Povežite se sa nama

FOKUS

DOSIJE LUTRIJA CRNE GORE : KONTROLA KONCESIONIH NAKNADA (I): Uz amin vlasti oštetili državu za dva miliona eura

Objavljeno prije

na

Vlasnici Lutrije Crne Gore oštetili su državnu kasu za oko dva miliona eura pogrešnim obračunavanjem koncesionih naknada za tri lutrijske igre, utvrdila je kontrola Uprave za igre na sreću u februaru ove godine. Da se ne radi o grešci ukazuje i činjenica da je Lutrija najprije ispravno obračunavala te naknade, da bi potom počela da ih obračunava po formuli koja se primjenjuje za kladioničarske igre, umanjujući tako iznose koje je trebalo da uplati državi. Nadležni organi godinama nijesu reagovali na takav obračun Lutrije.

Prvu zvanična reakcija države zbog toga krenula je početkom ove godine, kada je kontrolu ovih poreskih davanja pokrenuo sada već razriješeni direktor Uprave za igre na sreću Ilija Vukčević. Nepravilnosti su utvrđene tokom kontrole obračuna varijabilne koncesione naknade svih prirađivača lutrijskih igara na sreću za prošlu 2015. godinu. Vukčević je nedavno razriješen sa te funkcije, a nakon dužeg pritiska vlasnika Lutrije, pošto je tokom svog mandata pokrenuo više ozbiljnih inicijativa da se uredi oblast igara na sreću, a na štetu ovog monopoliste.

Vlasnik Lutrije, koja ima monopol u lutrijskim igrama, je Sava Grbović, poslovni partner Brana Mićunovića, premijerovog prijatelja sa italijanske optužnice za šverc cigareta. U bordu Lutrije je bila i Mićunovićeva kćerka Andrea. Lutrija je privatizovana 2004. godine , i rijedak je slučaj nacionalne lutrije koja je prešla u privatne ruke.

U dokumentima koje je Monitor dobio po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, utvrđeno je da je Lutrija godinama na štetu države nepravilno obračunavala koncesionu naknadu za lutrijske igre – Toto, Lucky balls i Srećka ogrebi sebi. Sa kamatama, takvim obračunom budžet je za to vrijeme oštećen za dva miliona eura.

U dokumentu koji je Vukčević uputio Upravi za inspekcijske poslove precizno je izračunato koliko je godišnje država gubila zbog pogrešnog obračuna Lutrije. Za igru Toto Lutrija je u periodu od januara 2011. godine do decembra prošle godine uplatila manje – 1.604.983, 90 eura. Za igru Srećka Ogrebi sebi u istom periodu – 1.130, 73, eura. A za igru Lucky balls tokom nešto više od jedne godine, od oktobra 2014.do decembra 2015, uplatila je manje – 32.467,09 eura.

Takođe, Uprava je utvrdila da je tokom 2011. i 2012. godine Lutrija Crne Gore pogrešnim obračunom umanjila koncesionu naknadu i za nagradnu igru Top tik – dup šansa i tako oštetila budžet za 24 hiljade eura.

„Lutrija je u obračunima iskazivala svakog mjeseca i negativan rezultat u iznosu od dvije hilljade eura po osnovu nagradne igre Top tik – dup šansa. Na ovaj način je nezakonito umanjivana koncesiona obaveza na godišnjem nivou u iznosu od 24 hiljade eura”, navodi se u dokumentima Uprave. Takođe, napominje se da zakonit obračun varijabilne naknade ne dozvoljava prikazivanje negativnih rezultata.

Zakon o igrama na sreću u članu 27 propisuje da osnovicu za obračun svih lutrijskih igara na sreću čini polovina od uplate za određenu igru na sreću. „Umjesto navedenog korišćen je obračun koji predviđa član 54, a po kom se osnovica određuje kao razlika uplata i isplata”, navodi se u dopisu Uprave inspekciji. Obračun koji je koristila Lutrija odnosi se na kladioničarske, a ne lutrijske igre.

„Na ovaj način Lutrija je, primjenjujući pogrešnu formulu obračuna osnovice za varijabilnu koncesiju, iskazivala manji iznos dugovane koncesije za sve tri igre na sreću. Takođe, primjenom pogrešnog obrasca obračuna iskazivani su u pojedinim mjesecima i negativni rezultati kojima su umanjivane ukupne mjesečne obaveze. Kod lutrijskih igara zbog specifičnog obračuna koncesione naknade nemoguće je da priređivač iskaže minus na kraju mjeseca”, konstatuje Uprava za igre na sreću.

Kontrola je pokazala i da Lutrija nije uvijek „griješila”. „U zavisnosti od godine Lutrija je iskazivala obračun za određene igre na sreću ispravno, a u nekim pogrešno. Kao primjer navodimo igre na sreću Loto 7/39, Loto 7/36, Loto 7/36. U 2010. godini Lutrija je na nepravilan način obračunavala naknadu, a od januara 2011. godine prelazi na ispravan obračun”. Šteta koju je na taj način, pogrešno obračunavajući koncesione naknade za Loto u 2010. godini , napravila Lutrija, neće međutim moći biti ispravljena. Zakon o poreskoj administraciji predviđa da pravo na utvrđivanje poreske obaveze zastarijeva u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je tu obavezu trebalo utvrditi, na šta je ukazala i Uprava za igre na sreću.

Državni organi, međutim, nijesu baš ažurni da naplate ni dugovanja koja je po zakonu još moguće naplatiti. Osim što godinama niko nije reagovao na pogrešno obračunavanje koncesionih naknada od strane Lutrije, inspekcija do danas nije uradila ništa tim povodom.

Nakon što se Vukčević obratio Upravi za inspekcijske poslove sa zahtjevom da reaguju nakon što su utvrđene nepravilnosti, iz Odsjeka za inspekciju za igre na sreću najprije su zatražili da im Uprava dostavi „kopije svih važećih ugovora koje je navedeni koncesionar sklopio sa Vladom, odnosno Upravom, a koji su važili u periodu koji je predmet inspekcijskog nadzora”.

Nakon što su im traženi ugovori dostavljeni, iz inspekcije su imali novi zahtjev. „Kako bismo kvalitetno mogli pripremiti i sprovesti inspekcijski nadzor kod AD Lutrija Crne Gore molimo vas da nam dostavite kopije ovjerenih pravila svih lutrijskih igara koje je koncesionar priređivao u periodu za koji ste tražili da izvršimo nadzor”, navodi se u dopisu koji je potpisao glavni inspektor Miodrag Stojanović.

Osim što bi taj zahtjev inspekcije značio odugovlačenje početka nadzora Lutrije, tražena pravila nijesu neophodna za utvrđivanje pogrešnog obračuna koncesionih naknada, što je glavnom inspektoru u odgovoru i naznačio direktor Uprave za igre na sreću.

„Na osnovu pravila igara na sreću regulišu se odnosi između priređivača i korisnika usluga, te ista nemaju bilo kakvog uticaja na plaćanje koncesione naknade”, odgovara Vukčević u dopisu glavnom inspektoru. Uz napomenu da je obaveza plaćanja varijabilne koncesije propisana u Zakonu o igrama na sreću i da je nije moguće mijenjati bilo kakvim pravilima naknadno donesenim.

Inspekcija ipak do danas nije izvršila nadzor, tražeči od Ministarstva finansija da se izjasni tim povodom i da svoje tumačenje. Ne bi svakako bilo prvi put da to ministarstvo pravila tumači onako kako odgovara Lutriji Crne Gore.

Vlasnicima te kompanije su Vlada i nadležno ministarstvo više puta činili ustupke, od postupaka u kojima su dobijali i produžavali koncesije, do toga da je obaveza donošenja zakona o igrama na sreću kojima se uređuje ova oblast, a koji bi mogao da poljulja monopol Lutrije, naprasno isparila iz vladine agende.

U javnost su tako nedavno procurili stenogrami sastanka u Vladi iz kojih se vidi da je na Vukčevića svojevremeno od strane predstavnika Vlade i Lutrije, udruženo vršen pritisak da potpiše ugovor o koncesiji za Grbovićev kazino u hotelu Crna Gora – Hilton po njegovoj mjeri, što je Vukćević odbio.

Krajem prošle godine objelodanjen je i interni dokument Vlade iz koga se vidi da je odlazeći ministar finansija Radoje Žugić zadužio Grbovića da sam, po svojoj volji, uobliči i predloži rješenja novog zakona o igrama na sreću.

O svim tim povlasticama Lutrije, od toga kako su joj uz pritisak odobrena pravila za igru Toto, zbog koje su kasnije tužili državu, i kako joj je produžena koncesija možete čitati u narednim brojevima Monitora, u okviru dosijea o Lutriji Crne Gore.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo