Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DRŽAVNA IZBORNA TREGEDIJA: U šinjelu vlasti

Objavljeno prije

na

Državna izborna komisija utvrdila je 29. oktobra konačne rezultate izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore. Bio je to tek još jedan izborni skandal. Članovi komisije su pisani i brisani, vijećalo se i pauziralo sve dok nije obezbijeđen dovoljan broj ruku da rezultati izbora postanu zvanični.

Nakon svakih izbora priča se kako treba „jačati kapacitete DIK-a”. Ojačala je tako da je u javnosti uglavnom nema, da uporno donosi sporne odluke, da nikome ne pada na pamet da će njeni rezultati biti pravovremeno objavljeni i da je, kao što se vidjelo na kraju, spremna da uradi i moguće i nemoguće kako bi ozvaničila za vlast poželjne rezultate.

,,Kad se sve sabere i oduzme, možemo reći da je rad Državne izborne komisije, u toku izborne kampanje bio antipropaganda povjerenja u izborni proces”, ocjenjuje u izjavi za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju.

U toku zakonodavne reforme 2014. većina političkih partija je odbila predlog nevladinog sektora da se Državna izborna komisija profesionalizuje. DIK ima 11 stalnih i 17 opunomoćenih predstavnika lista koje su učestvovale na izborima.

,,Kombinacija devet partijskih i dva člana DIK-e, koja se biraju u Skupštini je propali eksperiment koji je dogovoren između vlasti i opozicije. To smo rekli tada to kažemo i sada. Ne smije se ponovo dogoditi situacija da partije odlučuju po partijskim diktatima, a ne po zakonu. NVO ne treba da ima mjesto u Komisiji”, kaže Koprivica.

Zvuči nevjerovatno, ali zapravo se ne zna tačno ni ko je činio Državnu izbornu komisiju.

,,Do izbornog dana 14 lista je imenovalo svoje opunomoćene predstavnike. Jedna lista je to učinila nakon izbora, a prije proglašenja privremenih rezultata izbora, dok su dvije liste imenovale svoje predstavnike tek pred glasanje o utvrđivanju konačnih rezultata izbora. CDT je zvanične podatke o opunomoćenim predstavnicima i njihovom imenovanju zatražio od DIK-e ali ih još nije dobio”, kaže izvršni direktor CDT-a.

Sjednice DIK-a nijesu bile otvorene za medije, i najčešće nakon njih nijesu izdavana ni saopštenja za javnost. DIK ima internet stranicu, koja je nefunkcionalna i zastarjela.

Situacija u kojoj se od glavne poluge koja bi morala da se bavi izborima i ne očekuje da se bavi svojim poslom, savršeno odgovara postavci stvari u crnogorskom društvu: niko ne računa da će DIK uraditi nešto važno, DIK otalja šta mora i – mirna Bačka.

DIK je, na primjer, provjeravala da li su građani koji su dali potpise upisani u birački spisak, i da li je neko potpisom podržao više od jedne izborne liste. Nijesu imali mehanizme za provjeru autentičnosti potpisa. Božemoj.

Takođe, nijesu provjeravali sve dostavljene potpise, već samo potpise do broja potrebnog za utvrđivanje liste. DIK je u procesu kontrole utvrdila oko 57 hiljada ispravnih potpisa. ,,Ispravnih”, ne obavezno i autentičnih. Utvrđeno je da postoji preko 3.000 duplih potpisa, zbog čega je DIK zauzela ,,načelni stav” da će pokrenuti prekršajne postupke protiv građana koji su potpisom podržali više od jedne liste.

U procesu provjere potpisa, neki od članova DIK-a i posmatrači izrazili su sumnje da su pojedine liste zloupotrijebile lične podatke birača sadržane u biračkom spisku, i falsifikovale njihove potpise.

NVO su predlagale da služba DIK unese u bazu sve potpise koje su predale partije, i omogući građanima da putem zaštićene veb aplikacije provjere da li je neko zloupotrijebio njihove podatke. Ništa od toga.

U CDT-u objašnjavaju da su pojedini članovi DIK predlagali da se svi potpisi podrške izbornim listama predaju nadležnom tužilaštvu, koje ima kapaciteta da provjeri vjerodostojnost potpisa i utvrdi da li je u radnjama političkih subjekata bilo elemenata bića krivičnog djela neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. DIK do danas nije preduzela ništa na osnovu ovih inicijativa.

Na osnovu, dakle, odluka da se potpisi podrške ne moraju pretjerano kontrolisati, partije su dobile po 22 hiljade eura za predizbornu kampanuju. Dodatno pitanje je da li bi, da su potpisi ozbiljno kontrolisani bilo 17 izbornih lista i u skladu sa tim, velikog broja opunomoćenih predstavnika, odnosno broja glasova u Komisiji.

,,Na ovaj način smo došli do situacije da su pojedine liste koje su osvojile višestruko manje glasova od broja potpisa koje su predale odlučivale o sudbini izbornog procesa”, tvrdi Dragan Koprivica. Smatra da je ostala opravdana sumnja da je državna institucija ignorisala moguće zloupotrebe podataka građana i potencijalna krivična djela.

Posljednji skandal u DIK-u, kako trenutno stoje stvari, ostaće – skandal. Izbori ne mogu da budu slobodni i fer tamo gdje nije slobodna i fer i gdje ne radi po zakonu najvažnija institucija koja se bavi izborima. Ima i goreg: dok čaršija uveliko licitira ciframa pomoću koji se mogao pribaviti glas u DIK-u, nema glasa iz tužilaštva na te teme.

,,CDT smatra da se sve činjenice i događaji koje su se desili prilikom utvrđivanja finalnih rezultata moraju biti predočeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Oni moraju utvrditi da li je bilo ucjena ili prijetnji pojednim članovima kao i provjeriti sva imenovanja opunomoćenih predstavnika. Do tada, sa sigurnošću možemo reći da su svi ti događaji daleko od ponašanja izborne administracije u demokratskim državama”, zaključuje Dragan Koprivica.

Pojela maca. Izbori zvanično završeni, konstitutivna sjednica parlamenta zakazana za 7. novembar. U domenu teorije je mogućnost da Ustavni sud usvoji žalbu Demokratskog fronta na odluku DIK-a o utvrđivanju konačnih rezultata izbora jer nijesu održani u uslovima koji omogućavaju slobodno izražavanje volje građana. Ovdje je slobodna samo volja vlasti.

Nikola Camaj, nosilac liste Demokratskog saveza Albanaca: Prijetnje za neposlušne

MONITOR: Vaša predstavnica Bafta Mavrić dala je odlučujući glas za proglašenje rezultata izbora.
CAMAJ: Mojim potpisom Mavrić je bila predstavnik u DIK-u, ali glasala je protivno stavu Liste. Vlast je navikla da Albanci budu poslušni i da im ne remete kalkulacije, što ovaj put nije bio slučaj, i u to su se mogli uvjeriti prilikom glasanja za ponavljanje izbora na nekoliko mjesta u Budvi. Naš glas protiv, svakako je bio neočekivan, pa se upalila lampica, da se izvrši pritisak kako bi se uticalo da do sličnog ishoda ne dođe tokom glasanja za proglašenje konačnih rezultata izbora.

MONITOR: O kakvim pritiscima je riječ?
CAMAJ: Prijetnje su počele još prije izbora, što smo uredno prijavili policiji, ali do danas nas niko nije kontaktirao. Bilo je prijetniji poslije glasanja za Budvu, i noć uoči glasanja o konačnim rezultatima izbora.

MONITOR: Pojavio se i zahtjev za povlačenje vaših članova iz DIK-a?
CAMAJ: To je čist falsifikat, i nadam se da će dobiti sudski epilog, kao što mislim da sudski epilog moraju dobiti i prijetnje koje sam dobijao. Očekujem da reaguju tužioci – državni ili specijalni.

MONITOR: Kako je došlo do toga da Klement Camaj, koji je do tada zastupao vašu listu, ode, a Mavrić dođe na glasanje?
CAMAJ: Kada im je jasno stavljeno do znanja da naše ruke neće podići DPS-mašina, tokom jednog posebnog „gostoprimstva”, koje im neću zaboraviti, o čemu će biti prilike da se priča… stupilo se u kontakt sa Baftom Mavrić. Zbog duže pauze, uz najavu da neće ni biti glasanja te noći, mi smo, svi iz štaba, uključujući i ljude koji su došli da budu sa nama te kritične noći, pune prijetnji i tenzija, zajedno sa Klementom pošli da večeramo.

Negdje oko 12 sati, dobio sam, ne baš ugodan poziv, od jednog opozicionog predstavnika, koji mi se narednog dana izvinio, zbog toga što se pojavila gospođa Mavrić. Mogao sam ih oboje opozvati, ali to ne bi mijenjalo ishod, a nije bilo ni vremena, jer je sve urađeno za nekoliko minuta.

MONITOR: Vjerovatno i Vi znate za priče da se glasom u DIK-u moglo trgovati.
CAMAJ: Po mojim saznanjima i iskustvu, ali zato nemam opipljivih dokaza, svakako je bilo „trgovine”, a ukoliko je bilo, oni koji su uzeli, koliko god su uzeli, moraju da znaju da samo toliko vrijede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo