdje je kandidatkinja studirala, nakon što je Tramp jurio ka pobjedi prilikom pristizanja prvih rezultata. U srijedu veče je priznala poraz: „Dok priznajem ove izbore, ne odustajem od borbe koja je podstakla ovu kampanju”, rekla je ona i dodala: „Borbe za slobodu, za priliku, za pravednost i dostojanstvo svih ljudi”.

Demokrate će nakon ovih izbora morati dobro da poslože svoje planove. Izlazne ankete isticale su tri glavna pitanja: abortus, demokratiju i ekonomiju. Prva dva su bila u korist Harisove, dok je posljednje išlo u prilog Trampu. Analitičari smatraju da je to više zbog toga što je u masi ostalo sjećanje na njegov mandat prije pandemije, kada je berza rasla, a nezaposlenost padala. Sve nakon toga mu je išlo na ruku. Pandemija prije svega. Nakon toga, pod Džoom Bajdenom, Amerikanci su trpjeli jaku inflaciju. Nijesu zaboravili ni fizičko stanje ovog predsjednika, ali ni činjenicu da, iz njihove perspektive gledano, SAD nijesu uspjele da obezbijede mir u Ukrajinu ili Izraelu. Zasigurno pamte glasači i sliku povlačenja poslednjeg američkog vojnika iz Avganistana koja je stigla već u prvim danima Bajdenovog mandata.

Moglo bi se tumačiti i da su uslovi za Trampovu pobjedu kovani od prvog dana mandata demokratskog predsjednika. Nadalje, uloga žrtve i progonjenog od strane sistema koja je kulminirala neuspjelim atentatom tokom mitinga u Pensilvaniji očigledno su nadogradili bijes birača i njihovu želju za promjenom. Na žalost izbor nije bio veliki. Kasni ulazak u igru Kamale Haris očigledno nije mogao zakrpiti sve rupe u sistemu Demokrata. Uskočila je na Bajdenovo mjesto i zaslužila priznanje za porast podrške Demokratama. Ali… Nije uspjela da dosljedno sprovede jasnu agendu ili transformativne politike. To što je ekonomija bila nedovoljno apostrofirana očigledno je bilo značajno za najveći broj glasača.

Glasačima nije smetalo što se Trampova treća predsjednička kampanja odvijala paralelno sa četiri krivična slučaja protiv njega od koji je jedan kulminirao presudom. Nju Tramp planira da ospori putem žalbe. Ovi procesi će se nakon reizbora posmatrati kroz potpuno novu prizmu.

Kroz novu prizmu osmatraće se i svijet iz Vašingtona. Kako će izgledati novi poredak pitaju se mnogi još od kada je počela predsjednička trka. I mi smo na ovim stranama par puta donosili stavove Harisove i Trampa vezane za spoljnu politiku SAD-a nakon 20. januara 2025. godine kada se i zvanično kroči u Bijelu kuću.

Svjetski lideri su već počeli da šalju čestitke. Redom su stizale čestitke i nade za nastavak tradicionalne saradnje. Čak i od onih koji su znali grubom retorikom karakterisati Trampa u prethodnim godinama. Neo-fašista i populista je odjednom postao poželjan saradnik.

Znakovite su neke od poruka koje Trampu šalju kolege iz svijeta. „Vaš istorijski povratak u Bijelu kuću nudi novi početak za Ameriku i snažno ponovno posvećivanje velikom savezu između Izraela i Amerike,“ rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Nema sumnje da izraelski premijer računa na Trampovu podršku, naročito jer je ovaj često iznosio čvrst stav o podršci Izraelu i njegovim planovima za Palestinu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je uputio čestitke među prvima. Vjerovatno će upravo njegova zemlja prva i osjetiti nove vjetrove američke administracije. Nerijetko je Tramp obećavao da bi završio taj sukob ko dlanom o dlan. To, znaju svi, znači samo jedno – zeleno svijetlo za Vladimira Putina.

Iz Kremlja su poslali umjerenu poruku. Dmitrij Peskov kaže da će Rusija suditi o Trampu na osnovu njegovih postupaka. Dodao je i da nije upoznat sa planovima predsjednika da čestita Trampu na izborima, jer su SAD neprijateljska zemlja. Istakao je da očekuju zaokret u spoljnoj politici, te da će se novi predsjednik oglušiti na pozive savezničkih privezaka. Nekim zapadnim medijima kolala je i priča da je čestitka iz Moskve u Vašington stigla privatnim kanalom dvojice predsjednika.

I iz Crne Gore su poslate čestitke. „Siguran sam da ćemo zajedno graditi mostove saradnje i očuvati mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu”, kazao je među prvima predsjednik skupštine Andrija Mandić. U Banja Luci je zgrada Palate pravde u bojama američke zastave. „Ovo je pobjeda Amerike kojoj mi vjerujemo“, rekao je Milorad Dodik tokom koktela organizovanog u čast Trampove pobjede.

Svi se nadaju da će novoizabrani predsjednik biti blagonaklon prema njihovim agendama. Istina je vjerovatno daleko od toga. Vremešni i hiroviti Tramp mogao bi biti izuzetno nepredvidiv igrač na geopolitičkom planu. Takvih momenata smo se nagledali i u prethodnom mandatu.

Ako je suditi po onome što je pričao tokom kampanje mnogi će imati problema sa novim predsjednikom. Prije svega mediji koje je u više navrata nazivao neprijateljskim kampom i neprijateljima naroda. Ostala je zabilježena i rečenica tokom nedavnog mitinga u Pensilvaniji da bi ako neko želi da ga pogodi morao da puca kroz lažne vijesti, aludirajući na prisutne reportere. To mu kako je rekao i ne smeta toliko.

Na meti su mu i brojni činovnici, pa se očekuje da će čistka državnog aparata biti detaljna. Najavio je i razmatranje otpuštanja državnih tužilaca koji ne slijede njegova uputstva. To bi svakako bio raskid sa dugotrajnom američkom politikom nezavisnog federalnog aparata za sprovođenje zakona.

Tokom kampanje je obećao završetak zida prema Meksiku i mnoge druge akcije vezane za smanjenje populacije migranata. Predložio je korišćenje vojske protiv „neprijatelja iznutra”, iako je ostao nedorečen ko su tačno ti elementi. Prijetio je da će goniti mnoge koje je optužio za izbornu prevaru iz 2020. godine. Takođe je obećao da neće zloupotrijebiti vlast, ta de će biti diktator, ali samo prvog dana svog mandata. Za taj dan je najavio nastavak zidanja meksikčkog zida i „bušenje, bušenje, bušenje“ misleći na pojačane aktivnosti vezane za fosilna goriva. Da li se pomenuta diktatura završava na tome, ostaje da se vidi.

Tokom prethodnih mjeseci pominjao je ne samo preispitivanje uloge i misije NATO-a što je često bilo na tapetu i tokom prvog mandata, već i nove carinske stope za partnere iz EU. Ako ostane pri svojim najavama Kina će biti glavna ekonomsko-poilitička meta. Planira se niz akcija vezanih za poreze tamošnjim kompanijama, onemogućavanje da one kupuju nekretnine u SAD itd.

SAD su dobile novog predsjednika. Ovog puta će na Kapitol Hil stići mirno i sa ustima punim obećanja o napretku. Tokom jednog od slavodobitnih govora iza njega je stajao veliki natpis: „Amerika je slomljena. Ja ću je oporaviti“. Jaz u toj zemlji je ogroman, a spoljnopolitički problemi sustižu jedan drugi. Nakon godina u vrhu američke i svjetske politike, jedno pitanje se samo nameće: Ima li 78-godišnji ishitreni biznismen-političar mudrosti i snage da vodi zemlju pravim putem? Ako se obistini i dio najavljenih planova, a obzirom na činjenicu da su Republikanci trijumfalno preuzeli poluge vlasti u SAD-u, tu zemlju čeka buran period. Iscjeljenje nacije će vjerovatno sačekati. Sigurno je: njegova politika biće izazov i konkurentima i saveznicima. Americi i svijetu.

 

 

Vrijeme politike kakvu dugo nijesmo vidjeli

Novi nasilnik je na igralištu i valja se prilagoditi  – otprilike je tako izgledala srijeda kada je svijet saznao za Trampov povratak. I oni koji su oštro kritikovali njegovu političku, ali i društvenu ličnost,  poput novog engleskog premijera Keira Starmera poslali su čestitke pune pomiriteljskih tonova i želja za saradnjom. Gavne sile EU Francuska i Njemačka uskladile su svoje priče o Evropi koja mora biti jedinstvena. „EU mora stajati zajedno i djelovati na jedinstven način“ – rekao je Olaf Šolc novinarima nakon razgovora sa francuskim kolegom Emanuel Makronom. Već četvrtak je donio ozbiljne prepreke ovoj saradnji, jer su sve prilike da će Njemci ići na vanredne izbore. Dva lidera su naglasila izazove Trampove protekcionističke trgovinske politike i izolovane retorike koju oslikava moto Amerika na prvom mjestu.

O nadolazećem američkom izolacionizmu i desničarskim stremljenjima novog predsjednika SAD-a govori i sarajevski novinar i profesor književnosti Amer Tikveša: „On je jedan od originalnijih na spektru desnih autokrata. Svi oni imali su ksenofobiju kao jedan od glavnih ideoloških postulata svoga djelovanja, ali ona je kod većine drugih bila ili povod za ratovanje ili barem prijetnje ratom. Kod Trampa je ona povezana s pacifizmom. On će, kaže, prekidati ratove, ali će istovremeno i otjerati migrante. Riješit će se prisustva Amerike u svijetu, ali i svijeta u Americi”, napisao je Tikveša na svom FB profilu.

Gotovo da nema političara desnog spektra koji nije poslao čestitke novoizabranom glavnokomandujućem SAD-a. Iz Južne Amerike najvatrenije poruke dolaze od desničarskog predsjednika Argentine. Javier Milei, koji dijeli sličan stil sa Trampom, nazvao je pobjedu ‘izvanrednom’ i obećao da će voditi spoljnu politiku usmjerenu samo ka dvije zemlje, SAD-u i Izraelu. „Znajte da možete računati na Argentinu u ispunjavanju vaših ciljeva“, napisao je Tikveša na svom FB profilu. .

Bivši krajnje desničarski predsjednik Brazila, Žair Bolsonaro, objavio je video snimke na kojima je sa Trampom, u kojima ga naziva -pravim ratnikom. „Neka Trampova pobjeda inspiriše Brazil da slijedi isti put“, uskliknuo je Bolsonaro I desničarski lideri iz NATO zemalja  pohitali su da podijele radost. Među prvima, naravno Viktor Orban, Geert Vilders… Britanski političar Najdžel Faraž, lider desničarske Reformističke partije, rekao je u objavi na X-u: „Keir Starmer mora raspakovati crveni tepih za 47. predsjednika SAD-a. Ovo je velika prilika koju treba iskoristiti”. Marine Le Pen, liderka francuskog krajnje desnog Nacionalnog saveza, smatra da se američka demokratija jasno izrazila, a Amerikanci slobodno izabrali predsjednika. „Ovo novo političko doba koje počinje mora doprinijeti jačanju bilateralnih odnosa i težnji ka konstruktivnom dijalogu i saradnji na međunarodnoj sceni”, napisala je na X-u.

„Danas takođe moramo proslaviti važnost hispanskog glasa u ovoj pobjedi slobodnog svijeta. Vrijeme je za patriote. Vrijeme je za slobodu”, napisao je Santiago Abaskal, lider španskog desnog Voxa.

I balkanski igrači poslali su svoje čestitke, i naši naravno. Svi se nadaju dobroj volji novog igrača. Gostujući na AJB, istoričar Tvrtko Jakovina je istakao da se dogodila ogromna promjena koja će uticati na cijeli svijet, pa i na naš region. Ocijenio je da to nužno nije povoljno, naročito ne za male zemlje. „Bez obzira na to da li se veselili danas Trampovom dolasku ili ne, morate znati da ulazimo u jedno područje politike kakvo do sada nismo vidjeli. Barem ne jedno jako dugo vrijeme u 20. i 21. stoljeću”, rekao je Jakovina.

Slične stavove za istu televiziju podijelio je i Danijel Server profesor sa univerziteta Džons Hopkins. „Prva najdramatičnija promjena odnosiće se na Ukrajinu, gdje će pokušati dati dio Ukrajine Rusima kako bi ih natjerao da zaustave rat. To je najavio i tokom predizborne kampanje i možda će u tome i uspjeti”, kaže Server. On napominje da tu postoje implikacije za Balkan., „ Podjele u Ukrajini biće  presedan za podjele na Kosovu i BiH”.

Na opsanosti novih  politika, Ameriku i svijet je upozorio nezavisni senator Berni Sanders. On je u oštro intoniranoj poruci pozvao Demokrate da izvuku pouke iz poraza.„Ne bi trebalo biti veliko iznenađenje kada Demokratska stranka koja je napustila ljude radničke klase otkrije da je radnička klasa napustila njih. Prvo je to bila bijela radnička klasa, a sada su to i latino i crni radnici“, rekao je Sanders zahtjevajući od odgovornih ljudi koji su zabrinuti za temelje demokratije i ekonomsku pravdu da povedu vrlo ozbiljne političke rasprave.

Kultni američki pisac i scenarista Stiven King nakon pobjede Trampa napisao je na društvenim mrežama status koji se može tumačiti i kao kritika na račun obje političke struje SAD-a: „U mnogim radnjama koje prodaju lijepe, ali krhke stvari, često stoji natpis: Lijepo za gledanje, milina za držanje, ali kad se slomi – kupio si. Ista stvar važi i za demokratiju”.

Dragan LUČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

MILOŠ MEDENICA U ULOZI PROIZVOĐAČA AFERA: Oni koji upravljaju bjeguncem jači od države

Objavljeno prije

5 dana

na

8 Maja, 2026

Objavio:

Osuđeni šef kriminalne organizovane grupe u bjekstvu i oni koji ga kontrolišu, mjesecima se poigravaju sa institucijama i vlastima.  Sada kreiraju i dnevno politički red. Za tri mjeseca od njegovog bjekstva institucije nijesu uspjele sa sigurnošću da utvrde  ni  da li je na snimcima Medenica od krvi i mesa ili njegova verzija iz radionice vještačke inteligencije

 

 

Domaći najslavniji bjegunac Miloš Medenica, ili njegova virtuelna verzija, sve je učestaliji sa  snimcima u kojima, kako sam kaže, “raskrinkava”  vlast.  Sebe vidi  kao “novinara istraživača”. Kolegu, kako reče.  Jedno od njegovih posljednih “istraživanja”, objavljeno na X mreži ovoga mjeseca,  postalo je tema i u crnogorskom parlamentu. Tako je  premijer Milojko Spajić  prošlog četvrtka, nakon objavljivanja  Miloševog snimka, u Skupštini  objašnjavao kako je strejt seksualne orijentacije. Lider DNP Milan Knežević istim povodom je saopštio da bi Miloša, da je njemu rekao da je gej, “ubio kao psa”.

U najnovijim istraživanjima Medenica se, dakle,  bavi seksualnom orijentacijom dijela crnogorskih funkcionera, te njihovim navodnim korišćenjem narkotika.  Neke  vršioce  vlasti optužuje da su saradnici srpske Bezbjednosno informativne agencije (BIA), koja ih navodno opet drži u šaci zbog kompromitujućih snimaka.  To što su  posebno javno odjeknuli djelovi bjegunčevih izjava o seksualnoj orijentaciji  crnogorskih zvaničnika,  govori dosta o odnosu  političke klase i društva prema seksualnim manjinama. Taj odnos je Medenica zaista “raskrinkao”. Nenamjerno.

Posebna je priča to što se Medenica kao  osuđeni šef kriminalne organizovane grupe u bjekstvu, i oni koji ga kontrolišu, mjesecima poigravaju sa državom i vlastima. Sad diktiraju i dnevno politički red. Crnogorske institucije više od  tri mjeseca od njegovog bjekstva ne uspijevaju sa sigurnošću da utvrde ni da li je na snimcima Medenica od krvi i mesa ili njegova verzija iz radionice vještačke inteligencije.

Indikativno je da Medenica, koja god njegova verzija to bila, u posljednjim snimcima iznosi, kako sam kaže, podatke iz tajnih dosijea. Jedan od snimaka odnosi se na navodni dosije jednog od  ministara crnogorske Vlade. Navodno je taj crnogorski funkcioner još prije više decenija uhvaćen u inostranstvu kako krade trenerku i patike.  Nema dokaza da pomenuti “dosije” zaista postoji.  Ako bi  postojao i bio autentičan, to otvara ozbiljna pitanja o kontaktima bjegunca unutar službi i njegovom pristupu internim informacijama. Ili pristup imaju oni koji Medenicu kontrolišu, što je vjerovatnija verzija.

Na osnovu javno dostupnih snimaka i komentara koji su se pojavili u medijima i na društvenim mrežama, dio javnosti stekao je utisak da Miloš Medenica u pojedinim segmentima govori kao da čita ili prati unaprijed pripremljen tekst — zbog načina govora, pauza i nabrajanja informacija. Zvanične potvrde da je to tako, ili da nije  – nema. Ni oglašavanja institucija tim povodom.

Uprava policije Crne Gore je odmah nakon objavljivanja prvih snimaka Miloša Medenice, saopštila da su snimci „AI generisani“ i da predstavljaju manipulativan sadržaj. Kasnije su mediji i nezavisni analitičari koristili više online deepfake alata, a dio tih analiza je pokazao suprotno — da snimci djeluju „vjerovatno autentično“ ili makar bez jasnih tragova AI manipulacije. Javnosti je ostavljeno da vjeruje u jednu od tih verzija.

U analizama se stalno naglašava da je kvalitet videa loš (mrak, kompresija, niska rezolucija), pa je teško donijeti konačan zaključak.  Neki IT i forenzički stručnjaci su govorili da je moguće da je u pitanju “hibridni deepfake” —  pravi originalni snimak preko kog su možda rađene digitalne izmjene.

Produkcija i distribucija više snimaka, koordinisano objavljivanje i medijski efekat svakako djeluju kao nešto što prevazilazi mogućnosti jedne osobe. Posebno ako se koriste  sofisticirane digitalne metode (montaža, zaštita identiteta, moguće AI manipulacije). Miloš Medenica, sin višegodišnje bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, jedne od stubova bivšeg Đukanovićevog režima, prvostepeno osuđene na 10 godina zatvora kao članice sinove kriminalne grupe – ne odaje utisak nekog sa sofisticiranim tehnološkim znanjima.  U skaj prepiskama koje su dospjele u javnost  Medenica ne pokazuje ni trunku opreza.  Jedan je od najbučnijih, najtransparentnijih i najgovorljivijih.  Poznat po pričama o heklerima, narkoticima i slično.  I krilatici: „Nema stresa ni besa dok je puna kesa“.

U javnosti se često podsjeća i na poruku upozorenja njegove majke  prije presude kojom je osuđena na deceniju zatvora, kada je u televizijskom intervjuu saopštila da je imala pristup osjetljivim informacijama.  “Ja sam 13 godina po zakonu isključivo bila nadležna za potpisivanja mjera tajnog nadzora koje su dolazile od Agencije za nacionalnu bezbjednost. A i neke mjere sam predlagala kad sam bila tužilac. Interesantno će biti jednog dana, jer sam svjedok svega toga, da to što sam ponešto vidjela, i ponešto kažem.”  Njene riječi tumačene su  kao poruka upozorenja  pravosuđu.

Na kraju se odlučila da ne kaže ništa. “Neće Vesna nikad progovoriti”, kazala je na završnim riječima u Višem sudu. „Spremna sam da dam život za Crnu Goru, ali neću dati svoj obraz; nikada i nikome. Nijesam željela svoje rane da liječim nanoseći rane drugima. Svi su mislili da ako Vesna dobije 20 godina, progovoriće” . Dok majka ćuti u pritvoru, sin u bjekstvu “raskrinkava”  vlast i institucije.  Ono o čemu ne svjedoči  je sistem bivšeg režima koji je njemu i majci omogućio ono za šta su danas optuženi.

Institucije  tri mjeseca od bjekstva Miloša Medenice, nijesu ni korak bliže njegovoj novoj lokaciji. Vlast se od njegovih javnih  nastupa iz ilegale  „brani“  političkim kvalifikacijama o hibridnom ratu i političkoj diskreditaciji.

Efikasan odgovor sistema trebao je najprije da bude  – ozbiljna provjera autentičnosti snimaka, digitalno-forenzičko vještačenje audio i video materijala, utvrđivanje da li je sadržaj montiran, AI generisan ili autentičan, da se izvrši analiza izvora objavljivanja.  Crnogorske institucije na to nijesu do kraja dale precizan i jasan odgovor, niti su objasnile šta je provjereno do sada a šta nije. Nije poznato ni da su angažovale međunarodne eksperte i tražile međunarodnu pomoć, niti da se o tome razmišlja.

Jednako važna  je provjera navoda iz snimaka, posebno kada se pominju korupcija, veze sa službama, kriminal, zloupotrebe položaja. Medenica u prethodnim snimcima detaljno govori o navodnim zloupotrebama policijskih funkcionera. Nema podataka da se nadležni time bave.  U ovakvim slučajevima ključni su nezavisna forenzika, tužilačka istraga i javno provjerljive činjenice.  Ništa od toga svega.

Crnogorska policija je krajem aprila  uhapsila Sašu Lakovića i Nemanju Mučalicu tereteći ih da su  omogućili Milošu Medenici da pobjegne nakon što mu je određen pritvor. Osumnjičeni su nakon žalbe Lakovićevog branioca pušteni da se brane sa slobode. Posle te odluke suda , krenuo je javni obračun Borisa Bogdanovića, poslanika Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, sa sudijom koji je donio tu odluku, odnosno pravosuđem.

„ Pritvor nije kazna, ljudi se ne šalju u zatvor bez suđenja — to su ljudska prava na slobodu i na pretpostavku nevinosti svakoga od nas, za koje poslanik Boris Bogdanović ili ne zna ili smatra da ih treba ukinuti i ispisati Crnu Goru iz UN, Savjeta Evrope i iz kandidature za članstvo u Evropskoj Uniji”, reagovala je Akcija za ljudska prava (HRA) na Bogdanovićeve izjave.

Bezbjednosni vrh istovremeno  odbija svaku odgovornost tog sektora za bjekstvo Medenice. Do danas nije utvrđeno šta se desilo,  niti je iko odgovarao zbog toga. Medenica je pobjegao na dan izricanja presude, iako je bio u kućnom pritvoru.

Dokumentacija dostavljena Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokazuje da je policija imala plan nadzora Medenice, ali toj nevladinoj organizaciji nije omogućen uvid u njegov sadržaj. MANS je ukazao da je posebno indikativna posljednja zabilješka, odnosno postupanje policije 28. januara, na dan kada je utvrđeno da Miloša Medenice nema u stanu u kojem je morao da bude. “MANS je tražio odgovor na osnovu čije procjene i čijeg naloga su policijski službenici tog dana u 14.40 časova povučeni sa svojih pozicija i upućeni u provjeru na adresu u Ulcinjskoj ulici. Iz Kabineta direktora Uprave policije nijesu odgovorili na to pitanje. Umjesto imena, funkcije, naredbe i lanca komandovanja, dali su samo opis onoga što se navodno desilo nakon dolaska policajaca na lice mjesta. Tako je i dalje ostalo skriveno ko je tog dana donosio odluke i ko je upravljao postupanjem policije neposredno prije nego što je utvrđeno da je Medenica nestao”.

Dejan Milovac, izvršni direktor MANS –a ocijenio je sredinom prošlog mjeseca da do danas nema nikakvog odgovora o institucionalnoj odgovornosti za bezbjednosni propust ovakvih razmjera. “Osim sastanka u kabinetu premijera gdje su se čelnici izvršne i sudske vlasti ‘dogovorili’ da je za bjekstvo Medenice ‘kriv sistem’”.  Prije sedmicu je objavljeno i da je premijer Spajić na zatvorenom sastanku saopštio da je neshvatljivo i neprihvatljivo da je Medenica nedostupan istražim organima, te da će zbog toga tražiti ostavke čelnih ljudi ANB i policije. Do ostavki nije došlo. Ni traženih, ni ponuđenih.

“Umjesto da prvo počiste svoje redove, jer su mi očigledno oni pomogli da pobjegnem, hapse se drugi ljudi koji veze nemaju”, poručuje u jednom od snimaka stvarni ili kreirani Miloš Medenica.

Osim institucionalne odgovornosti za bjekstvo Medenice, važno je utvrditi u čijem interesu on danas “raskrinkava” vlast.  Ko stoji iza Miloša Medenice?

Zasad jedno je jasno:  oni koji upravljaju bjeguncem moćniji su od države.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AD PLANTAŽE, NIČIJA BRIGA: Dok bude zemlje biće i plata

Objavljeno prije

5 dana

na

8 Maja, 2026

Objavio:

I u ovu godinu Plantaže su ušle oglašavajući prodaju skoro 12 hektara zemljišta u Podgorici i Danilovgradu, od čega očekuju prihod od makar 12 miliona eura. A onda će, ukoliko Ministarstvo poljoprivrede odobri ono što su od nje tražili prije dvije godine, na red doći zemljište uz bulevar Podgorica –Tuzi

 

 

Samo dobre vijesti stižu iz crnogorskih državnih preduzeća. Makar dok ne zagrebete ispod površine našminkanih faninansijskih podataka. Tako su, ako je vjerovati čelnicima kompanije, nakon višegodišnjih problema i posrtanja i AD Plantaže ponovo na zelenoj grani. Jezikom aktuelnog menadžmenta: posrnuli simbol crnogorske poljoprivrede “nakon višegodišnjeg perioda finansijskih i operativnih izazova, ulazi u fazu stabilnijeg i predvidljivijeg poslovanja”.

Izvršni direktor Plantaža Igor Čađenović optimizam potkrjepljuje podacima za 2025. godinu. “Kompanija je ostvarila prihod od 38,5 miliona eura, što je najviši nivo u posljednjoj deceniji, uz rast od 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, očuvana je profitabilnost, sa dobiti od 3,99 miliona eura nakon oporezivanja”, kazao je u intervjuu za portal Bankar.

Prije čestitki valjalo bi ponuđene brojke sagledati u realnom kontekstu, počev od profitabilnosti, pa do najavljene predvidljivosti poslovanja i rekordnih prihoda.

Dvije prethodne poslovne godine Plantaže su ostvarile profit u ukupnoj vrijednosti od oko četiri miliona eura. To je makar desetostruko manje od akumuliranih gubitaka kompanije. Plantaže duguju bankama, dobavljačima, (bivšim) radnicima i državi. Sve skupa 45 miliona eura, prema podacima s kraja trećeg kvartala 2025.  Trend će biti jasniji nakon objavljivanja i usvajanja završnog računa za tu godinu.

Prema crnoj listi Poreske uprave Crne Gore ta kompanija je, na kraju lanjskog septembra, državi dugovala 18 miliona eura. Uz ukinuto rješenje o reprogramu duga, što ukazuje da Plantaže nijesu poštovale dogovorenu dinamiku otplate nagomilanih potraživanja.

Valja napomenuti kako su nagomilani dugovi, dominantno, “naslijeđeni” iz perioda do 2020. godine. Opšte prihvaćena je teza kako je to posljedica problematičnog trošenja novca zbog koga su se nekadašnji čelnici Plantaža, predvođeni predsjednikom Odbora direktora Veselinom Vukotićem i izvršnom direktoricom Vericom Maraš našli na optuženičkoj klupi, pa onda globalnog zatvaranja usljed pandemije korona virusa…

Vukotić, Maraš i njihovi bliski saradnici izgovarali su se, u višegodišnjem kontinuitetu, do vrha popunjenim podrumima vina. Prema njihovim tvrdnjama, vrijednost zaliha odgovarala je, približno, iznosima dugovanja. Njihovi nasljednici uporno previđaju podatak koji se tiče stanja zaliha vina u podrumima. I što se tiče količini i njene vrijednosti.

To pitanje nije retoričko.

Dostupni podaci ukazuju da količinska prodaja vina još nije dostigla nivo iz 2019. godine, koja se i dalje smatra posljednjom „normalnom“ i rekordnom pretpandemijskom godinom. Tada je prodato oko 15 miliona flaša svih vina iz asortimana Plantaža. Kompanijska statistika pokazuje da je tokom 2022. godine prodaja  bila manja za 1,6 miliona litara (više od dva miliona flaša). Naredne godine  zaostatak je smanjen na oko 700 hiljada litara (nezvanična procjena: miliona flaša vina manje). Onda je, 2024.,prodaja mjerena litrima/flašama ponovo pala, vraćajući se, približno, na nivo iz 2022.

Dakle, Plantaže na trpezama – domaćim i stranim, kućnim ili restoranskim – još nijesu povratile nekadašnje pozicije. Da li je problem u tome što su im potrošači okrenuli leđa? Ili je kompanija promijenila pristup tržištu orjentišući se na kvalitetniji, i skuplji, segment svoje ponude? Ne treba zanemariti ni mogućnost da je Plantažama falilo vina za tržište, na šte se, posebno nakon neplanirano loše berbe 2024., ukazivalo sa raznih strana. I na stranicama Monitora.

Navedeni podaci ukazuju na činjenicu da su Plantaže, prije dvije godine, 2024. prodale manje vina (oko sedam odsto), ali je vrijednost prodaje porasla (za pet odsto) u odnosu na prethodnu godinu. To znači da je vrijednost po prodatoj flaši rasla. Ali ne znamo zašto: inflacija ili kvalitetno jačanje asortimana? Akcionari, posebno država kao najveći vlasnik, morali bi podstaći menadžment da odgovore na to pitanje. Kada se, već, oni nijesu sami sjetili da to urade.

Slijedilo bi pitanje o srazmjeri prodatog vina u odnosu na zemlju porijekla. Javna je tajna da Plantaže već nekoliko godina pod svojim etiketama prodaju bijelo vino uvezeno iz Moldavije, Sjeverne Makedonije i zemalja EU (podaci su sa etiketa koje možete vidjeti kao ilustraciju ovog teksta).

Uprava nije negirala tu praksu, već se pokušala opravdati tvrdnjama da su u pitanju manje kvalitetna vina iz njihove ponude (etikete ih demantuju), da je “uvoz bijelog rinfuznog vina privremena mjera“ dok ne pristignu novi zasadi iz njihovih vinograda, te da prodaja tuđeg vina pod svojom etiketom ne može naškoditi brendu Plantaža jer je “porijeklo vina jasno naznačeno na deklaraciji“. Zaista, na dnu etikete Podgoričkog bijelog, Crnogorskog šardonea i Krstaša piše kako to vino nije ni sa Ćemovskog polja ni iz Crne Gore. Ko čita etikete.

Formalno, dakle, nijesu prekršeni ni domaći ni EU propisi. Samo što suštinski problem nije pravni. Plantaže nijesu samo proizvođač/punilac flaša vina. One su percipirane kao simbol crnogorskog vina i domaće proizvodnje (Dobro iz Crne Gore). Zato kritičari aktuelnog menadžmenta smatraju da se kompanija nepovratno udaljava od poslovnog modela renomiranog proizvođača koji osvaja kvalitetom svojih proizvoda.

Prema tom načinu razmišljanja, Plantaže će kao punionica tuđih vina izgubiti stečene pozicije na tržištu, a kompanija će opstajati dok bude imala zemlje za prodaju. Model je prepoznat.

Plantaže su već prodale zamljišta u vrijednosti koja višestruko nadilazi prikazani profit u dvije prethodne godine. Što znači da bi, bez tih prihoda, poslovala sa gubitkom. Ili ne bi vraćala dugove, plaćala dobavljače i ulagala u obnovu vinograda. Nije samo to sporno. “Plantaže prodaju zemljište u Gornjoj Gorici kao poljoprivredno zemljiše, a PUP-om koji treba da se usvoji je predviđena prenamjena zemljišta u mješovitu namjenu”, optuživali su iz opzicije, krajem 2024, tvrdeći da je to “posao za SDT”. Uzalud.

I u ovu godinu Plantaže su ušle oglašavajući prodaju skoro 12 hektara zemljišta u Podgorici i Danilovgradu, od čega očekuju prihod od makar 12 miliona eura. A onda će, ukoliko Ministarstvo poljoprivrede odobri ono što su od nje tražili prije dvije godine, na red doći zemljište uz bulevar Podgorica –Tuzi. Tu bi se, prema procjenama uprave Plantaža, moglo iskrčiti pa prodati makar nekih 30 hektara (optimisti vide i svih 150). Kako se loza i grožđe ne bi stresirali zbog blizine saobraćajnice. “Visoke temperature i vibracije s puta stvaraju stres za biljke”, stoji u zahtjevu koji je prema Vladi uputio Igor Čađenović. Pa je bolje sazidati zgrade.

Samo se vlada nećka.

Da je trgovina nekretninama sve značajniji segment poslovanja Plantaža pokazuje i podatak da je od 35 miliona eura prihoda u 2024., od flaširanih vina i rakija zarađeno 25,7 miliona eura. Ostalo su voće (breskve, grožđe) maslinovo ulje, restoransko poslovanje (restoran na Skadarskom jezeru), pastrmka iz ribnjaka na Marezi i – (ras)prodato zemljište.

Kad smo kod neizvijesnosti, još duže traju pokušaji zainteresovanih da vide diplomu izvršnog direktora. Pošto ga, tvrde, poznaju iz nekih ranijih radnih angažmana koje nijesu baš spojivi sa opisom posla diplomiranog ekonomiste.  Sumnjaju da je za njegovo imenovanje prevagnulo to što je rođeni brat Mihaila Čađenovića, bliskog saradnika predsjednika Skupštine Andrije Mandića (vozač, član obezbjeđenja) i člana odbora direktora opštinskog preduzeća Putevi DOO iz Podgorice.

Kontroverze su stigle do Uprave za inspekcijske poslove pa su, prije tačno dvije godine, iz Odsjeka za inspekciju rada otišli u Plantaže i zatražili personalni dosije izvršnog direktora.  Umjesto traženih dokumenata dobili su potvrdu da je dosije, godinu ranije (april 2023.), “privremeno oduzet” od strane Uprave policije, radi preduzimanja istražnih radnji.

“Kako postupajući inspektor nije mogao ostvariti uvid u personalni dosije zaposlenog, to će isti u okviru vršenja inspekcijskog nadzora, obratiti se za saradnju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Uprave policije, Regionalnom centru bezbjednosti Centar, Odjeljenju bezbijednosti Podgorica. Stanici kriminalističke policije za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta, radi dostavljanja dokumentacije neophodne za pravilno utvrdivanje činjeničnog stanja”, najavili su inspektori zainteresovanim novinarima (portal Standard).

Dvije godine, ni od njih ni od UP ni glasa o diplomi izvršnog direktora Plantaža. Samo da se ne izgubi. Pošto bi to mogao biti nenadoknadiv udarac za obećanu “konsolidaciju i povratak na put stabilnog razvoja” nekadašnje izdanice crnogorske poljoprivrede.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MAJBAH I VLAST: Po starom

Objavljeno prije

5 dana

na

8 Maja, 2026

Objavio:

Skupocjeni majbah i pored obećanja nove vlasti da će ga prodati i dalje jezdi crnogorskim drumovima, a zbog njega sada i hapse. Dodatno, podaci o službenim vozilima visokih funkcionera proglašeni su  tajnim. Sve drugo je –  po starom

 

 

Skupocjeni mercedesov model ,,majbah”, simbol bahatosti i zloupotrebe prethodnog režima, nova vlast i dalje koristi samo što ga je prenamijenila u neopohodnost za zaštitu štićenih lica. Ko to problematizuje, ugrožava nacionalnu bezbjednost i pod udarom je nadležnih institucija.

Krajem proteklog mjeseca odbjegli Miloš Medenica saopštio je da ,,čuvene majbahe koji su plaćeni 600, 700 hiljada eura” sada vozi direktor Uprave policije Lazar Šćepanović. Nakon toga pojavio se, na društvenim mrežama, snimak dronom majbaha i policijske pratnje.

Umjesto odgovora na brojna pitanja i ranija obećanja nove vlasti – da će majbahe i luksuzne automobile prodati, pa da će ih koristiti državnici prilikom posjeta našoj zemlji, te kako to da se sada njime vozi prvi čovjek policije – uslijedila su hapšenja.

Policija je 1. maja privela Nikšićanina Sašu Đilasa i saradnicu u nikšićkom tužilaštvu Zoricu Radulović. Pojedini mediji su im odmah otkrili identitet, a policija je objavila da su pretreseni njihovi stanovi pod sumnjom ,,posjedovanje oružja i eksplozivnih materija”. Policija Đilasa tereti da je podijelio snimak, dok je Radulović snimak, navodno, dalje distribuirala.

,,Neprijatno sam iznenađen postupkom objave punog imena i prezimena, čim je nanešena velika i nesaglediva šteta mojoj porodici i meni lično”, izjavio je Đilas. On je demantovao da je autor snimka dronom koji je emitovan u svim informativnim emisijama. U izjavi koju je dao policiji u svojstvu građanina naveo je da je snimak telefonom, koji traje nekoliko sekundi, napravio u srijedu 29. marta: ,,Na pumpi sam u tom trenutku vidio ‘majbah’ bez službenih oznaka i pomislio ko li danas u Nikšiću vozi takav auto. U tom trenutku je jedan momak, obučen u crno, izašao iz objekta pumpe, sjeo u auto i krenuo, a ja sam iz znatiželje napravio 4-5 sekundi snimka. Sa snimkom iz drona nemam nikavke veze, to nisam ja napravio” izjavio je Đilas. Pojasnio je da je sa prijateljicom koja radi u nikšićkom tužilaštvu razmijenio nekoliko poruka povodom objave odbjeglog Medenice, poslao joj klip i prokomentarisao u šaljivom tonu.

Ubrzo se uvjerio da sa policijom nema šale. Iz Uprave policije je tokom vikenda saopšteno da preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih prijetnji.

Uz opis ko je sve priveden, pretresan, oduzeti digitalni uređaji, saopšteno je da: ,,Uprava policije preduzima intenzivne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih prijetnji, praćenju kretanja teškog i organizovanog kriminala, suzbijanju hibridnog djelovanja i propagande koju sprovode interesne grupe uz podršku organizovanog kriminala”.

Majbah je opet podijelio javnost. Povodom objavljivanja video snimka za koji se tvrdi da prikazuje kretanje vozilom direktora Uprave policije, što podrazumijeva da je on bio predmet tajnog praćenja i neovlašćenog snimanja upotrebom drona, Nezavisni sindikat policije Crne Gore je saopštio da najoštrije osuđuje ovakav postupak. ,,Neovlašćeno praćenje i snimanje nosilaca bezbjednosnih funkcija nije samo atak na pojedinca u smislu ugrožavanja njegove bezbjednosti već i direktan udar na integritet institucija sistema, vladavinu prava i ukupnu bezbjednost države”, saopštili su.

,,Snimanje direktora policije i njegovog blindiranog vozila od strane NN lica koje je to radilo iz vazduha putem drona predstavlja opasan presedan i bezbjednosni rizik po štićenu ličnost”, naveo je doktor nauka bezbjednosti Ivan Pekić za Pobjedu.

Kako je izvjesno da privedeno lice nije načinilo snimak dronom, još uvijek nema odgovora na to ko je to uradio. Pojedini mediji spekulišu da se radi o procurelim policijskim snimcima.

S druge strane, dio javnosti se čudi kako to da je naprasno postalo kažnjivo snimati državne zvaničnike i funkcionere, ako je to bila ustaljena praksa za vrijeme bivšeg režima za koju niko nije odgovarao. Jedan od pravnika koji je istakao da u ovom slučaju nema elemenata za bilo kakvu odgovornost je advokat Veselin Radulović. ,,Ni krivičnu, ni prekršajnu, niti bilo kog kažnjivog djela ja ne vidim elemente u radnjama ovih lica koja su onako spektakularno privedena i predstavljena javnosti kao pripadnici nekih OKG koje žele da naude, navodno, direktoru UP”, izjavio je Radulović za Pobjedu.

Početkom ove sedmice iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, koje je formiralo predmet povodom spornih snimaka, saopšteno je da su dali  uputstvo službenicima policije za preduzimanje svih zakonom propisanih mjera i radnji kako bi se prikupile sve relevantne činjenice za donošenje odluke da li u radnjama nekog lica ima elemenata krivičnog djela.

Iz tužilaštva se nijesu izjašnjavali da li je snimanje vozila direktora policije i njegove pratnje krivično djelo i da li u radnjama nekih od dosad privođenih i saslušavanih ima elemenata krivičnog djela.

Da se vratimo simolici majbaha. Jedan od prvih poteza nove Vlade će biti da proda dva majbaha, najavio je 2021. premijer Zdravko Krivokapić. Kao početak novog doba u kome neće biti zloupotrebe i bahaćenja luksuznim limuzinama on je prvi radni dan u Vladu došao taksijem. Dva skupocjena majbaha, kupljena su 2017. godine, za 1,3 miliona eura preko firme Ljetopis Automotiv, za potrebe premijera Duška Markovića i predsjednika Mila Đukanovića.

Vozila su u vlasništvu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a aktuelni predsjednik države Jakov Milatović odbio je prije tri godine da koristi „majbah”.

„Majbah” koji je Marković koristio od 2017. godine bio je oglašen za prodaju, a kako nije bilo zainteresovanih, 2022. godine je ustupljen Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore na korišćenje i za prevoz stranih, štićenih ličnosti.

Učeći na ,,greškama” prethodnika, sadašnja vlast je proglasila tajnim podatke koliko službenih vozila koriste predsjednici države, Skupštine i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić.

Za razliku od danas, MUP je 2016. medijima dostavio podatke o tadašnjim štićenim ličnostima. Za potrebe bezbjednosne zaštite tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića koristilo se sedam službenih vozila, ukupne vrijednosti 112.800 eura.

Mediji su nedavno objavili da je najnoviji „mercedes” S klase za potrebe premijera Spajića plaćen oko 150.000 eura.

U pozadini priče o ugrožavanju sigurnosti može se naslutiti politička šteta koju majbah i dalje pravi vlasti, novoj kao i staroj. Znakovito je da je ove sedmice Socijalistička narodna partija pozdravila informaciju da su prodata dva službena vozila marke ,,majbah”, čija je ukupna vrijednost prelazila milion eura. Nijesu objasnili odakle im ta informacija i kada su prodati. Umjesto toga, u cilju anuliranja već napravljene političke štete, saoopštena je stara mantra: ,,Ova vozila su godinama predstavljala simbol odvojenosti vlasti od realnog života građana, u trenutku kada su se mnogi ljudi borili sa ekonomskim problemima i padom životnog standarda. Zato je posebno važno što je ispunjeno obećanje da će ovakvi primjeri privilegija i pretjerivanja biti ukinuti, a sredstva usmjerena tamo gdje su građanima zaista potrebna”. Pa zaključak: „SNP će nastaviti da insistira na racionalnoj i domaćinskoj politici upravljanja državnom imovinom, uz uvjerenje da institucije moraju služiti građanima, a ne luksuzu pojedinaca“.

Sve su u pravu, samo što funkcionerski majbah i dalje jezdi crnogorskim drumovima, a zbog njega sada i hapse. Dodatno, osim što su podaci o službenim vozilima visokih funkcionera proglašeni tajnim, sve drugo je nastavljeno po starom. Crna Gora je, i nakon šest godina od promjena, sa preko 5.000 vozila, i dalje u evropskom vrhu po broju automobila u državnoj svojini.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo