Povežite se sa nama

INTERVJU

DR  RADE RATKOVIĆ, DEKAN FAKULTETA ZA BIZNIS I TURIZAM IZ BUDVE: Pakleni skup za razvoj kvaziturizma

Objavljeno prije

na

Naš turistički razvoj prati pošast već skoro tri decenije, da se neobuzdano multiplikuje broj privremenih vašarskih objekata za brze i jeftine usluge

 

MONITOR: Kako Crna Gora može da  bude privlačnija i cjelogodišnja turistička  destinacija?
RATKOVIĆ: Želja da Crna Gora bude cjelogodišnja turistička destinacijaje je plemenita, ali nije tržišno zasnovana. Turizam je imanentno sezonska djelatnost, to je jedna od njegovih osnovnih karakteristika. Održiva produžena sezona od  sedam mjeseci rada (predsezona, glavna sezona, postsezona…) i to je u fokusu svih turističkih zemalja Mediterana. Naravno da će neki objekti raditi cijele godine, ali to ne može biti dominantno. Naša sezona  traje nepuna dva mjeseca, a to je posljedica loše strukture smještajnih kapaciteta (mnogo stanova, a malo hotela) i loše pozicije na turističkom tržištu (predominantno učešće regiona i Rusije, a malo učešće najjačih emitivnih izvora Evrope). Tome se dodaje i nedovoljno razvijena turistička infrastruktura (posebno turističke atrakcije, rekreativni i zabavni objekti, pješačke i biciklističke staze, bazeni i velnes centri…)  i suprastruktura ( posebno osnovni smještajni kapaciteti, kongresni centri i slično). Ovome treba dodati i objekte opšte infrastrukture, a posebno saobraćaj. Spisak tačaka za popravljanje je dug i traži vrijeme, rok od najmanje pet godina. U  posljednje vrijeme primjećuju se pomaci u tom pogledu, ali je potrebno da se više intenziviraju  budu dio prioritetne nacionalne turističke i ekonomske politike.

MONITOR: Šta država treba da uradi da  bi naša turistička ponuda bila kvalitetnija i sezona duža?
RATKOVIĆ: Da dosljednije i odlučnije provodi osnovna strateška opredjeljenja u turizmu iz glavnih strateških dokumenata (Master plan do 2020. godine, nova Marketing strategija…). Osnovno je kvalitetna rekonstrukcija i razvoj osnovnih smještajnih kapaciteta i dodatne turističke suprastrukture i infrestrukture i tržišno repozicioniranje ka glavnim emitivnim izvorima Evrope. Podsticaj tome je i naša integracija u NATO i što bolje i brže integrisanje u Evropsku uniju. 

MONITOR: Je li i danas masovni  turizam najrazvijeniji  u Crnoj Gori?
RATKOVIĆ: Ako imamo preko 60 odsto smještajnih kapaciteta u sekundarnim stanovima i ako se njihov kapacitet procjenjuje na preko200 hiljada kreveta, onda je jasno da se radi o masovnom turizmu niskog kvaliteta. Postoje dobri modeli za liječenje tog strukturnog gepa, kao što su integralni i difuzni hoteli i brownfield investicije (transformacija dijela komplementarnog smještaja u osnovni) za što postoji pravni osnov u našem Zakonu o turizmu.

MONITOR: Da li je privatizacija hotela putem prodaje postigla suprotan efekat?
RATKOVIĆ:Privatizacija je vršena u nevrijeme, u vrijeme izolacije i sankcija bivše SRJ kada su putevi kapitala, roba i usluga iz inostranstva prema našoj zemlji bili gotovo hermetički zatvoreni. Domaće tržište je bilo usko i siromašno, neuređeno i upućeno na sivo poslovanje, usljed izolacije od normalnih međunarodnih tokova. Državni budžeti i fondovi nijesu imali normalne izvore punjenja, a ratna inflacija je urnisala ekonomiju i društvo. Privatizacija se otegla, i još traje, što je, vjerovatno, najgori scenario. Strategija privatizacije se svela na rasprodaju svega i svačega po jako niskim cijenama, tako da je mnogi zovu bankrot privatizacija. Privatizacijom je urušena uzorna turistička kompanija “Montenegroturist” Budva sa 50-ak dobrih hotela na čelu sa brendom Grad hotelom “Sveti Stefan” koja je više decenija uspješno operirala na međunarodnom turističkom tržištu.

MONITOR: Koji su karakteristični primjeri tih promašenih investicija?
RATKOVIĆ: U procesu privatizacije imobilisano je preko 5000 hotelskih kreveta (“Galeb” i “Lido” u Ulcinju,  “As”Perazića Do, “Plavi Horizonti” Tivat, “Fjord” Kotor…), ali su, ipak, svi hoteli u Bečićima kvalitetno rekonstruisani i izgrađen novi luksuzni hotel “Splendid” i hotel “Queen”.. Hotel “Avala” je takođe uspješno rekonstrisan, kao i hotel “Rivijera” u Petrovcu. Hotel “Maestral”, koji je inače bio dobar, je uspješno rekonstrisala i vodila  državna kompanija iz Slovenije, dok je  “Sveti Stefan” sa relativno velikim kašnjenjem, rekonstrisan i sada radi pod menadžmentom Amana.  U ovim teškim vremenima bilo je dosta uspješnih investicija u malo hotelijerstvo i restoraterstvo, ali je kreditna (skupi i ročno nepovoljni kraditi) i državna ekonomska i turistička politika (izostanak stimulacija malom biznisu i protežiranje krupnog biznisa čak i kada se grade rezidencijalni objekti) davala nedovoljnu podršku tom održivom razvoju.

MONITOR: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nedavno se pohvalio  da je u proteklih pet godina u Crnoj Gori otvoreno  115 hotela sa četiri ili pet zvjezdica… Vaš stav je da samo  manji dio kapaciteta u Crnoj Gori treba da ima pet i četiri plus zvjezdice.
RATKOVIĆ:Uvijek je za pohvalu ako se grade i otvaraju hoteli, uz uslov da je to u skladu sa principima održivosti, odnosno ciljevima iz Master plana i, normalno, da gradnja ne ometa normalan rad drugih hotela i objekata. Standard kvaliteta, mjeren brojem zvjezdica je suvereno pravo svakog investitora u skladu sa strategijom razvoja. Sa aspekta turističke tražnje, najviše treba graditi hotele srednje kategorije (tri i četiri zvjezdice), a učešće luksuznih hotela (pet  zvjezdica i više) treba uskladiti sa proporcijama iz Master plana (do 15 odsto). Treba da imamo hotelsku strukturu usklađenu sa zahtjevima turističke tražnje, kako se ne bi ponavljala boljka da gradimo previše skupih hotela, pa ih onda  prilagođavamo tražnji putem prodaje po niskim cijenama.

MONITOR: Da li turizam treba i može da bude primarno polje naše privredne aktivnosti?
RATKOVIĆ: Turizam je složena privredna djelatnost. On je mnogo grana u jednoj grani. Još 1980. godine eksperti OECD su postavili stratešku razvojnu matricu Crne Gore, sa tri noseća stuba: turizam (danas bi morali dodati održivi turizam), poljoprivreda pretežno ruralna i umrežena (danas mi mogli dodati organska proizvodnja hrane) i industrija, poglavito mala privreda za potrebe turizma i stanovništva (danas bi mogli dodati čista industrija u organizaciji MSP). Mislim da su to tri zdrava strateška stuba, koje sve zajedno povezuje turizam, i da to treba da bude strateški razvojni prioritet Crne Gore.

MONITOR:  Vi  često upozoravate  da se Crna Gora koncentrisala na vašarski turizam i da, uz blagoslov vlasti, napreduje takozvani biznis nekretnina, što je direktno suprotno razvoju turizma.
RATKOVIĆ:Naš turistički razvoj prati ta pošast već skoro tri decenije. Neobuzdano raste izgradnja stanova za tržište i multiplikuje se broj privremenih vašarskih objekata za brze i jeftine usluge. To je pakleni skup za razvoj neodrživog i masovnog turizma, odnosno kvaziturizma, s obzirom na to da gradnja rezidencijalnih objekata pripada biznisu nekretnina, a ne turističkom biznisu. Mislim da sazrijeva svijest da se to mora promijeniti u interesu razvoja kvalitetnog i održivog turizma, koji je opšti interes.

MONITOR: Prema procjenama Crnogorske turističke  organizacije tokom sezone u sivoj zoni završi pola miliona eura.  Gdje je to najizraženije?
RATKOVIĆ: Kad bi bilo tako mogli bi biti veoma zadovoljni. Mi smo imali bilansni prihod od sektora smještaja i prehrane 2017. godine  oko 414 miliona eura, pa bi učešće “sive zone” od svega pola miliona eura bilo tek 0,12 odsto, dakle simbolično. Procjene doprinosa turizma bruto društvenom proizvodu 2018. godine se kreću oko milijardu eura, pa “sivu zonu” treba tražiti između objektiviranog prihoda i procijenjenog doprinosa. Bojim se da se to približava omjeru 1: 1, a glavni krivac je sekundarno stanovanje.

MONITOR:  Kako  komentarišete betoniranje  crnogorske obale, gradnju u zaštićenim zonama i slične pojave?
RATKOVIĆ:To je veliki problem koji mora, kad tad, doći na dnevni red. Mislim da će, u procesu pristupanja EU, rješavanje tog problema biti u vrhu agende naših obaveza, a u najboljem našem interesu.

 

Negativan izuzetak na Mediteranu

MONITOR: Turizam  Crne Gore pretjerano zavisan od Rusije i Srbije, a  Hrvatska  u Strategiji  razvoja do 2020. godine predviđa da, na primjer, sa tržišta Njemačke bude 21 odsto turista…
RATKOVIĆ: Mi treba da slijedimo pozitivno iskustvo Hrvatske u upravljanju turizmom, pa će rezultati relativno brzo doći. Na istom fonu su i  naša strateška razvojna dokumenta.  Samo je potrebno dobro upravljati njihovom primjenom. Turizam Mediterana, i istorijski i perspektivno, zasniva se na najjačim emitivnim tržištima Evrope (Njemačka, Velika Britanije, skandinavske zemlje, Francuska…), a mi smo u tranzicionom i posttranzicionom  razvoju ta tržišta zanemarili i postali negativan izuzetak na Mediteranu.

 

Sedam turističkih  fakulteta

MONITOR: Koliko su naši  turistički i ugostiteljski  radnici  obrazovani  za savremene turističke  trendove?
RATKOVIĆ:Uglavnom jesu. Imamo sedam fakulteta na kojima se izučava turizam, ali ne bi se moglo reći da su to sve turistički fakulteti. Analizom studijskih programa se može vidjeti da  se tu radi o samo tri fakulteta na kojima se, u akademskim stidijskim programima, u totalitetu izučava i uvježbava turistički menadžment. Od ta tri samo se na jednom, po provjerenom evropskom i američnom modelu, studira menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sa obaveznim i ocjenjivanim ferijalnim intership-om (stažiranjem) poslije prve i druge godine, od po 12 sedmica. Na fakultetima imamo i specijalističke i magistarske studije, a na nekima su počeli i programi cjeloživotnog učenja (na Fakultu za biznis i turizam  prvi put se organizuju kursevi cjeloživotnog učenja iz oblasti menadžmenta recepcije, F& B menadžmenta, turističkog vođenja uz finansijsku poptporu EU i Vlade CG). Tu su i brojni iskusni i mladi istraživači sa svih fakulteta koje bi privreda i državna uprava mogla mnogo više koristiti u prosecu planiranja razvoja, konsaltinga, menadžmenta i marketinga…

Vrijedna je hvale tradicija Ministarstva turizma i održivog razvoja u desetogodišnjem projektu istraživanja poslovanja hotelijerstva CG čiji je izvođač internacionalni konsultantski konzorcijum (Horwath International Ltd., Fakultet za biznis i turizam Budva i Fakultet za turizam sa Univerziteta Mediteran).

Što se tiče srednjeg obrazovanja za turistička i ugostiteljska zanimanja, očito je da treba dati veći naglasak na stažiranje, odnosno radnu praksu. To je opšti problem gotovo svih srednjih turističkih škola, sa izuzetkom jedne u Podgorici. Ono što ne podstiče kadrove da usavršavaju svoje znanje i da rade sa elanom jeste izrazita demotivacija turističkih radnika. Plate su na dnu ljestvice, a sezonski radni odnos traje nekoliko mjeseci.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŽELJKO VUŠUROVIĆ, DRAMSKI PISAC: Zločinci i ratni huškači u šinjelima demokratije  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni razlog zabrane igranja Deportacije u zvaničnim crnogorskim pozorišnim i kulturnim institucijama je taj što je isti čovjek Gospodar Crne Gore kao što je bio i u vrijeme tog ratnog zločina. On ne želi da se danas u Crnoj Gori uopšte spominje deportacija BiH izbjeglica i  napad na Dubrovnik

 

MONITOR: Što je razlog otporu predstavi Deportacija u Crnoj Gori?

VUŠUROVIĆ: U toku pripreme Deportacije u Novom Pazaru, proveo sam mnogo vremena sa režiserom predstave Gradimirom Gojerom. Rekao sam mu da sumnjam da će zvanične pozorišne i kulturne institucije dozvoliti gostovanje Deportacije, jer su na rukovodećim mjestima ljudi odani režimu. Mislim da ni to ne bi bio problem, kada bi ljudi koji znaju svoj posao,  radili ga profesionalno, časno i pošteno. I Gojer  je izražavao sumnju, ali se nadao da CNP neće napraviti svjetski presedan i odbiti predstavu svog počasnog člana! Nažalost, to se desilo, zahvaljujući umjetničkom direktoru Branimiru Banu Popoviću, koji se nije udostojio ni da odgovori na upite producenta predstave da li predstava može gostovati na daskama CNP-a. Novom umjetničkom direktoru CNP-a Željku Sošiću sam i ja kasnije pisao: ,,Čitajući Vaše intervjue, vidio sam da je i Vama kao umjetniku stalo do otkrivanja mnogih istina koje su skrivane zbog ovih ili onih razloga, a najčešće političkih. Kako ste se potrudili da kroz seriju Božićni ustanak umjetničkim sredstvima razotkrijete  velikosrpski fašizam koji je zbrisao crnogorsku državu 1918. godine, tako sam se i ja potrudio da crnogorski fašizam prikažem preko teatarskih dasaka. Zbog toga Vam se obraćam sa željom da dođe do naše saradnje i ugostite predstavu Deportacija. Na taj način bi se bar malo približili poetskoj pravdi, kad nema one sudske.“ Sošić mi nikada nije odgovorio. Mislim da je njegov antifašizam lažan, jer bi on, takav kakav je, dopustio fašizam DPS-a i već vidimo da ne smije pisnuti o Deportaciji. Taj veliki umjetnik nije odgovorio ni na pismo Tee Gorjanc Prelević, direktorice Akcije za ljudska prava. Ona je upitala da li CNP može izaći u susret i omogućiti prikazivanje predstave. Međutim, Željko Sošić ćuti, redovno prima platu, drži govore Predsjedniku države i kao umjetniku mu ne smeta što podržava režim koji mu zbog toga i finansira filmove, serije i scenarije upitnog karaktera. U međuvremenu, i on i direktorica Zetskog doma Lidija Dedović su dali dosta izjava i intervjua, ali je veoma zanimljivo da ih niko od tih novinara nikada nije upitao zašto zabranjuju gostovanje Deportacije. Dok izigravaju umjetnike koji se bore za slobode i emancipaciju ljudi, ponekad se zapitam da li Željku Sošiću i Lidiji Dedović ikada pocrvene obrazi od stida što ne dozvoljavaju gostovanje Deportacije, čiji je režiser počasni član Crnogorskog narodnog pozorišta? Taj kadar bi bilo zanimljivo uhvatiti kamerom. Mišljenja sam da je glavni razlog zabrane igranja Deportacije u zvaničnim crnogorskim pozorišnim i kulturnim institucijama taj što je isti čovjek Gospodar Crne Gore kao što je bio i u vrijeme tog ratnog zločina. On ne želi da se danas u Crnoj Gori uopšte spominje deportacija BiH izbjeglica i napad na Dubrovnik. Misli da se njegova ratnohuškačka prošlost može prekrečiti tako što će mlatarati po državnoj televiziji i Pobjedi sa nekim političkim, novinarskim i  intelektualnim kreaturama.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

TEA GORJANC PRELEVIĆ, DIREKTORICA AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA: Pravosudni sistem i svi u njemu zreli za ozbiljno preispitivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni i Glavni specijalni tužilac morali  su da se prema  slučaju optužbi da je VDT primao mito, postave kao i prema svakom drugom. Vrhovni državni tužilac morao je  dati iskaz u izviđaju, i moral ase istražiti sumnja u odnosu na njega kao što bi i u odnosu na svakog drugog u toj situaciji. Međutim, izjave Glavnog specijalnog tužioca da VDT  nije ispitan niti će biti, govore samo o tome kako je on dobar drug Vrhovnom državnom tužiocu, a ne i da je spreman da radi svoj posao

 

MONITOR: U crnogorskim udžbenicima preskočene su neke sramne epizode crnogorske ratne istorije, od napada na Dubrovnik, do deportacije Muslimana/Bošnjaka. Šta to znači za buduće generacije?

GORJANC-PRELEVIĆ: Time su oštećeni i djeca i šanse za mirnu budućnost Crne Gore. Još gore je što se u udžbeniku podmeću netačni podaci poput onoga da crnogorska vlast nije imala uticaja na politiku Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj i BiH, iako je zajednička država Crne Gore i Srbije, SR Jugoslavija, i zajednička vojska učestvovala u ratovima u tim državama, i u svemu tome zdušno učestvovali i predstavnici crnogorske vlasti. To su istorijske činjenice. Šteta što je na snazi politika da se budućnost države kompromituje zarad ličnih interesa pojedinaca na vlasti, umjesto da se ona gradi na iskrenom suočavanju sa greškama iz prošlosti.

MONITOR: Vlast očito pokušava da izbriše sopostvenu odgovornost za te zločine. Da li je zbog toga I  predstava Deportacija, čije predstavljanje pomažete, najprije igrana u Novom Pazaru, Sarajevu, pa tek ovdje?

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RATKO POPOVIĆ, PLANINAR IZ PODGORICE: Izlaskom u planinu ne pobjeđujete nju već sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za mene je planinarenje bježanje od sivila svakodnevice, boravak u divnoj prirodi sa dragim prijateljima, susreti i razgovori sa ljudima sa planine i njenog podnožja, slike lijepog cvijeća ili rijetke divlje životinje , izlasci sunca , fotografisanje , zajednički ručak na vrhu planine

 

MONITOR: Zašto ste se posvetili planinarenju? 

POPOVIĆ: Kao zaljubljenik u prirodu i druženje sa istomišljenicima prvo sam počeo da idem sa ocem i njegovim društvom u lov. Vrlo brzo sam shvatio  da lov i ubijanje divljači nije ono što ja želim, jer hoću da budem u prirodi i uživam a da nikome ne nanesem zlo. Tako sam se povezao sa starijim iskusnim planinarima od kojih sam mogao puno  da naučim i koji su me “zarazili” planinarstvom. Od njih sam i naučio da pravi  planinari (većina njih) imaju  kvalitet više od običnih smrtnika. A i Crnogorcima je prirodno usađeno da  više od svih drugih naroda na svijetu  vole, prosto  obožavaju svoje planine, kako kaže poznati planinar dr Željko Poljak.

MONITOR: Šta je za Vas planirarenje?

POPOVIĆ: Bježanje od sivila svakodnevice, boravak u divnoj prirodi sa dragim prijateljima. Vođenje laganih prijatnih dijaloga i mijenjanje teme sa partnerima iz kolone. Kad se krene u planinu treba zaboraviti na brige. Sve ostaviti dolje iza sebe. Izlaskom u planinu vi ne pobjeđujete nju već sebe,dokazujete se, a da nikoga ne ugrožavate, niti je taj uspjeh na nečiji tuđi račun . Susreti i razgovori sa ljudima sa planine i njenog podnožja koji uvijek ostaju u dragom sjećanju, slike lijepog cvijeća ili rijetke divlje životinje , izlasci sunca , fotografisanje , zajednički ručak na vrhu sa divnim pogledom… Dok sjedimo i odmaramo na vrhu poslije napornog uspona, uživajući u pogledu na okolinu , moj prijatelj ima običaj da kaže:”Ovakav  ručak danas nema ni predsjednik Obama”, iako se radi o parčetu hljeba i konzervi ribe. Umor i osjećaj ispunjenosti po povratku. Sve je to za mene planinarenje.

MONITOR: Koliko ste do sada popeli ili osvojili planinskih vrhova u Crnoj Gori?  

POPOVIĆ: Posjetio sam u posljednjih tridesetak godina sa svojim planinarskim drugovima , jedan ili više puta – većinu važnijih planina i vecinu  malih i velikih vrhova u našoj zemlji .

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20- SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo