Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Koga sve prisluškuju

Objavljeno prije

11 godina

na

slo

Crnogorske vlasti su navodno koristile nedozvoljeno prisluškivanje i nadgledanje prema opozicionim partijama, međunarodnoj zajednici, nevladinom sektoru i drugim grupama bez sudskog odobrenja. Iako se ne tvrdi da je zaista bilo nezakonitih prisluškivanja, američki Stejt department u izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2012. konstatuje i da su „mnogi pojedinci, ambasade i organizacije radili pod sumnjom da su nadgledani”.

Slične formulacije Stejt department je rutinski notirao i u prethodnim izvještajima, unutar paragrafa o proizvoljnom miješanju u intimu, porodični život, dom i prepisku. Još po obnovi nezavisnosti – od kada se za Crnu Goru publikuju separatni izvještaji – naglašeno je da su „neki posmatrači tvrdili da je policija selektivno koristila prisluškivanje i praćenje opozicionih partija i drugih grupa; pojedinci i organizacije baratali su pretpostavkom da su bili, ili su mogli biti praćeni”.

Sada je jedina razlika što je Stejt department „međunarodnu zajednicu” i ambasade pridodao spisku. To mora izgledati kao kritičko mucanje reda radi, jer su neki od prozvanih aktera, oficiri „paralelne vojne službe” – koja je navodno prisluškivala diplomate iz zapadnih zemalja na boravku u Crnoj Gori – raspoređeni i od „NATO partnera” srdačno primljeni u diplomatske misije pri Komandi NATO-a u Briselu ili u štabne strukture ISAF-a.

No, nezavisno od toga kako stranci doživljavaju nezakonitu primjenu mjera tajnog nadzora (MTN), uklanjanje te prijeteće hipoteke je nadležnost crnogorskog društva.

Utemeljen do 1945, sadašnji represivni sistem – tajna služba, policija, vojska – odan je partiji koja je sprovodila brutalno jednoumlje sa progonima, zastrašivanjima i elimisanjima oponenata. Kadrovski nepromijenjena, aktuelna vladajuća klasa – koristeći paravan demokratije u kojoj nikada nije došlo do smjene vlasti – poseže za MTN-om suprotno zakonima.

Nekoliko činjenica ilustruju da je represivni aparat i teorijski van demokratske kontrole i da nezakonito primjenjuje MTN. Posljednjih je godina proširen, produbljen i-ili djelimično „legalizovan” opseg njegovog divljanja.

Osnovni sud u Podgorici je 4. novembra 2011, po tužbi MANS-a, utvrdio da je „suprotno odredbama Ustava i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda”, na bazi sporazuma o tzv. povezivanju baza podataka sa M-telom od 27. septembra 2007, Uprava policije (UP) imala „jasnu mogućnost da samostalno i neograničeno krši pravo na privatnost i tajnost telefonskih razgovora i prepiske”.

Pri tome, piše u presudi, „uskraćena je svaka vrsta kontrole, jer je policiji omogućen 24-satni tajni pristup potrebnim podacima korisnika usluga”. Do juna 2011. je najmanje 20.000 puta – podatak je saopšten iz službenog izvora – na taj ili sličan način UP od provajdera dobijala podatke o privatnosti građana.

Tužilaštvo nije postupalo po prijavi u istom predmetu, pa rukovodioci UP-a, kao i još najmanje trojica policajaca koji su imali lozinke za sudski utvrđen nezakonit pristup bazama podataka provajdera, nijesu pozvani na odgovornost za krivično djelo (zaprijećena kazna za službeno lice do tri godine zatvora).

Nepoznato je što se dosilo sa tako prikupljenim podacima. Dio njih, mada je propisano, nije uništen i koristi se u najprljavije svrhe. Dokaz?

Sjetimo se nikad raspetljane blamaže s kraja 2011. sa građanima Lukšić Igorom i Roćen Milanom. U štampi su osvanuli njihovi (ne) falisfikovani listinzi, iz Telenora, datirani na sredinu 2008, kada UP nije imala, ne samo zakonski osnov za pristup listinzima, već sa tim provajderom ni sklopljen sporazum o tzv. povezivanju baza podataka.

„Proizvoljno” prisluškivanje UP-a je utvrđeno u najmanje još jednom sudskom procesu – kada su zbog nezakonitosti izdvojene iz spisa predmeta tako prikupljene činjenice protiv optuženih u akciji Drina.

Pod ozbiljnom sumnjom zakonitosti je prisluškivanje jednog od optuženih u akciji Afrodita – prijedlog i naredba za primjenu MTN-a su, kako je ovih dana objavljeno, bez Zakonikom o krivičnom postupku (ZKP) obavezujućeg navođenja razloga za osnove sumnje. Iz spisa predmeta se vidi i da je policija za „mjerama” posegla i prije nego je naredba formalno izdata.

U slučaj je umiješan sadašnji ombudsman, Šućko Baković, koji je kao zamjenik specijalnog tužioca 2009. navodno izdao protivpravni prijedlog za MTN. On nije jedini u pravosuđu koji je možda učestvovao u takvoj primjeni i-ili zataškavanju divljih „mjera”.

Postoje dokazi, pisani i svjedočenja službenih lica, da su najmanje dvojica sudija Višeg suda u Podgorici sredinom 2000-ih bili pod policijskim MTN-om, no ceh je ispostavljen novinaru Petru Komneniću koji je o tome pisao – osuđen je na četiri mjeseca zatvora, pa amnestiran.

Komnenića je tužio za klevetu Ivica Stanković, sadašnji sudija u Vrhovnom sudu (VS), instanci koja, preko Vesne Medenice ili nekog njenog zamjenika, Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) isključivo odobrava primjenu MTN-a.

Kako i koliko sudske vlasti i tajna služba sarađuju u primjeni „mjera”, godinama je državna tajna, jer VS i ANB odbijaju da javnost informišu makar o sumarnom broju građana protiv kojih su odobrene MTN.

Sadašnji ZKP, što je neprimijećeno od uglavnom nekompetentnih opozicionih poslanika, ostavlja brešu za „legalnu” zloupotrebu policijskih ovlašćenja. Suprotno Direktivi EU-a 95/46, zatim čl. 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i čl. 81 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – koji izričito propisuje da će Crna Gora uskladiti zakonodavstvo u oblasti zaštite ličnih podataka – na snazi je čl. 257 ZKP-a prema kojem, bez naredbe suda, UP od telefonskih kompanija pribavlja listinge poziva i sms poruka i utvrđuje lokacije mobilnog telefona u trenutku ostvarivanja komunikacije.

Iz pravosuđa nijesu izrazili zabrinutost zbog očigledno neustavnih i neevropskih ovlašćenja policije. Naprotiv, Radule Kojović iz VS-a, notorni zamjenik Vesne Medenice, krajem godine – naoko ničim izazvan – založio se za promjenu pojedinih odredbi ZKP-a u smislu da se ovlašćenja policiji za „mjere” sa sadašnjih sedam mjeseci produže na godinu i po!

Za razliku od policije, tajna služba, izmjenom Zakona o ANB-u, može sa produžecima nekog građanina tajno nadzirati u kontinuitetu do dvije godine. K tome, tajna služba je „legalizovala” i pristup najraznovrsnijim bazama podataka – uključujući i zdravstvene dosijee, poslovnu dokumentaciju, podatke o kreditima i bankovnim računima, ugovorima o osiguranju, računima za komunalije, putovanjima, stranačkoj pripadnosti itd. – jer su, ne samo državni organi, već „i sva pravna lica koja vode registre i zbirke podataka”, piše u zakonu, obavezni da „ovlašćenom službeniku ANB-a omoguće pristup podacima”.

Prema evidenciji Agencije za zaštitu ličnih podataka, u Crnoj Gori postoji najmanje oko 120.000 zbirki sa milionima podataka čijim se (jednostavnom primjenom digitalne tehnologije) „ukrštanjem” dobija pouzdani presjek o gotovo svakom punoljetnom građaninu.

Kako zahtjev za pristup takvim podacima „predstavlja tajni podatak”, prevedeno, to znači da građanin o tome ne smije biti ni obaviješten bez saglasnosti ANB-a.

Upoznajte ANB

Početkom prošle godine naprečac je preuzeo funkciju direktora ANB-a Boro Vučinić, eks-ministar odbrane. Neke od uredbi koje je predložio Vladi su prihvaćene, ali sa oznakom da se javno ne objavljuju, poput Uredbe o načinu vršenja kontraobavještajne zaštite i Uredbe o evidencijama i zbirkama podataka.

No, sve ne nose oznaku tajnosti. Kako je Vlada 26. jula 2012. donijela Uredbu o vrstama unutrašnjih organizacionih jedinica i zvanjima službenika ANB-a, moguće je steći makar približnu sliku o strukturi tajne službe.

ANB se generalno sastoji od Centrale i područnih jedinica. Centrala je podijeljena na: sektore (po „liniji” jedne ili više srodnih tema za obradu), zatim na odjeljenja i centre (za poslove „u zavisnosti od specifičnosti, složenosti i obima poslova”), odsjeke ili grupe („za istorodne ili međusobno povezane poslova većeg obima”), te kabinet za „stručne, organizacione i administrativno-tehničke poslove potrebne radi ostvarivanje funkcije direktora Agencije”.

U područnim jedinicama postoje operativni centri i to na teritorijama „više jedinica lokalne samouprave”, dok se na području „dvije ili više jedinica lokalne samouprave” osnivaju odjeljenja, a (vjerovatno) u manjim opštinama ili da se nešto tu-i-tamo u kratkom roku „odradi” i posebne operativne grupe (šema upućuje da one postoje i u Centrali).

E sad, koja su „zvanja službenika Agencije”? Rukovodni kadar su: rukovodilac operacija, zatim načelnici sektora i grupa u sektoru, operativnih centara, odjeljenja, odsjeka i grupa, pa savjetnik direktora i šef kabineta (zapravo se radi o šefici, jer je Vučinić sa sobom u ANB iz Ministarstva odbrane preselio Marinu Pavićević).

S obzirom da u hijerarhiji rukovodnog kadra postoji i rang savjetnik predstavnik, možemo posredno zaključiti da ANB u inostranstvu ima rezidente ili ih tamo povremeno upućuje. Vjerovatno s tim u vezi je podatak da je od 1. novembra 2012. na poziciji prvog savjetnika u crnogorskoj Misiji pri NATO-u u Briselu angažovana neimenovana osoba iz ANB.

Unutar tajne službe, dalje, postoje i tzv. operativna zvanja, a to su: glavni (linijski) inspektor, te po tri klase viših inspektora, samostalnih inspektora i operativaca.

Postoje i operativno-taktička i zvanja u IT centru. Razvrstana su takođe u tri klase viših i samostalnih inspektora, te isto toliko klasa operativaca; za programere/administratore predviđeni su rangovi samostalnog i viših savjetnika.

Ukoliko ste se zapitali što je sa analitičarima – onima sa literarnim talentom da vrijedno sabrane materijale sa terena i primjenom MTN-a pretvore u uzbudljiva štiva radi dostavljaja na čitanje cijenjenim abonentima iz vrha DPS-a – ne brinite, rangirani su i oni: postoji glavni analitičar, zatim tri klase viših analitičara – dokumentalista, te tri klase referenata.

Spisak je konačan sa „administrativnim zvanjima”, i to višim savjetnicima i referentima; svi su – pogodili ste! – klasirani u tri razreda.

Prema podacima Državne revizorske institucije (iz 2011. godine) u ANB-u je po formaciji ukupno bilo 352 zaposlenih, a prema platnom spisku između 308 i 318.

U međuvremenu, objavljena je nova sistematizacija – koliko tačno ANB ima službenika je državna tajna – dok će 28 službenika prihvatiti prekid radnog odnosa, većina od njih biće ispraćena otpremninama.

U nekim medijima su objavili da je Vučinić, sa egidom „reformatora”, neke uprave ANB-a ukinuo, ma šta to značilo, jer nikada nije ni objavljeno da su uopšte formirane.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

2 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo