Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA IZBORNA TREGEDIJA: U šinjelu vlasti

Objavljeno prije

na

Državna izborna komisija utvrdila je 29. oktobra konačne rezultate izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore. Bio je to tek još jedan izborni skandal. Članovi komisije su pisani i brisani, vijećalo se i pauziralo sve dok nije obezbijeđen dovoljan broj ruku da rezultati izbora postanu zvanični.

Nakon svakih izbora priča se kako treba „jačati kapacitete DIK-a”. Ojačala je tako da je u javnosti uglavnom nema, da uporno donosi sporne odluke, da nikome ne pada na pamet da će njeni rezultati biti pravovremeno objavljeni i da je, kao što se vidjelo na kraju, spremna da uradi i moguće i nemoguće kako bi ozvaničila za vlast poželjne rezultate.

,,Kad se sve sabere i oduzme, možemo reći da je rad Državne izborne komisije, u toku izborne kampanje bio antipropaganda povjerenja u izborni proces”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju.

U toku zakonodavne reforme 2014. većina političkih partija je odbila predlog nevladinog sektora da se Državna izborna komisija profesionalizuje. DIK ima 11 stalnih i 17 opunomoćenih predstavnika lista koje su učestvovale na izborima.

,,Kombinacija devet partijskih i dva člana DIK-e, koja se biraju u Skupštini je propali eksperiment koji je dogovoren između vlasti i opozicije. To smo rekli tada to kažemo i sada. Ne smije se ponovo dogoditi situacija da partije odlučuju po partijskim diktatima, a ne po zakonu. NVO ne treba da ima mjesto u Komisiji”, kaže Koprivica.

Zvuči nevjerovatno, ali zapravo se ne zna tačno ni ko je činio Državnu izbornu komisiju.

,,Do izbornog dana 14 lista je imenovalo svoje opunomoćene predstavnike. Jedna lista je to učinila nakon izbora, a prije proglašenja privremenih rezultata izbora, dok su dvije liste imenovale svoje predstavnike tek pred glasanje o utvrđivanju konačnih rezultata izbora. CDT je zvanične podatke o opunomoćenim predstavnicima i njihovom imenovanju zatražio od DIK-e ali ih još nije dobio”, kaže izvršni direktor CDT-a.

Sjednice DIK-a nijesu bile otvorene za medije, i najčešće nakon njih nijesu izdavana ni saopštenja za javnost. DIK ima internet stranicu, koja je nefunkcionalna i zastarjela.

Situacija u kojoj se od glavne poluge koja bi morala da se bavi izborima i ne očekuje da se bavi svojim poslom, savršeno odgovara postavci stvari u crnogorskom društvu: niko ne računa da će DIK uraditi nešto važno, DIK otalja šta mora i – mirna Bačka.

DIK je, na primjer, provjeravala da li su građani koji su dali potpise upisani u birački spisak, i da li je neko potpisom podržao više od jedne izborne liste. Nijesu imali mehanizme za provjeru autentičnosti potpisa. Božemoj.

Takođe, nijesu provjeravali sve dostavljene potpise, već samo potpise do broja potrebnog za utvrđivanje liste. DIK je u procesu kontrole utvrdila oko 57 hiljada ispravnih potpisa. ,,Ispravnih”, ne obavezno i autentičnih. Utvrđeno je da postoji preko 3.000 duplih potpisa, zbog čega je DIK zauzela ,,načelni stav” da će pokrenuti prekršajne postupke protiv građana koji su potpisom podržali više od jedne liste.

U procesu provjere potpisa, neki od članova DIK-a i posmatrači izrazili su sumnje da su pojedine liste zloupotrijebile lične podatke birača sadržane u biračkom spisku, i falsifikovale njihove potpise.

NVO su predlagale da služba DIK unese u bazu sve potpise koje su predale partije, i omogući građanima da putem zaštićene veb aplikacije provjere da li je neko zloupotrijebio njihove podatke. Ništa od toga.

U CDT-u objašnjavaju da su pojedini članovi DIK predlagali da se svi potpisi podrške izbornim listama predaju nadležnom tužilaštvu, koje ima kapaciteta da provjeri vjerodostojnost potpisa i utvrdi da li je u radnjama političkih subjekata bilo elemenata bića krivičnog djela neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. DIK do danas nije preduzela ništa na osnovu ovih inicijativa.

Na osnovu, dakle, odluka da se potpisi podrške ne moraju pretjerano kontrolisati, partije su dobile po 22 hiljade eura za predizbornu kampanuju. Dodatno pitanje je da li bi, da su potpisi ozbiljno kontrolisani bilo 17 izbornih lista i u skladu sa tim, velikog broja opunomoćenih predstavnika, odnosno broja glasova u Komisiji.

,,Na ovaj način smo došli do situacije da su pojedine liste koje su osvojile višestruko manje glasova od broja potpisa koje su predale odlučivale o sudbini izbornog procesa”, tvrdi Dragan Koprivica. Smatra da je ostala opravdana sumnja da je državna institucija ignorisala moguće zloupotrebe podataka građana i potencijalna krivična djela.

Posljednji skandal u DIK-u, kako trenutno stoje stvari, ostaće – skandal. Izbori ne mogu da budu slobodni i fer tamo gdje nije slobodna i fer i gdje ne radi po zakonu najvažnija institucija koja se bavi izborima. Ima i goreg: dok čaršija uveliko licitira ciframa pomoću koji se mogao pribaviti glas u DIK-u, nema glasa iz tužilaštva na te teme.

,,CDT smatra da se sve činjenice i događaji koje su se desili prilikom utvrđivanja finalnih rezultata moraju biti predočeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Oni moraju utvrditi da li je bilo ucjena ili prijetnji pojednim članovima kao i provjeriti sva imenovanja opunomoćenih predstavnika. Do tada, sa sigurnošću možemo reći da su svi ti događaji daleko od ponašanja izborne administracije u demokratskim državama”, zaključuje Dragan Koprivica.

Pojela maca. Izbori zvanično završeni, konstitutivna sjednica parlamenta zakazana za 7. novembar. U domenu teorije je mogućnost da Ustavni sud usvoji žalbu Demokratskog fronta na odluku DIK-a o utvrđivanju konačnih rezultata izbora jer nijesu održani u uslovima koji omogućavaju slobodno izražavanje volje građana. Ovdje je slobodna samo volja vlasti.

Nikola Camaj, nosilac liste Demokratskog saveza Albanaca: Prijetnje za neposlušne

MONITOR: Vaša predstavnica Bafta Mavrić dala je odlučujući glas za proglašenje rezultata izbora.
CAMAJ: Mojim potpisom Mavrić je bila predstavnik u DIK-u, ali glasala je protivno stavu Liste. Vlast je navikla da Albanci budu poslušni i da im ne remete kalkulacije, što ovaj put nije bio slučaj, i u to su se mogli uvjeriti prilikom glasanja za ponavljanje izbora na nekoliko mjesta u Budvi. Naš glas protiv, svakako je bio neočekivan, pa se upalila lampica, da se izvrši pritisak kako bi se uticalo da do sličnog ishoda ne dođe tokom glasanja za proglašenje konačnih rezultata izbora.

MONITOR: O kakvim pritiscima je riječ?
CAMAJ: Prijetnje su počele još prije izbora, što smo uredno prijavili policiji, ali do danas nas niko nije kontaktirao. Bilo je prijetniji poslije glasanja za Budvu, i noć uoči glasanja o konačnim rezultatima izbora.

MONITOR: Pojavio se i zahtjev za povlačenje vaših članova iz DIK-a?
CAMAJ: To je čist falsifikat, i nadam se da će dobiti sudski epilog, kao što mislim da sudski epilog moraju dobiti i prijetnje koje sam dobijao. Očekujem da reaguju tužioci – državni ili specijalni.

MONITOR: Kako je došlo do toga da Klement Camaj, koji je do tada zastupao vašu listu, ode, a Mavrić dođe na glasanje?
CAMAJ: Kada im je jasno stavljeno do znanja da naše ruke neće podići DPS-mašina, tokom jednog posebnog „gostoprimstva”, koje im neću zaboraviti, o čemu će biti prilike da se priča… stupilo se u kontakt sa Baftom Mavrić. Zbog duže pauze, uz najavu da neće ni biti glasanja te noći, mi smo, svi iz štaba, uključujući i ljude koji su došli da budu sa nama te kritične noći, pune prijetnji i tenzija, zajedno sa Klementom pošli da večeramo.

Negdje oko 12 sati, dobio sam, ne baš ugodan poziv, od jednog opozicionog predstavnika, koji mi se narednog dana izvinio, zbog toga što se pojavila gospođa Mavrić. Mogao sam ih oboje opozvati, ali to ne bi mijenjalo ishod, a nije bilo ni vremena, jer je sve urađeno za nekoliko minuta.

MONITOR: Vjerovatno i Vi znate za priče da se glasom u DIK-u moglo trgovati.
CAMAJ: Po mojim saznanjima i iskustvu, ali zato nemam opipljivih dokaza, svakako je bilo „trgovine”, a ukoliko je bilo, oni koji su uzeli, koliko god su uzeli, moraju da znaju da samo toliko vrijede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDSKA PRAKSA IZMEĐU NAVIKA I PRAVA: Klin, ploča i pritvor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora usaglase sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi

 

Ustavni sud Crne Gore je adresa na koju nezadovoljne stranke traže pravni lijek kada smatraju da im je nanijeta nepravda. No o njihovim odlukama i mišljenju, svjedoci smo, u javnosti se govori zavisno od slučaja i toga da li i kome odgovara ono što su oni utvrdili. I ne samo u javnosti. Podjednaka selektivnost, da pročitaju i usvoje mišljenje sudija Ustavnog suda, prisutna je i kod sudija Višeg suda. Opet zavisno od slučaja do slučaja. To je najuočljivije kada se govori o pritvorskim predmetima u kojima sudije Ustavnog i Višeg suda, u većini slučajeva, imaju različita mišljenja. Od kojih ne odustaju.

Tako postoje već tri žalbe koje su na rješenje o pritvoru pisali advokati bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, a koje su sudije Ustavnog suda usvojile. Te odluke, izgleda, ne zanimaju sutkinju specijalnog odjeljenja Višeg suda Nadu Rabrenović. Baš kao što je ne dotiču ni one koje su sudije Ustavnog suda usvojile u slučaju Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. U njegovom slučaju i sudije Apelacionog suda su, prilikom donošenja odluke o ukidanju rješenja kojim mu se produžava pritvor, ukazale na odluku Ustavnog suda, ali ni to nije uticalo na odluku sutkinje Rabrenović.

Tako je Medenica u pritvoru više od dvije godine, kao jedini član kriminalne grupe, koju je, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, lično formirao. A suđenje nije odmaklo dalje od početka, tačnije ni do danas nijesu saslušani svi optuženi. Tako se pritvori, saglasni su brojni pravnici, pretvaraju u kaznu.

To smatra i advokatica Andrijana Razić. Ona kaže kako je u Crnoj Gori pritvor – suprotno zakonu, Ustavu, međunarodnim standardima – postao pravilo, a ne strogi izuzetak, kako bi trebalo i moralo da bude.„Postala je, nažalost, uobičajena praksa da se onoga momenta kad se odredi pritvor bilo kojem uhapšenom ili osumnjičenom licu, već podrazumijeva provizorno osuđujuća presuda, da bi se pokrilo trajanje tog pritvora. To je zastrašujuća praksa koju primjenjuju sudovi odavno“, smatra Razić.

Bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom Valentina Pavličić ukazuje da je neophodno da postoji kvalitetniji dijalog između Ustavnog sudstva i redovnog sudstva. Taj  dijalog ne postoji. „Imamo situaciju da Ustavni sud utvrđuje povrede ljudskih prava, a da se one na identičan način ne verifukuju kod redovnog sudstva. Uvijek kažem da je bolje da se učimo na tuđim greškama i vidimo kako je praksa u regionu ili uopšte regulisala ta pitanja, a da izbjegnemo greške koja će država sjutra morati da ispravlja ili plaća. Međutim, to je nemoguće uraditi dok se ne utvrdi individualna profesionalna odgovornost“, kazala je ona.

Pavličić je pojasnila da se individualna profesionalna odgovornost ne odnosi na izraženo mišljenje sudija u njihovoj odluci. “Ali, ako Ustavni sud kao zadnja brana i zadnji branik prava na nacionalnom nivou, primijeni određene međunarodne standarde ono što je najmanje očekivati ja da se njegovim primjerom povode i ostali sudovi. Tim prije što nemam dilemu da ti predmeti neće, u konačnom, doći pred Evropski sud“, kaže Pavličić. Zato ne krije čuđenje što krivično odjeljenje Vrhovnog suda ne zasjeda i razmatra šta je to Ustavni sud vodilo u pogledu ukidnih razloga odluka o produženju pritvora. I da, ako imaju različite stavove po tim pitanjima, ukrste argumente.

Kada je riječ o dugom trajanju pritvora Pavličić dodaje da nije dobro za Crnu Goru i njen pravosudni sistem da postoji, kako ocjenjuje, ozbiljan zaostatak u rješavanju te vrste predmeta. „Kao neko ko je bio i predsjednik tog odjeljenja, prema onome što ja znam, nema te države koja će moći u realnom periodu da presudi 170 predmeta organizovanog kriminala. I dobijamo sporu pravdu. Onda neko bude tri godine u pritvoru i nakon toga mora biti pušten jer država nije u stanju da izvrši svoje obeveze  i obezbijedi pravo na pravično suđenje u razumnim rokovima, Prema nekim pokazateljima, nama su rokovi po 196 dana trajanja postupaka“, dodaje ona.

Pavličić ukazuje da je neophodno da rukovodioci redovne pravne vlasti i Ustavnog  suda zauzmu jedinstvene stavove. “U nekim predmetima već tri puta se ukidaju redovne odluke sudova. To će biti problematizovano od strane Evropskog suda jer će reći da mi ne poštujemo naš pravni sistem. Čak je Apelacioni sud ukazao Višem na odluku Ustavnog suda i ukinuo neka rješenja o pritvoru vraćajući ih Višem sudu na ponovno odlučivanje. I Viši sud je donio istu odluku. To je taj ping- pong postupak koji je prisutan apsolutno u svim procesima u Crnoj Gori – i krivičnim i parničnim. I to će nam se vratiti kao bumerang. Zato sam, i kao zastupnik pred Evropskim sudom, zagovarala potrebu da se ona sredstva koja se odlivaju iz budžeta na tu vrstu odšteta isplaćuju iz budžeta onih institucija gdje je napravljena ta povreda.”

Pavličić smatra da bi tek tada sudovi vodili računa kada se ukine rješenje Ustavnog suda da to obrazloženje ne bude copy paste već da se dobro razmotri i argumentuje. “Sudovi po tom pitanju moraju biti na visini zadatka. Oni sada to, nažalost, nisu i tu treba uraditi dosta toga kako bi se stanje popravilo”.

Pavličić smatra da koliko god pričali o vetingu, kojem se ne protivi, postavlja se pitanje ko da ga sprovede. “Parlament? Pa to neće prihvatiti nijedan naš međunarodni partner. To jedino mogu biti nezavisne komisija od strane međunarodnih eksperata. I  da se prvo vetinguju tijela koja biraju tužioce i sudije, a ne da tamo sjede lica iz reda uglednih pravnika koji su najmanje ugledni u tom smislu stručnosti ali su predstavnici određenih političih grupacija. I da po tom kriterijumu biraju kandidate…”,  zaključuje ona.

Direktorica Direktorata ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, ukazala je nedavno da se dešava da odluke o lišenju slobode budu zakonite u smislu nacionalnog zakonodavstva, a da sa stanovišta Konvencije budu prilično proizvoljne ili protivne.

„U praksi se nailazi na krovne primjere kršenja zakonitosti odluke o lišenju slobode kao što su samo formalno pokrivenost nacionalnim zakonom, korišćenje stereotipnih formulacija uz odsustvo relevantnih dokaza o odluci za lišenje slobode, nepreispitivanje blažih mjera, ali i nepoštovanje zakonskih rokova o produženju pritvora i nepoštovanje odluke Ustavnog suda“, rekla je Pajković.

Prema njenim riječima, praksa Evropskog suda za ljudska prava daje jasne smjernice ukazujući da postojanje osnova sumnje kao uslova za određenje pritvora, protokom vremena, ne može biti dovoljan razlog da se pritvor produži. „Razlozi da se produži pritvor moraju biti relevantni, dovoljni i moraju biti sadržani u odluci o pritvoru. Odsustvo takvih razloga u obrazloženju odluke nije rijedak primjer u nacionalnim pravnim sistemima. Zbog toga je potrebno navesti šta se u praksi Evropskog suda smatra relevantnim i dovoljnim razlozima“, navela je Pajković.

Osumnjičeni i optuženi u pritvoru, neki i godinama, čekaju da se domaća pravila o određivanju i produženju pritvora standardizuju sa preporukama Evropskog suda. Odgovornima se ne žuri pošto njihove greške, po pravilu, plaća neko drugi.

Svetlana ĐOKIĆ   

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo