Vladi se gledalo kroz prste prvih mjeseci, što je na neki način i opravdano, ali kad su krenuli rušiti osnovne demokratske principe to je naišlo na otpor. I taj otpor će biti sve veći. Ako to Vlada ne razumije, ako ne shvata važnost unutrašnje stabilnosti, stvari će eskalirati toliko da im ni Brisel više neće moći pomoći

MONITOR:  Povodom godinu dana rada Vlade, CDT je objavio dokument Prva godina Vlade Crne Gore pod lupom: Od reformskog zamaha do političkog skretanja. Šta su vaši glavni nalazi, ili šta je dobro a šta ne?

KOPRIVICA: Činjenica je da nam je EU otvorila prostor kao nikad do sada i strateški je važno da se taj prostor iskoristi.

I pored manjkavosti nekih zakonskih rješenja i netransparentnosti procesa nesumnjivo najznačajniji rezultat koalicione vlasti u ovom periodu jesu i zaključci međuvladine konferencije na kojoj su zemlje Evropske unije odobrile dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, što Crnoj Gori omogućava prelazak u sljedeću fazu procesa pristupanja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Takođe, vrijedan je pomena i politički uspjeh Vlade, kroz uspostavljanje dogovora vezanog za sprovođenje popisa 2023. godine, koji je zadovoljio sve strane i bio ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.

Nakon dobrog starta, Vlada i koaliciona vlast su donijeli pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno i povukli su poteze koji se ne mogu okarakterisati ni kao demokratski, a ni evropski.

MONITOR: Ocjenili ste da je dobijanje IBAR-a najznačajniji uspjeh Spajićeve Vlade, ali da je umjesto da to bude podstrek za sprovođenje suštinskih reformi, vlast “taj otvoreni prostor počela koristiti za različite nedemokratske i nereformske prakse”. Koje su to prakse?

KOPRIVICA: Te prakse možemo sublimirati u dvije teze: netransparentnost i nepoštovanje demokratskih vrijednosti i principa.

Prije svega, rekonstrukcija Vlade sprovedena je netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nepoštovanje procedura u Skupštini, i predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije. Dobili smo Vladu sa najvećim brojem članova u Evropi.

Zakonodavni proces i u Vladi i u Skupštini izrazito je netransparentan i jasno je da vlast ne želi inkluzivno društvo. Ključni zakoni, uključujući one koji se odnose na program Evropa sad 2, usvojeni su kroz postupke s minimalnom transparentnošću.

Izborna reforma do sada nije dala opipljiv rezultat, a u kampanji za lokalne izbore u Podgorici svjedočili smo zloupotrebi javnih resursa i funkcija i besprizornoj zloupotrebi svih institucionalnih kapaciteta za promociju izbornih lista.

Otvoren je i proces udara na NVO sektor i kampanja pritiska na sve koji su se suprotstavili donošenju zakona o stranim agentima, koji su osudili svi relevantni domaći i međunarodni demokratski akteri. Iako se dio vlasti izjasnio protiv ovog akta, ostaje činjenica da u ovoj kampanji aktivno učestvuje i jedan potpredsjednik Vlade.

Pokretanje postupka usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu, o kome je opet, svoje rezerve javno iskazala EU, može biti razlog za političku destabilizaciju društva, a time i procesa evropske integracije.

I pored napretka u EU integraciji i korektnog ispunjavanja NATO obaveza ova je vlast dovela do pogoršanja odnosa sa susjedima, a njen potpredsjednik je proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.

MONITOR: Šta to govori o karakteru ove vlasti?

KOPRIVICA: Protekla godina nam je pokazala da u potpunosti ne razumiju priliku koju su dobili od EU. Da ne razumiju njene vrijednosti –  transparentnosti, inkluzivnosti, demokratije, poštovanja opozicije, kritičara društva i slično. Ponavljam, bojim se da im je slava od IBAR-a udarila u glavu, što ne bi bilo prvi put da se dogodi našim političkim elitama.

Ipak, premijer Spajić je nedavno u Skupštini pozvao na stvaranje platforme koja bi omogućila inkluzivnost i podstakla društvenu koheziju u EU integracijama. Vidjećemo je li ovo  “Velje brdo” evropskih integracija ili iza ove najave stoji neka ozbiljnija i iskrenija politička namjera.

MONITOR:  Dok se politički stalež  zaklinje u Evropu, da li se od nje, uprkos Izvještaju EK koji kaže da je postignut određeni napredak, suštinski udaljavamo? 

KOPRIVICA: Na žalost tome u prilog idu i politička kretanja u EU. Ona stvari percipira iz visina Brisela, iz potrebe svojih globalnih interesa i držanja procesa proširenja živim. I to je njihovo pravo.

Ali oni koji u Crnoj Gori zaista žele evropske vrijednosti, a onda i članstvo u EU, ne smiju ćutati. Mislim da se nakon ovih negativnih poteza Vlade stvorila jedna dosta jaka kritična masa dobronamjernih ljudi koji ne žele samo učlanjenje nego i vrijednosti. Vladi se gledalo kroz prste prvih mjeseci, što je na neki način i opravdano, ali kad su krenuli rušiti osnovne demokratske principe to je naišlo na otpor. I taj otpor će biti sve veći. Ako to Vlada ne razumije, ako ne shvata važnost unutrašnje stabilnosti stvari će eskalirati toliko da im ni Brisel više neće moći pomoći.

Uzmite samo primjer potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića koji civilne aktiviste naziva “zečevima”, dakle kao kukavice i/ili štetočine,  jer nam je javno saopštio da je najava zakona o stranim agentima “istjerala sve zečeve iz grmova”, kao i da je nastala “opšta histerija” u dijelu NVO sektora koji se “prepoznao”. Zbog sličnih “briljantnih predloga” EU je zaustavila pregovore sa Gruzijom. Da li to radi evropska vlada – naravno da ne. Uzgred, prisjetimo se Đukanovićevog predloga za deratizaciju društva.

MONITOR: U kontinuitetu upozoravate da izborna reforma nije dala opipljiv rezultat. Zvanični rezultati izbora u Podgorici i Kotoru najavljeni su za kraj sedmice, a već su na vidiku problemi kakve smo gledali u Šavniku. Kako to komentarišete?

KOPRIVICA: Već više od deceniju pričamo da je partitokratija u izborne zakone utkala svoju logiku koja joj omogućava kontrolu procesa – bilo da se radi o njegovom vođenju u smjeru kako oni shvataju demokratiju, bilo da proces, kad im to odgovara, blokiraju.

Taj se začarani krug nalazi između potpuno politizovanih opštinskih izbornih komisija, Državne izborne komisije u kojoj partije imaju većinu i Ustavnog suda koji drži leđa partitokratiji i dužan joj je uslugu.

Šavnik je primjer podrivanja i uništavanja demokratije, nezapamćen izborni proces koji traje preko dvije godine, on ujedno predstavlja i demonstraciju sile partitokratije koja nam kaže – pogledajte šta možemo da vam radimo ako želimo. Nadam se da Kotor neće krenuti tim putem.

Upravo zbog ovih, i mnogih drugih stvari, CDT uporno priča o izbornoj reformi i to nećemo prestati da radimo dok se ona stvarno i ne desi, a desiće se kad-tad.

MONITOR: Nedavno su objavljeni i rezultati popisa koji se tiču identitetskih pitanja, koje su politički predvodnici  željno iščekivali.. Kako komentarišete aktuelizovanje priče o uvođenju sprskog jezika kao službenog, koja se intezivirala nakon rezultata?

KOPRIVICA: Za mene je ovdje ključno pitanje imaju li oni koji žele koristiti srpski jezik kao službeni nekih smjetnji da to i urade? Da li im neko i ko uskraćuje pravo koje im  sada daje Ustav?

Sve ostalo je prije svega nacionalistička propaganda koja jezik koristi za neke druge ciljeve. Svima je jasno da se Ustavna odredba oko jezika teško može promijeniti – potrebne su 2/3 poslanika i glasovi 3/5 upisanih u birački spisak na referendumu.

Međutim, predlagači te ideje ne žele pokrenuti redovnu proceduru za promjenu ustava već govore o njegovim “dopunama” koje ne podliježu ovoj proceduri, pričaju o novim ustavotvornim skupštinama – to su zapravo ideje koje znače ustavni puč. Ovdje je pitanje kako će ostatak vladajuće koalicije reagovati na to.

Ako zaista krenu tim putem očekuje nas veoma nestabilan period koji će sigurno negativno uticati na naš proces EU integracije.

MONITOR: Koje bi podatke iz  popisa  ovo društvo i vlast morali staviti u prvi plan?

KOPRIVICA: Demografska slika Crne Gore postaje sve alarmantnija, jer pokazuje ubrzano starenje stanovništva i značajno smanjenje mlade populacije ispod 30 godina u poređenju sa 2011. godinom.

Ovaj trend je uzrokovan padom nataliteta, uz visoku stopu emigracije mladih. Pored demografskog, ovo je i ozbiljan ekonomski izazov koji može imati dugoročne posljedice na tržište rada i ekonomski razvoj zemlje.

Posebno je pogođen sjeverni region, koji je od poslednjeg popisa izgubio oko 14% populacije (25 hiljada stanovnika). To ukazuje na ozbiljnu migraciju ka Podgorici ili inostranstvu, zbog čega se mnogi projekti kao što je npr. Velje Brdo moraju presipitati, jer bi mogli dovesti do potpunog demografskog pražnjenja ovog regiona.

Polazeći od podataka popisa, Vlada Crne Gore mora pažljivo preispitati trenutne javne politike, reformske planove i projekte kako bi osigurala dugoročno očuvanje populacije i ekonomske stabilnosti. Nama je potrebne ozbiljna populaciona politika koja obuhvata sve segmente života građana/ki – školstvo, zdravstvo, saobraćaj, ekonomija, infrastruktura i mnoge važne oblasti života. Svođenje ove politike samo na isplatu za novorođenu djecu govori o neznanju i nesposobnosti svih vlasti do sad da sa ovim fenomenom uđu u koštac.

Stanovništvo je ključni resurs koji, kada se jednom izgubi, teško može biti nadoknađen. Zbog toga je od suštinske važnosti dugoročno i strateško planiranje politika koje direktno ili indirektno utiču na demografsko kretanje.

Milena PEROVIĆ