Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA IZBORNA TREGEDIJA: U šinjelu vlasti

Objavljeno prije

na

dik-izbori

Državna izborna komisija utvrdila je 29. oktobra konačne rezultate izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore. Bio je to tek još jedan izborni skandal. Članovi komisije su pisani i brisani, vijećalo se i pauziralo sve dok nije obezbijeđen dovoljan broj ruku da rezultati izbora postanu zvanični.

Nakon svakih izbora priča se kako treba „jačati kapacitete DIK-a”. Ojačala je tako da je u javnosti uglavnom nema, da uporno donosi sporne odluke, da nikome ne pada na pamet da će njeni rezultati biti pravovremeno objavljeni i da je, kao što se vidjelo na kraju, spremna da uradi i moguće i nemoguće kako bi ozvaničila za vlast poželjne rezultate.

,,Kad se sve sabere i oduzme, možemo reći da je rad Državne izborne komisije, u toku izborne kampanje bio antipropaganda povjerenja u izborni proces”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju.

U toku zakonodavne reforme 2014. većina političkih partija je odbila predlog nevladinog sektora da se Državna izborna komisija profesionalizuje. DIK ima 11 stalnih i 17 opunomoćenih predstavnika lista koje su učestvovale na izborima.

,,Kombinacija devet partijskih i dva člana DIK-e, koja se biraju u Skupštini je propali eksperiment koji je dogovoren između vlasti i opozicije. To smo rekli tada to kažemo i sada. Ne smije se ponovo dogoditi situacija da partije odlučuju po partijskim diktatima, a ne po zakonu. NVO ne treba da ima mjesto u Komisiji”, kaže Koprivica.

Zvuči nevjerovatno, ali zapravo se ne zna tačno ni ko je činio Državnu izbornu komisiju.

,,Do izbornog dana 14 lista je imenovalo svoje opunomoćene predstavnike. Jedna lista je to učinila nakon izbora, a prije proglašenja privremenih rezultata izbora, dok su dvije liste imenovale svoje predstavnike tek pred glasanje o utvrđivanju konačnih rezultata izbora. CDT je zvanične podatke o opunomoćenim predstavnicima i njihovom imenovanju zatražio od DIK-e ali ih još nije dobio”, kaže izvršni direktor CDT-a.

Sjednice DIK-a nijesu bile otvorene za medije, i najčešće nakon njih nijesu izdavana ni saopštenja za javnost. DIK ima internet stranicu, koja je nefunkcionalna i zastarjela.

Situacija u kojoj se od glavne poluge koja bi morala da se bavi izborima i ne očekuje da se bavi svojim poslom, savršeno odgovara postavci stvari u crnogorskom društvu: niko ne računa da će DIK uraditi nešto važno, DIK otalja šta mora i – mirna Bačka.

DIK je, na primjer, provjeravala da li su građani koji su dali potpise upisani u birački spisak, i da li je neko potpisom podržao više od jedne izborne liste. Nijesu imali mehanizme za provjeru autentičnosti potpisa. Božemoj.

Takođe, nijesu provjeravali sve dostavljene potpise, već samo potpise do broja potrebnog za utvrđivanje liste. DIK je u procesu kontrole utvrdila oko 57 hiljada ispravnih potpisa. ,,Ispravnih”, ne obavezno i autentičnih. Utvrđeno je da postoji preko 3.000 duplih potpisa, zbog čega je DIK zauzela ,,načelni stav” da će pokrenuti prekršajne postupke protiv građana koji su potpisom podržali više od jedne liste.

U procesu provjere potpisa, neki od članova DIK-a i posmatrači izrazili su sumnje da su pojedine liste zloupotrijebile lične podatke birača sadržane u biračkom spisku, i falsifikovale njihove potpise.

NVO su predlagale da služba DIK unese u bazu sve potpise koje su predale partije, i omogući građanima da putem zaštićene veb aplikacije provjere da li je neko zloupotrijebio njihove podatke. Ništa od toga.

U CDT-u objašnjavaju da su pojedini članovi DIK predlagali da se svi potpisi podrške izbornim listama predaju nadležnom tužilaštvu, koje ima kapaciteta da provjeri vjerodostojnost potpisa i utvrdi da li je u radnjama političkih subjekata bilo elemenata bića krivičnog djela neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. DIK do danas nije preduzela ništa na osnovu ovih inicijativa.

Na osnovu, dakle, odluka da se potpisi podrške ne moraju pretjerano kontrolisati, partije su dobile po 22 hiljade eura za predizbornu kampanuju. Dodatno pitanje je da li bi, da su potpisi ozbiljno kontrolisani bilo 17 izbornih lista i u skladu sa tim, velikog broja opunomoćenih predstavnika, odnosno broja glasova u Komisiji.

,,Na ovaj način smo došli do situacije da su pojedine liste koje su osvojile višestruko manje glasova od broja potpisa koje su predale odlučivale o sudbini izbornog procesa”, tvrdi Dragan Koprivica. Smatra da je ostala opravdana sumnja da je državna institucija ignorisala moguće zloupotrebe podataka građana i potencijalna krivična djela.

Posljednji skandal u DIK-u, kako trenutno stoje stvari, ostaće – skandal. Izbori ne mogu da budu slobodni i fer tamo gdje nije slobodna i fer i gdje ne radi po zakonu najvažnija institucija koja se bavi izborima. Ima i goreg: dok čaršija uveliko licitira ciframa pomoću koji se mogao pribaviti glas u DIK-u, nema glasa iz tužilaštva na te teme.

,,CDT smatra da se sve činjenice i događaji koje su se desili prilikom utvrđivanja finalnih rezultata moraju biti predočeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Oni moraju utvrditi da li je bilo ucjena ili prijetnji pojednim članovima kao i provjeriti sva imenovanja opunomoćenih predstavnika. Do tada, sa sigurnošću možemo reći da su svi ti događaji daleko od ponašanja izborne administracije u demokratskim državama”, zaključuje Dragan Koprivica.

Pojela maca. Izbori zvanično završeni, konstitutivna sjednica parlamenta zakazana za 7. novembar. U domenu teorije je mogućnost da Ustavni sud usvoji žalbu Demokratskog fronta na odluku DIK-a o utvrđivanju konačnih rezultata izbora jer nijesu održani u uslovima koji omogućavaju slobodno izražavanje volje građana. Ovdje je slobodna samo volja vlasti.

Nikola Camaj, nosilac liste Demokratskog saveza Albanaca: Prijetnje za neposlušne

MONITOR: Vaša predstavnica Bafta Mavrić dala je odlučujući glas za proglašenje rezultata izbora.
CAMAJ: Mojim potpisom Mavrić je bila predstavnik u DIK-u, ali glasala je protivno stavu Liste. Vlast je navikla da Albanci budu poslušni i da im ne remete kalkulacije, što ovaj put nije bio slučaj, i u to su se mogli uvjeriti prilikom glasanja za ponavljanje izbora na nekoliko mjesta u Budvi. Naš glas protiv, svakako je bio neočekivan, pa se upalila lampica, da se izvrši pritisak kako bi se uticalo da do sličnog ishoda ne dođe tokom glasanja za proglašenje konačnih rezultata izbora.

MONITOR: O kakvim pritiscima je riječ?
CAMAJ: Prijetnje su počele još prije izbora, što smo uredno prijavili policiji, ali do danas nas niko nije kontaktirao. Bilo je prijetniji poslije glasanja za Budvu, i noć uoči glasanja o konačnim rezultatima izbora.

MONITOR: Pojavio se i zahtjev za povlačenje vaših članova iz DIK-a?
CAMAJ: To je čist falsifikat, i nadam se da će dobiti sudski epilog, kao što mislim da sudski epilog moraju dobiti i prijetnje koje sam dobijao. Očekujem da reaguju tužioci – državni ili specijalni.

MONITOR: Kako je došlo do toga da Klement Camaj, koji je do tada zastupao vašu listu, ode, a Mavrić dođe na glasanje?
CAMAJ: Kada im je jasno stavljeno do znanja da naše ruke neće podići DPS-mašina, tokom jednog posebnog „gostoprimstva”, koje im neću zaboraviti, o čemu će biti prilike da se priča… stupilo se u kontakt sa Baftom Mavrić. Zbog duže pauze, uz najavu da neće ni biti glasanja te noći, mi smo, svi iz štaba, uključujući i ljude koji su došli da budu sa nama te kritične noći, pune prijetnji i tenzija, zajedno sa Klementom pošli da večeramo.

Negdje oko 12 sati, dobio sam, ne baš ugodan poziv, od jednog opozicionog predstavnika, koji mi se narednog dana izvinio, zbog toga što se pojavila gospođa Mavrić. Mogao sam ih oboje opozvati, ali to ne bi mijenjalo ishod, a nije bilo ni vremena, jer je sve urađeno za nekoliko minuta.

MONITOR: Vjerovatno i Vi znate za priče da se glasom u DIK-u moglo trgovati.
CAMAJ: Po mojim saznanjima i iskustvu, ali zato nemam opipljivih dokaza, svakako je bilo „trgovine”, a ukoliko je bilo, oni koji su uzeli, koliko god su uzeli, moraju da znaju da samo toliko vrijede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo