Povežite se sa nama

MONITORING

DPS U BORBI PROTIV LAŽNIH VIJESTI: Pitaj brata lažova

Objavljeno prije

5 godina

na

dusko-markovic

Lažne vijesti i govor mržnje koji se šire pomoću interneta problem su u čitavom svijetu. Pošto Demokratska partija socijalistra misli globalno i radi lokalno, Predsjedništvo te partije predložilo je da se donese zakon koji će toj pošasti stati na kraj. Zanimljiva je ideja dati ovoj vlasti novi instrument za prčkanje po medijima. Otprilike, kao da Neronu darujete bacač plamena.

,,Predsjedništvo DPS-a je donijelo odluku da podnese inicijativu Vladi da se izradi zakonska regulativa, u skladu sa najboljom dosadašnjom praksom razvijenih evropskih zemalja i država članica NATO, kojom će se sankcionisati širenje lažnih vijesti putem medija”, šturo je napisano u partijskom saopštenju.

Pola stanovnika Crne Gore aktivno koristi društvene mreže. Ko god je ikad zavirio, zna koliki se talasi mržnje, laži i koještarija tuda valjaju. Ali, ništa što je o inicijativi vladajuće partije objavljeno ne govori da vlast to zanima. Sasvim je nejasno i na koje bi se kapacitete oslonili u borbi protiv nečeg tako etički, pravno i tehnički komplikovanog. Po svemu što znamo, pokušaće tek da sebi obezbijede još jednu batinu. Jasno je i kome će da puca.

Poslanik DPS-a Miloš Nikolić kazao je da inicijativa Predsjedništva DPS-a ima za cilj da na precizniji i jasniji način reguliše odgovornost za širenje lažnih informacija. Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prethodnih par godina bila izložena izuzetno snažnoj propagandi koja je imala osnovni cilj da ugrozi vitalne državne interese. „Dakle, ovakva inicijativa predstavlja odgovoran odnos DPS-a prema pravu građana na potpunu i tačnu informaciju, i spriječiće izloženost naših građana uticaju nelegitimne propagande”, kaže Nikloić. ,,Apsolutno odbija” sve ,,medijske insinuacije” da je inicijativa zapravo pokušaj uvođenja cenzure.

Naglašavajući kako razne evropske zemlje pokušavaju da se bore protiv lažnih vijesti Nikolić napisao da je ,,Njemačka skoro uvela jedan takav zakon”. Strogo posmatrano, takva izjava mogla bi se okarakterisati kao lažna vijet. Njemačka, naime, jeste usvojila zakon koji se bavi ovom problematikom, ali je informacija nepotpuna jer su se, zapravo, Njemci oko tog propisa o jadu zabavili.

Nedavno se pod naslovom Zakon koji je svima zasmetao tom temom bavio njemački radio Deutsche Welle. Najvažniji cilj Zakona o poboljšanoj primjeni prava na društvenim mrežama je borba protiv huškanja, jezika mržnje i lažnih vijesti – objasnilo je njemačko Ministarstvo pravosuđa. On se odnosi na društvene mreže koje imaju najmanje dva miliona registrovanih korisnika. U praksi se zakon odnosi prije svega na Facebook, Twitter, Youtube.

Žalbe na pojedine tekstove ili njihove autore društvenim mrežama u Njemačkoj sada mogu da šalju svi građani. Već prvih su dana nakon početka primjene zakona na Facebook-u i Twitter-u obrisani ili blokirani mnogi tekstovi koji uopšte nijesu sadržali huškanje ili jezik mržnje. „Tu se operiše neodređenim pravnim pojmovima. Na primjer, navodi se da provajderi moraju da brišu očigledno kažnjive sadržaje u roku od 24 sata po prijemu žalbe. Šta je očigledno kažnjiv sadržaj? I zašto o tome odlučuju saradnici tih firmi, a ne sudovi?”, prenosi DW.

Uveliko stižu zahtjevi da se zakon hitno ukine. Kolumnista Špigela onlajn Saša Lobo napisao je: „Ono što je prava katastrofa nije to što je zakon pravno aljkav, tehnički uniformisan i predizborno ispaljen; katastrofa je to što je njegov debakl onemogućio smislenu borbu protiv govora mržnje i huškanja u doglednoj budućnosti”.

DPS, dakle, govori o medijima, u Njemačkoj je riječ o društvenim mrežama. Ipak, veliki broj njemačkih opozicionih političara i kritičara vlade izrazio je bojazan da će Zakon poslužiti aktuelnoj vlasti i kao alatka za borbu protiv političkih protivnika.

Previše je tu nijansi za naše političare. Predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković objasnio je Pobjedi da je Inicijativa da se uradi zakon koji bi sankcionisao objavljivanje lažnih vijesti u medijima, opravdana i predstavlja apel vlasnicima portala i medijskih kuća da obrate pažnju šta objavljuju. Kad se našim jezikom nekome kaže da ,,obrati pažnju” šta radi, slabo ostaje mjesta za ljudka prava i slobode. Ali dr Duković je istovremeno član Predsjedništva DPS-a. Zna se šta je preče.

Saglasni su i koalicioni partneri. „HGI je apsolutno na toj strani. Glasaćemo za takav predlog, podržati ga i aposlutno medijski promovisati da se to dovede u zakonske okvire, kako priliči ovom prostoru”, kazao je član Predsjedništva Hrvatske građanske inicijative Zvonimir Deković Skala radiju. On je istakao da u Crnoj Gori postoje „mediji koji zagađuju javni prostor”. Dodao je da ga „ohrabruju primjeri” iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. „Nadam se da će uskoro i kod nas doći vrijeme i za to – da će ljudi zbog svog medijskog ili pisanja na Fejsbuku, biti stavljeni pod lupu zakona i da se to tako neće moći nastaviti,” istakao je Deković.

I ovaj je javni djelatnik na ivici širenja lažnih vijesti. U Hrvatskoj se ovih dana tek najavljuje donošenje zakona koji bi se bavio govorom mržnje i širenjem lažnih vijesti na internetu. ,,Ne postoji nikakvih, ni najgrubljih mogućih procjena o tome na koga bi se tačno zakon odnosio, ko bi ga provodio i što ne valja s postojećom zakonskom regulativom”, piše riječki Novi list.

,,Društvene mreže su specifična vrsta problema, jer je riječ o privatnim kompanijma kojima građani pristupaju na osnovu pravila koja su zadala ta privatna poduzeća. Korisnici imaju osjećaj da je riječ o javnoj sferi, ali nije – riječ je o privatnoj sferi koja je sasvim drugačije regulisana”, kazala je za Novi list izvršna direktorica Udruge GONG Jelena Berković. Ona precizira da društvene mreže nijesu mediji, dakle urednički oblikovan sadržaj, kako ga definiše hrvatski Zakon o medijima. Ocjenjuje da ima prostora i potrebe za regulacijom društvenih mreža, ali da ni druge zemlje, ni EU to još nisu riješile.

Previše je tu suptilnih pitanja za uši ovdašnje vlasti. Je li vijest kad neko nešto napiše na svom Facebook profilu, šta je lažno i ko treba da odluči o tome – možete se kladiti – neće biti pitanja koja će mučiti naše zakonodavce. Važno je da se sklepa nešto što će moći da se ,,provuče”, kao praćenje evropskih trendova, a zapravo će poslužiti disciplinovanju po mjeri vlasti.

Znamo mi nas. Propisi o zaštiti ličnih podataka kod nas služe kao oklop iza kojeg se, recimo, kriju podaci o imovini javnih funkcionera. Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu na stanovanje, ovdje su u procesu ,,legalizacije bespravno podignutih objekata”, umjesto tome da se zaštiti nečiji krov nad glavom, poslužile za legalizaciju hotela i drugih đakonija podignutih ako bi se oprala koja parica s mukom stečena kriminalnim poslovima.

Ni jedno ljudsko pravo, pa ni sloboda govora, nije apsolutno neograničeno- sve je pitanje balansa. Pravo na privatnost prestaje kada odlučite da uđete u avion, jer će od vas tražiti, na primjer, da skinete cipele. Pravo na slobodu izražavanja prestaje kada odlučite da u punom pozorištu iz šale uzviknete ,,požar!”. Neke će slobode – ako nemaju ograničenje – prerasti u svoju suprotnost i aktivno podrivati demokratiju na kojoj su zasnovane.

Međutim, suština demokratije, kažu pametni, leži u spoznaji da lijek ne smije biti gori od bolesti. Bilo koji pokušaj ograničenja zloupotreba ljudskih prava ne smije za rezultat imati gubitak osnovnih sloboda. Ne može se pristati na to da zbog jednog čovjeka koji je unio bombu u avion policija ima pravo da prati sve građane, sve vrijeme, na svim mjestima. Jednako tako ne može se pristati na to da zbog lažnih tekstova na internetu činovnici DPS-a sebi propišu pravo da utvrđuju šta je – istina. Pod prijetnjom upotrebe sile. Tako ne izgleda demokratija.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

4 sata

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo