Odgovornost za netransparentnost, za skrivanje sadržaja iz dokumenta koji je Vlada naručila nije samo na konsultantu, tradicionalnom Savjetniku Vlade i njenih ministarstava, nego na instituciji Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte koja je ovakve uslove prihvatila. Članovi Savjeta dužni su da objasne zbog čega je javnost uskraćena za uvid u dokument koji se tiče strateških odluka od opšteg interesa. I zašto je plan za rušenje Slovenske plaže pod velom tajne

Dugo iščekivana stručna analiza konsultantske grupe Horwath i Horwath Inicijative srbijanske MK Grupe za restrukturiranje Hotelske grupe Budvanska rivijera, stigla je na adresu Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, šest mjeseci nakon što je naručena.

Tim povodom Savjet, kojim je predsjedavao premijer Milojko Spajić, održao je 10. marta sjednicu na kojoj je razmotrio obimnu dokumentaciju pravne i ekonomsko-finansijske procjene kontroverznog predloga o podjeli hotelske kompanije, koji je u septembru 2025. godine dostavila MK Grupa, u svojstvu akcionara HG Budvanska rivijera.

Međutim,  sadržaj izvještaja zvaničnog Savjetnika Vlade široj javnosti, predstavnicima državnih institucija kao i zaposlenima u HG Budvanska rivijera, ostao je nepoznat. Prema nezvaničnim informacijama, iz kompanije Horwath HTL zahtijevali su da njihov izvještaj bude zaštićen i nedostupan javnosti u bilo kojem obliku. Postavili su ograničenja, zabranu kopiranja i objavljivanja kako na zvaničnom sajtu Savjeta za privatizaciju tako i u medijima.  To je Savjet  prihvatio. Iako je riječ je o analizi izrađenoj  za potrebe Vlade i finansiranoj javnim sredstvima,  koja bi mogla imati presudan uticaj na budućnost najvrjednije državne hotelske kompanije, HG Budvanska rivijera.

Ovakav postupak dodatno poblematizuje činjenica da se izvještaj direktno odnosi na inicijativu MK Grupe, privatne kompanije koja raspolaže sa 33 odsto dionica u HGBR. Pristajanjem na tajnost podataka stručne ekspertize ponude jedne privatne kompanije o podjeli budvanskih hotela, kompanija Horwath HTL i Savjet za privatizaciju  otvaraju pitanje transparentnosti i mogućeg uticaja na proces donošenja odluka o državnoj imovini.

Posebno iz razloga što se u okviru izvještaja razmatraju dva modela restruktruriranja HGBR u kojima se pominju radikalne opcije rušenja Turističkog naselja Slovenska plaža i gradnje stanova za tržište nekretnina.

Ključni dokument na osnovu kojeg se vodi rasprava o daljem razvoju HGBR i u okviru toga o sudbini naselja Slovenska plaža, ostaje skriven od javnosti. To  izaziva sumnju da se o privatizaciji vrijedne državne imovine odlučuje bez adekvatne javne kontrole.

Odgovornost za netransparentnost, za skrivanje sadržaja iz dokumenta koji je Vlada naručila nije samo na konsultantu, tradicionalnom Savjetniku Vlade i njenih ministarstava nego na instituciji Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte koja je ovakve uslove prihvatila. Članovi Savjeta dužni su da objasne zbog čega je javnost uskraćena za uvid u dokument koji se tiče strateških odluka od opšteg interesa. I zašto je plan za rušenje Slovenske plaže pod velom tajne.

Krajem septembra prošle godine MK Grupa kao manjinski akcionar uputila je  Vladi Crne Gore i Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte Plan privatizacije najveće hotelske kuće u Crnoj Gori, kojim je predstavila svoju viziju razvoja HG Budvanska rivijera. Vlasnici poznate srbijanske kompanije predložili su dva modela podjele crnogorskih hotela.

Prvi, po kojem bi se formirala nova zajednička kompanija MK Grupe i Vlade prostom zamjenom akcija. Tako što bi MK Gupa dobila 60 odsto akcija u zajedničkoj kompaniji sa Vladom, kojoj bi pripalo oko 30 odsto vlasništva. Zauzvrat bi izašla iz vlasništva koje linearno ima u svim hotelima HG Budvanska rivijera. Iz Budvanske rivijere bi se izdvojili hoteli Aleksandar i turistički rizort TN Slovenska plaža u tu novu zajedničku kompaniju, dok bi hotel Mogren u Budvi, hoteli Palas sa depandansom Palas Lux i Castellastva u Petrovcu, nastavili da posluju kao i do sada, u sastavu preduzeća HG Budvanska rivijera.

Drugi model predviđa koncept zajedničkog ulaganja Vlade i MK Grupe u izgradnju novog kompleksa na prostoru sadašnjeg turističkog rizorta Slovenska plaža.

Oba predloga MK Grupe za podjelu Budvanske rivijere, predviđaju rušenje Slovenke plaže i gradnju novih kapaciteta na oslobođenoj lokaciji površine 25 hektara. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 700 miliona eura i izgradnji oko 330.000 kvadrata komercijalnih sadržaja namijenjenih tržištu nekretnina.

Javnosti je tada prezentovano i idejno rješenje nove Slovenske plaže iz kojeg se jasno vidi da nije riječ o novim hotelima nego o agresivnoj stanogradnji sa nizom višespratnica i solitera na lokaciji koja je svim urbanističkim planovima označena kao zona za razvoj turizma i hotelijerstva. Planirano stambeno naselje imaće, prema riječima predstavnika MK Grupe, samo dva manja hotela.

Zato je zanimljivo kakav je stav po ovom pitanju zauzeo Savjetnik Horwath HTL, čiji su vlasnici, Siniša Topalović i Matko Marohnić, pojedinačno bili angažovani u stručnom timu za izradu novog Prostornog plana Crne Gore za oblast turizma.

Prema smjernicama PPCG krovnog planskog dokumenta za uređenje prostora Crne Gore, lokacija Slovenske plaže opredijeljena je isključivo za turizam. Takođe i Plan obalnog područja, (PPPPNOB), lokalitet Slovenske plaže i ukupan prostor  između magistralnog puta i morske obale u Budvi, namjenski određuje kao područje za razvoj turizma u kome stambena gradnja nije dozvoljena.

Prema odrednicama navedenih planskih dokumenata propisan je odmak od obale najmanje 1.000 metara u kome nema stanogradnje.

Nezvanično se saznaje da su u Izvještaju koji je Savjet nedavno razmatrao, eksperti kompanije Horwath dali pozitivno mišljenje na predlog MK Grupe o gradnji na Slovenskoj plaži. Možda je i to jedan od razloga insistiranja na tajnosti sadržaja Izvještaja. Jedan stav su zastupali prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore a sasvim drugačiji kada je interes privatne kompanije u pitanju.

Dok je Savjetnik radio na izvještaju za Savjet za privatizaciju, mnogi građani Budve, zaposleni u Budvanskoj rivijeri, istaknuti umjetnici i aktivisti, organizovali su proteste pod sloganom:  Nećete graditi na Slovenskoj plaži. Pokrenuta je i incijativa za uspostavljanje zaštite Turističkog naselja Slovenska plaža kao kulturnog dobra.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara započela je radove iz svoje nadležnosti za pripremu elaborata zaštite i u konačnom donošenja rješenja o proglašenju kulturnog dobra TN Slovenska plaža zbog svojih arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti.

Iz Savjeta za privatizaciju oglasili su se ispeglanim saopštenjem nakon sjednice, poštujući zahtjev konsultanta o tajnosti na koju su se kako izgleda „zakleli“ svi ministri i visoki državni funkcioneri, (ukupno 24) ove rogobatne neučinkovite državne institucije koja na svom sajtu nema ni jedan vid kontakta sa javnošću.Ni telefona ni mejla ili neke društvene mreže preko koje bi joj se moglo pristupiti.

„Nakon prezentacije Izvještaja konsultantske kuće Horwath & Horwath (Zagreb) koji sadrži detaljnu razradu dva poslovna modela, zaključeno je da će dalji koraci za odlučivanje Savjeta za privatizaciju zavisiti od dodatnih stručnih analiza i konsultacija sa nadležnim institucijama i lokalnom samoupravom.

Ocijenjeno je da zadržavanje ‘statusa quo’ vodi postepenom gubitku konkurentnosti na tržištu, što nedvosmisleno zahtijeva pronalaženje modela dugoročnog investicionog ulaganja kako bi se potencijal ovog turističkog kompleksa ostvario u punoj mjeri…“, navodi se na njihovom sajtu.

Branka PLAMENAC

Glavni grad razmijenio je zemljište na kojem je planirana šestospratnica, za privatnu zemlju u Kučima, namijenjenu za kamenolom kojeg još uvijek nema u planovima. Aferu je otkrila opoziciona DPS, koja je sa ovakvim transakcijama imala iskustva za vrijeme svoje vladavine. A kao glavnog aktera je optužila direktora Puteva Radoša Zečevića

,,Građani, ako ste vlasnici nekog neobradivog zemljišta ili kamenjara pitajte Glavni grad Podgorica da izvršite razmjenu. Cijena kvadrata stambenog prostora u Podgorici raste. Postanite milioneri”, poručio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac na konferenciji za štampu koju su organizovali protekle sedmice. Na njoj su optužili direktora gradskog preduzeća Putevi Radomira Zečevića, Glavni grad i Vladu Crne Gore za učestvovanje u koruptivnom poslu.

Iz DPS-a su predočili  koruptivnu šemu razmjene zemljišta između Glavnog grada i Radenka Mijovića. Glavni grad je dobio zemljište u Kučima procijenjeno na 449.600 eura, a vlasnik te parcele Radenko Mijović plac vrijedan 585.168 hiljada u Podgorici, DUP 1.maj – iza TC ,,Big fashion“, sa obavezom da razliku od 150.000 uplati u budžet grada.

Zemljište koje je u trampi dobio Glavni grad, namijenjeno je za kamenolom, iako za sada nema ni jednu dozvolu niti je uvršteno u plansku dokumentaciju kojom bi se to zemljište privelo namjeni.

Dosta bliže valorizaciji dobijenog zemljišta je Mijović. Na toj parceli je DUP-om predviđena gradnja šestospratnice, korisne površine 3.600 kvadrata. ,,Neko je omogućio da Mijović uplati u budžet Glavnog grada 150.000 eura i da dobije parcelu na kojoj će moći kao suinvestitor da gradi šestospratnicu, korisne površine 3.600 kvadrata”, objasnili su iz opštinskog DPS-a.

Izveli su i računicu po kojoj je na atraktivnoj lokaciji iza objekta Big fešn prosječna cijena kvadrata 2.800 eura. ,,Dolazimo do toga da Mijović dobija 25 odsto kvadrata po osnovu ugovora o zajedničkom ulaganju. Oni su već sa nekim investitorom zaključili ugovor o zajedničkom ulaganju, pa kada Mijović svojih 25 odsto kvadrata proda na tržištu zaradiće gotovo dva miliona eura”, naglasili su iz DPS-a.

Iz ove opozicione partije se pitaju kako to da je baš Mijovićevo zemljište izabrano za razmjenu a ne nekog drugog vlasnika u Kučima. Tvrde da su razlog porodični odnosi direktora Puteva Zečevića i Mijovića.

Klikovac tvrdi da su Zečević i  Mijović direktno sjeli i dogovorili ovaj posao, bez ikakvih tendera ili javne rasprave iza zatvorenih vrata.

,,A zašto? Pa zato što je gospodin Zečević u vrlo bliskom familijarnom srodstvu sa gospodinom Mijovićem, pa se, tako, stambeni objekat u Doljanima u kojem živi direktor Puteva, nalazi na katastarskoj parceli koja je u vlasništvu Radenka Mijovića. Ovo je dokaz da je među njima postojala komunikacija i prije zaključivanja ovako štetnog posla za građane Podgorice. Jasno je da imamo vrlo organizovani tajni posao, koji nije usklađen sa zakonima. Već imamo i krivične prijave advokata koji zastupaju stanovnike Kuča koji se protive gradnji kamenoloma u Kučima”, poručio je Klikovac.

Zečević je demantovao da je u bilo kakvim familijarnim odnosima sa Mijovićem. ,,Poznajem čovjeka iz političkih voda”, tvrdi Zečević.

Mutne korupcionaške vode, kako tvrde iz opozicije, počele su tokom prošle godine. Na sjednici Skupštine glavnog grada u junu prošle godine, na prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, glasovima odbornika vlasti izglasana je izgradnja kamenoloma. Iz DPS-a tvrde – bez koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, bez bilo kakvih istraživanja i projekta geoloških istraživanja, bez studije uticaja na životnu sredinu, urbanističko-tehničkih uslova, rudarskog projekta eksploatacije i bez saglasnosti nadležnih za oblast vodoprivrede i vodosnabdijevanja za to područje. Opozicija je upozoravala i u junu prošle godine da u Prostorno-urbanističkom planu Podgorice (PUP) ova lokacija nije predviđena za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno obradu kamena.

Vlada je aminovala razmjenu zemljišta, ali krajem prošle godine spornu lokaciju nije uvrstila u plan koncesija.

S druge strane, Zečević tvrdi da je riječ o pokušaju politizacije posla započetog u prethodnom periodu koji je, dodaje, dobio sve potrebne saglasnosti. Navodi da je cijeli posao odradila Uprava za imovinu Glavnog graa, a da je sama procedura počela još dok je Olivera Injac bila gradonačelnica.

,,Tačno je da ga poznajem. Samo mi recite ko ne poznaje nekog ko živi u Podgorici, a ja imam dosta godina. Znamo se i kroz partijske aktivnosti. Struka je odabrala njegovu parcelu. Predstavnici Kuča su bili kod gradonačelnika Mujovića. Dogovorili smo se da ne radimo ništa, iako smo mogli odmah. Prihvatili smo uslove i sačekaćemo Agenciju za zaštitu životne sredine da izradi elaborat u narednih par mjeseci”, izjavio je Zečević.

Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović iskazala je nadu da će nadležne institucije, Osnovno državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo, odmah preduzeti neophodne procedure nakon što im dostave svu dokumentaciju o ovom slučaju. ,,Ova odluka treba hitno da bude stavljena van snage. Pozivamo gradonačelnika Sašu Mujovića da razriješi dužnosti direktora Puteva Radoša Zečevića. Ukoliko se to ne desi, on će definitivno potvrditi da je kao predstavnik predlagača ove odluke saučesnik u ovoj koruptivnoj radnji”.

Mujović nije demantovao navode odbornika DPS-a, već podržava njihovu namjeru da nadležnima što prije dostave predmetnu dokumentaciju. U dokumentu koji je Monitor imao na uvid, vidi se da je Direkcija za imovinu Glavnog grada u avgustu prošle godine Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavila dokumentaciju o ovoj razmjeni nepokretnosti. Dokumentacija je poslata i Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore.

,,Stojim na raspologanju svim državnim organima i molim odbornike DPS-a da im što prije dostave dokaze kako bi mogli da nastavimo da radimo”, izjavio je Zečević.

Šta su sa dostavljenom dokumentacijom osam mjeseci radili u tužilaštvu i Kancelartiji Zaštitnika, tek treba da saznamo.

Predrag NIKOLIĆ

Zaštitinica imovinsko-pravnih interesa podnijela je 13. februara ove godine krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv odgovornih lica u Opštini Budva, okrivljujući ih da su svojim nečinjenjem onemogućili nastavak gradnje luksuznog hotela Avangard, u vlasništvu porodice Slovinić  

Zaštitinica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojana Ćirović, podnijela je 13. februara ove godine krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv odgovornih lica u Opštini Budva, okrivljujući ih da su oni svojim nečinjenjem onemogućili nastavak gradnje luksuznog hotela Avangard, investitora Anchor Company DOO iz Budve, koje je u vlasništvu budvanske porodice Slovinić.

Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa obratio se advokat porodice Slovinić, Nikola Kavedžić, sa zahtjevom za preuzimanje mjera iz njihove nadležnosti zbog ozbiljnih propusta u postupanju opštinskih službi i blokade gradilišta na lokaciji u blizini Starog grada na kojoj je porodica Slovinić, majka Đorđina i njena dva sina Goran i Vedran Slovinić, započela izgradnju hotelsko-apartmanskog objekta na mjestu dvije stare porodične kuće koje su srušene.

O slučaju izgradnje hotela Avangard na budvanskom šetalištu, koju onemogućava buvanska opština, Monitor je već izvještavao.

„Porodica Slovinić posjeduje pravosnažnu građevinsku dozvolu izdatu od nadležnog državnog organa, uredno plaćenu naknadu za komunalno opremanje zemljišta, zakonito započetu gradnju objekta mješovite namjene, važeći ugovor sa izvođačem radova i zaključene ugovore o prodaji nepokretnosti. Uprkos ispunjenju svih zakonskih uslova investitoru je od septembra prošle godine onemogućen pristup gradilištu, zabranjen je prolaz građevinske mehanizacije samovoljom organa lokalne samopuprave….“ navodi se, između ostalog, u dopisu upućenom Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa.

Na zahtjev Zaštitnice, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je akt u kojem se navodi da je jedini raspoloživi pristupni put za prolaz građevinskih mašina lokaciji, ulica Slovenska obala, koju je gradska uprava proglasila pješačkom zonom i zabranila prolaz kamiona i građevinske mehanizacije.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Ćirović, uputila je tokom januara ove godine više dopisa i urgencija Opštini Budva, predsjedniku Nikoli Jovanoviću i sekretarki Sekretarijata za komunalne poslove Desi Vlačić, da pojasne i dokumentovano dostave informaciju o raspoloživim prolazima gradilištu i moguće alternativne puteve za prilaz urbanističkoj parceli u 10.22 DUP Budva centar, sa molbom za hitno postupanje, imajući u vidu da radovi nisu nastavljeni u oktobru shodno planu gradnje, kako bi se problem locirao i riješio.

Međutim, Predsjednik Jovanović i sekretarka Vlačić ignorisali su  zahtjeve Zaštitnice,  pa je predmet upućen SDT-u.

„U prilogu vam dostavljam dopis advokata Nikole Kavedžića iz Budve upućen Zaštitiniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore od 26.12.2025. akt Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dat po zahtjevu Zaštitnika, dok Opština Budva ni nakon urgencije do danas nije htjela da da informaciju u vezi sa predmetnom situacijom, a radi provjere da li postoje elementi krivičnog djela u postupanju odgovornih lica Opštine Budva“, navela je Ćirović.

Porodica Slovinić ukazuje da im je ćutanjem opštinske administracije na zahtjeve da im se odobri polaz ulicom Slovenska obala nanijeta ogromna direktna materijalna šteta i povrijeđena prava propisana zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom. Napominju da je pravo pristupa gradilištu sastavni dio prava građenja te da onemogućavanje pristupa predstavlja faktičko obesmišljavanje građevinske dozvole.

Prolaz građevinske mehanizacije ulicom Slovenska obala nije zabranjen svim investitorima.  Prije par dana srušena je takozvana Žuta kuća, na lokaciji pored hotela Mogren, u vlasništvu biznismena Milana Mrvaljevića. Kamioni i mehanizacija za rušenje kuće nesmetano su prošli ulicom.

Istovremeno, biznismenu Veselinu Pejoviću nije omogućeno da sruši susjednu kuću, poznatu i po restoranu Demižana, koju je zajedno sa prostranom parcelom, kupila njegova kompanija Montenegro Assets Management. Kompanija je dobila dozvolu za gradnju hotela sa pet zvjezdica, ali se od rušenja kuće odustalo jer od Opštine nisu dobili dozvolu da građevinske mašine dođu do objekta.

Predsjednik Opštine mjesecima blokira i rad Luke Budva koja je u vlasništu države i posluje u okviru JP Morsko dobro, čiji je direktor Mladen Mikielj, njegov politički rival.

Zabrana prolaza ulicom Slovenska obala važi i za kamione i mehanizaciju Luke, neophodne za pružanje lučkih usluga, zbog čega ova državna firma trpi ogromnu materijalnu štetu. Nedavno je, po drugi put u roku od pola godine, uprava Luke morala angažovati trajekt  Morskog dobra radi prevoza plutajućih pontona za privez jahti i drugih plovila.

JP Morsko dobro prevozi naručenu robu i materijale trajektom od sredine 2025. godine.

“Opština Budva ne dozvoljava prolaz do Luke Budva dobavljačima koje je  angažovalo JP Morsko dobro, pa se sve nabavke obavljaju morskim putem. Onemogućavanje pristupa luci prouzrokovalo je do sada brojne organizacione i poslovne probleme. Ovakva situacija prevazilazi se na ovaj način, uz značajne finansijske troškove koji za period od pola godine iznose gotovo 100.000 eura. Javnim resursima se nanosi ogromna šteta bez zakonskog utemeljenja i bez ikakvog odgovora ili objašnjenja od strane Opštine Budva”, navodi se u saopštenju Morskog dobra.

Na više zahtjeva upućenih Opštini Budva za prolaz do zone luke,  nikada nije dobijen odgovor.

“Ovakva situacija je neodrživa i činjenica da opštinski organ vlasti sprječava državno preduzeće u obavljanju redovnog poslovanja, usput mu nanoseći štetu, spada u domen rubrike ‘vjerovali ili ne’. Zapostavljanje ili postupanje suprotno javnom interesu je očigledno, bez ikakvog nagovještaja da će se ono promijeniti i bez ikakve odgovornosti nosilaca opštinske vlasti koji postupaju suprotno zakonu i javnom interesu”, ističu iz državne kompanije.

JP Morsko dobro obavijestilo je nadležne državne organe o postupanju Opštine Budva i faktičkom ograničenju pristupa Luci Budva.

Branka PLAMENAC