Povežite se sa nama

INTERVJU

DR ZORAN DRAGIŠIĆ, PROFESOR NA FAKULTETU ZA BEZBJEDNOST U BEOGRADU: Svi protiv svih

Objavljeno prije

na

U Srbiji se nižu afere. Uz one iz sfere „privrednog” kriminala, došlo se i do tzv. političko-bezbjednosnih. Da li se radi o pobuni bezbjednosnih službi i policijskog aparata što je u nedavnoj prošlosti, kroz ubistvo premijera Zorana Đinđića, zaprijetilo državnim udarom ili je riječ o nečem manje opasnom ali ipak problematičnom, razgovarali smo sa dr Zoranom Dragišićem, profesorom na beogradskom Fakultetu za bezbednost i političarem.

MONITOR: Da li se u slučajevima navodnog uzimanja telefonskog listinga, eventualnog prisluškivanja ali i nejasnog incidenta u predsjedničkoj koloni, radi o pokušajima destabilizacije sadašnje vlasti, u cjelini ili u dijelu gdje je ona predstavljena funkcionerima SNS?
DRAGIŠIĆ: Vlast je u Srbiji veoma teško destabilizovati jer je ona nestabilna već 12 godina. Od 5. oktobra do danas nema nijedne vlasti u Srbiji za koju se može reći da je bila stabilna, svaka je bila pod velikim uticajem krupnog kapitala i organizovanog kriminala, svaka opterećena problemima u odnosima vladajućih partija, pa ni ova nije izuzetak. Istinski centri moći u Srbiji imaju mnogo jednostavnije mehanizme da obezbede da se formalni nosioci vlasti ponašaju u skladu sa njihovim željama, njima nije bio potreban sav ovaj cirkus. Moguće je da su se pojavili ,,novi igrači” koji su na vlast doveli SNS, pa je ovo reakcija ,,starih”. Ukoliko je sve ovo medijska manipulacija da se pokaže kako SNS nailazi na otpore zbog borbe protiv korupcije, to mi deluje kao veoma naivna konstrukcija koja će se otkriti za par dana. Mislim da će se ova afera završiti zaboravom kao i sve dosadašnje. Ova Vlada će kao i sve prethodne nastaviti sa spinovanjem i bežanjem od problema do neke sledeće afere i sve tako do one poslednje afere koja će ovu državu definitivno baciti na kolena.

MONITOR: Još nema nijedne dokumentovane potvrde, čak ni o listingu telefonskih poziva Aleksandra Vučića. Da li je moguće da se do listinga dolazi „vezama” bez zvaničnog naloga i ko je za to odgovoran?
DRAGIŠIĆ: U Srbiji se do svega dolazi vezama, zašto bi listing Aleksandra Vučića bio izuzetak. Telekom je zvanično saopštio da nema evidentiran zahtev MUP-a kojim se traži listing telefonskog saobraćaja Aleksandra Vučića, ali ne isključuju mogućnost zloupotrebe! Pre toga je Vučić optužio Rodoljuba Milovića, načelnika Uprave kriminalističke policije, da je potpisao zahtev kojim se od Telekoma traži listing njegovih razgovora, verovatno na osnovu informacije BIA da je ,,deo MUP-a izdao nalog da mu se prisluškuje telefon”. Sve ovo bilo bi veoma smešno i dobar povod za zabavu (čuj, deo MUP-a potpisao zahtev za prisluškivanje!), da se ne radi o najvišim državnim funkcionerima i o pitanjima koja se tiču nacionalne bezbednosti a takve stvari, čak ni u Srbiji, ne bi smele da budu predmet sprdnje. Načelnik Milović i Telekom tvrde da nema naloga a potpredsednik Vlade Vučić i BIA tvrde da on postoji. Sve to deluje do kraja neozbiljno.

MONITOR: Ako je po zakonu ministarstvo policije, koje vodi premijer Ivica Dačić, odvojeno od policijskih aktivnosti kojima rukovodi direktor policije Milorad Veljović, koji je to bio za vrijeme više vlada, da li bi odgovornost mogla njemu da se pripiše?
DRAGIŠIĆ: Nema sumnje da direktor policije snosi komandnu odgovornost za sve što se dešava u policiji. Da li je Veljović bio zaista upoznat sa eventualnom zloupotrebom je faktičko pitanje na koje bi odgovor mogla dati detaljna istraga čitavog slučaja, do koje naravno neće doći. Zakon o policiji je veoma jasan kada je reč o podeli nadležnosti između direktora policije i ministra unutrašnjih poslova, međutim zakoni se u Srbiji primenjuju veoma kreativno. Direktoru Veljoviću je odavno istekao mandat, a konkurs još nije raspisan jer nema partijskog dogovora ko će biti novi direktor policije. Zakon o policiji je propisao potrebne uslove i proceduru za izbor direktora, upravo da bi se obezbedilo da na čelu srpske policije bude profesionalac koji će biti stranački neutralan, ali kao što vidimo od toga nema ništa. Direktor policije je za vreme prethodne vlasti više komunicirao sa Tadićevim kabinetom nego sa Dačićem, što je protivno ne samo Zakonu, nego i zdravoj logici. Sve što se sada dešava može se posmatrati i kroz prizmu borbe za kontrolu nad policijom između Vučića i Dačića. Ko će nadjačati, videćemo.

MONITOR: Stalno se pominje kako je Veljović na funkciji koju mu je, mimo pravilnika, produžila prethodna vlada u kojoj je glavnu riječ vodio DS. Zašto se ne raspiše taj konkurs koji se najavljuje već mjesecima?
DRAGIŠIĆ:Konkurs će biti raspisan kada se postigne stranački dogovor o novom direktoru policije. Dok se to ne dogodi, Veljović će obavljati tu funkciju. Uslovi koje treba da ispuni kandidat za direktora policije su veoma strogi i ispunjava ih samo nekoliko ljudi koji su već na visokim položajima u policiji. Ne bih se začudio da se i ovaj Zakon promeni kako bi se na to mesto doveo neki stranački diletant, što možda i ne bi bilo loše – bar bi stvari postale očigledne.

MONITOR: Pominju se i tajkuni. Ime Miroslava Miškovića sve češće je u javnosti, i u vezi sa podjelama u DS. Za koga sada navija Mišković?
DRAGIŠIĆ: Meni izgleda da je Mišković ostao bez novca i uticaja čim ga toliko pominju u medijima. Kada bi on imao istinsku moć, niko se ne bi usudio da ga pomene. Uticaj tajkuna i političkog podzemlja u Srbiji je presudan, Srbija je država koja je oteta od naroda. U Srbiji postoji samo ljuštura od institucija u kojima nema nikakve moći ni uticaja. Afera sa prisluškivanjem pokazuje da je Vlada u potpunom rasulu i bez stvarnog uticaja na društvene tokove, a Narodna skupština je odavno postala brbljaonica koju niko više ne shvata ozbiljno. Odatle se pitanje za koga navija Mišković postavlja kao najvažnije političko pitanje u Srbiji.

MONITOR:Koje su najslabije institucionalne karike srpskog sistema zaštite od korupcije u političkim vrhovima koja vodi do organizovanog kriminala?
DRAGIŠIĆ: Političke stranke u Srbiji su političko krilo organizovanog kriminala. Sve počinje od izbornih zakona koji su narod izbacili iz političkog života i sveli ga na glasačku mašinu. U takvom političkom okruženju nije moguće razvijati nikakve kontrolne mehanizme, jer kod nas koze čuvaju kupus. Posebna priča su tzv ,,nezavisna regulatorna tela” uvedena da bi se izašlo u susret zahtevima Brisela, a suštinski su to mesta koja su postala centri korupcije i kriminala, izuzev nekoliko časnih izuzetaka. Članstvo u tim telima je bio sjajan mehanizam da se mnogi ,,nezavisni intelektualci” korumpiraju, a zatim drže pod kontrolom zbog dokaza o kriminalu u kome su učestvovali zloupotrebljavajući svoj položaj.

MONITOR: Predstavnici nezavisnih institucija koji zastupaju interese građana u Srbiji, Rodoljub Šabić i Saša Janković, tvrde da se prati komunikacija oko 400.000 građana. Kako da to razumijemo i izađemo sa tim na kraj?
DRAGIŠIĆ: Meni ta brojka deluje zastrašujuće, međutim nije jasno na kakvu kontrolu se misli i nad kojim sredstvima komunikacije. Za primenu ,,operativnih mera” nad tolikim brojem ljudi naša država, na svu sreću, nema kapaciteta. S tim se može izaći na kraj kada se izvrši ozbiljna reforma države, sve ostalo je šminkanje monstruma.

Đilas u igri

MONITOR: Koliko se u tekućoj aferi radi o borbi za prevlast nad bezbjednosnim službama u aktuelnoj vlasti, a koliko o ostacima uporišta ranijih vladajućih partija koje žele da destabilizuju sadašnju vladu?
DRAGIŠIĆ: Mislim da tu ima i jednog i drugog. Prethodna vlast, odnosno DS, je ostavila za sobom određene ljude koji se nadaju da će se nakon Đilasovog preuzimanja DS izvršiti rekonstrukcija Vlade iz koje će biti izbačena Dačićeva SPS a njeno mesto zauzeti ,,novi DS”. Ako se to dogodi, Đilasu i njegovim ljudima je veoma važno da u strukturama bezbednosti zateknu svoje ljude kojima bi mogli da nastave da rade Vučiću o glavi na isti način na koji su u prethodnoj Vladi radili Dačiću. S druge strane, Vučić mora da se pripremi za novu koaliciju u kojoj mu je izuzetno važno da ima jaču kontrolu nad službama bezbednosti nego DS, a u trenutnoj koaliciji cilj mu je da suzbije Dačićev uticaj. Dok se sve to dešava cena droge na srpskim ulicama je sve niža, uticaj organizovanih kriminalnih grupa je sve veći, ekstremni pokreti su sve jači, delovanje stranih obaveštajnih službi sve primetnije.

Sumnjiva čuda

MONITOR:Da li se u Srbiji desilo čudo, pa je neko kao Aleksandar Vučić krenuo u ozbiljan obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom i naišao na loše raspoloženje partnera i opozicije?
DRAGIŠIĆ: Čuda se retko dešavaju, a kada se dese uglavnom su loša po nas. Meni je verovatnije da su neki policajci poverovali da se zaista krenulo u obračun sa kriminalom pa su u svojoj revnosti naleteli na kontakte između kriminalaca i nosilaca vlasti. Sada moraju da se vrate u realnost.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo