Povežite se sa nama

MONITORING

DRŽAVNE FINANSIJE: Vlada žica

Objavljeno prije

na

raDunovic

Vlada Duška Markovića dala je saglasnost, krajem marta, Ministarstvu finansija i ministru Darku Radunoviću da zaključe kreditni aranžman sa Zirat bankom i državu zaduže za 15 miliona eura potrebnih ,,za servisiranje redovnih obaveza”.

Od početka godine to je peti kreditni aranžman koji Radunović, u ime države, zaključuje sa nekom od ovdašnjih komercijalnih banaka. Prethodno je od Sosijete ženeral Montenegro, NLB, Prve banke i Komercijalne banke Budva pozajmljeno ukupno 50 miliona (tri puta po 15 i od Budvana pet miliona eura). Rekli bi da je to ,,kap u moru” državnih dugova koji se bliže iznosu od tri milijarde, odnosno ¾ bruto društvenog proizvoda. Uostalom, prema ovogodišnjem budžetu Vlada je planirala da se zaduži ukupno 450 miliona, pa je do sada pozajmljeno manje od šestine planiranih zajmova.

,,Vlada se može zadužiti za finansiranje deficita, servisiranje duga, kapitalnog budžeta i stvaranja fiskalne rezerve za 2017. u bruto iznosu do 455 miliona eura”, navedeno je zimus, u Prijedlogu zakona o budžetu koji je, praktično bez rasprave, usvojila trenutno prisutna većina u parlamentu. Tamo se još navodi kako će potrebni novac biti obezbijeđen „kroz emisiju obveznica na stranom tržištu, izdavanje domaćih obveznica i državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i stranim finansijskim institucijama”.

I sa naknadnim odlukama Vlade koje prate ove kreditne aranžmane sve izgleda u najboljem redu. “Ministarstvo finansija je pokrenulo pre-govore kako sa inostranim, tako i sa domaćim finansijskim institucija-ma, u cilju obezbjeđenja nedostajućih sredstava… Na sastancima sa Prvom bankom Crne Gore postignut je dogovor da u cilju finansiranja budžeta za 2017. godinu banka odobri dugoročni kredit od 15 miliona eura”, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila uoči aranžmana sa bankom Aca Đukanovića. Istom onom koja je prije osam-devet godina spašavana novcem poreskih obveznika. Da bi, potom, Vlada finansijskim akrobacijama pod komandom Igora Lukšića od gubitaka sačuvala i akcionare Prve.

Po strani ostavimo priču kako se ministar finansija za novčanu pomoć obraća banci u kojoj je do ulaska u Vladu bio direktor. Ili to kako je država, nakon četvrt vijeka vladavine Mila Đukanovića, dovedena u poziciju da zajma od njega i njegove porodice. Pošto joj drugi više – ne vjeruju.

To je suština našeg ekonomskog sunovrata. Crnogorska Vlada ne pozajmljuje. Ona žica. Za mlađe čitaoce: žica se za kafu, cigarete, eventualno za bioskopsku ili fudbalsku ulaznicu. Žicanje se od prošnje razlikuje po tome što ne držite ispruženu ruku već nešto sitno tražite od poznanika i prijatelja.

Čemu, dakle, može da posluži 15 miliona koje je Vlada prošle nedjelje ižicala od Zirat banke. A prethodno od Prve, Komercijalne, NLB, Sosiete ženeral? Podijelimo li budžet za 2017. sa brojem dana u godini dolazimo do računice da je državi, da bi funkcionisala, potrebno nešto manje od pet miliona eura dnevno. Računamo li samo radne dane u nedjelji – sedam. Vlada se, vidimo, bavi pozajmicama koje državi omogućavaju dva ili tri dana normalnog rada.

Istovremeno, 65 miliona koje su pozajmljene od ovdašnjih komercijalnih banaka (pod uslovima po kojim se već u zemljama iz okruženja mogu naći stambeni krediti, što znači da ni u očima ovdašnjih banaka aktuelna Vlada nema status VIP klijenta) nikako nije mali novac za Crnu Goru. Preciznije – za njenu privredu, male preduzetnike, zapošljene i nezapošljene stanovnike/ce. Oni sada ne mogu računati na novac koji je od banaka pozajmila Vlada. I to će se prije ili kasnije vidjeti u njihovim (i našim) poslovnim bilansima.

Nije moguće beskonačno pričati priču o uspješnom privlačenju stranih investitora dok, istovremeno, u inostranstvu nijeste sposobni da dobijete ni koliko toliko valjan kredit. Bankari ne slušaju predizborna obećanja nego čitaju bilanse i prate tokove novca. A oni, u crnogorskom slučaju, ne obećavaju.

Prema nedavno objavljenim procjenama Svjetske banke (SB) Crna Gora „s obzirom na ozbiljnost dužničke krize”, neće biti u mogućnosti da obnovi povjerenje međunarodnih investitora „bez brzih i odlučnih reformi javnih politika”. Stvar je toliko ozbiljna da, uz dva godišnja zajma za razvojnu politiku od po 45 miliona dolara, SB razmatra preporuku Crnoj Gori da uđe u neki aranžman sa MMF-om.

Ne pomažu ni priče o ubrzanom ekonomskom razvoju podstaknutom gradnjom autoputa, termoelektrane, turističkih naselja na obali. U jednoj rečenici Preporuka SB opisan je kompletan neuspjeh vladajuće ekonomske politike: „Tokom perioda 2016-2018, očekuje se da će ekonomija rasti u prosjeku od 3,3 odsto, kao rezultat potrošnje koja je pokrenuta kreditnim zaduživanjem i javnim investicijama i investicijama u nekretnine. Ali, kada se završi izgradnja autoputa Bar-Boljare, očekuje se da će rast pasti na ispod jedan odsto…”.

Mrka kapa. I potvrda onoga o čemu profesor Milenko Popović priča skoro pa deset godina u nazad: da će investicije na kojima insistira vlast pod upravom Đukanovića dugoročnom rastu ovdašnje ekonomije i razvoju države doprinijeti taman onoliko koliko bi doprinijela i „gradnja piramida u Zeti”. Taj se novac troši, ponajviše, da bi se udovoljilo interesima privilegovane političko-ekonomske elite okupljene oko predsjednika DPS-a i njegovih najbližih saradnika.

Prezentovani podaci mogu ustrašiti puk, ali nijesu iznenadili Vladu. Kao jedan od osnovnih ciljeva ekonomske politike ministar Radunović zimus je naveo „stalno funkcionisanje javnih institucija”. Dok se potpredsjednik Vlade Milutin Simović pohvalio kako je Vlada odoljela izazovu (i pritiscima) da javne finansije stabilizuje povećanjem poreza na dodatu vrijednost i doghodak fizičkih lica, obustavom usklađivanja penzija ili „značajnim umanjenjem” socijalnih davanja (za vladine funkcionere umanjenje od 25 odsto, za koliko su naknade smanjenje majkama troje i više djece nije „značajno”). „Umjesto toga smo na rashodnoj strani pošli od sebe, kao javnih funkcionera, predlažući smanjenje plata osam odsto…”.

Očekivani rezultati, izgleda, izostaju. Pa se, sve više, i „stalno funkcionisanje javnih institucija” čini kao moguće nedostižan cilj.

U pokušaju spašavanja javnih finansija i makar fiktivnog izvršavanja zadataka postavljenih od strane SB, Vlada je krenula u pokušaj naplate nagomilanih poreskih dugova.

Prvog aprila istekao je rok u kome su se poreski dužnici mogli prijaviti za reprogram dugova. Svi koji to nijesu uradili, prijete i obećavaju nadležni desetak dana unazad, moraće da dugove izmire jednokratno, pod prijetnjom blokade računa i uvođenja stečaja.

U igri je veliki novac. Naplativi poreski dug iznosio oko 230 miliona eura, saopštio je sredinom prošle godine tadašnji ministar finansija Raško Konjević pozivajući se na podatke koji su mu dostavljeni iz Poreske uprave. Godinu dana ranije, u junu 2015. godine, Državna revizorska institucija (DRI) je objavila kako je krajem 2014. Crna Gora imala 720 miliona nenaplaćenog poreskog duga. DRI je do ovog podatka došla tako što je zvaničnim podacima Poreske uprave (dug od 552 miliona) dodala neuračunate dugove državnih organa (86 miliona), reprogramirane poreze od 26 miliona, odložena poreska plaćanja od 40 miliona, nerealizovana preusmjeravanja od 8,6 miliona i osam miliona eura duga nekadašnjeg Saveznog ministarstva odbrane.

Nema objašnjenja gdje je nestalo pola milijarde eura nenaplaćenih poreskih potraživanja. I ko je za to o odgovoran. Treba se okrenuti budućnosti, i naplatiti ono što je moguće, kažu zvaničnici. Izuzetaka neće biti obećava direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. Sve dok ga ne podsjete kako je kompanija Global Montenegro, čiji je suvlasnik Milo Đukanović, u blokadi duže od tri godine, zbog poreskog duga prema Opštini Budva od 63 hiljade eura.

,,To se odnosi na poreze Opštine Budva, tako da nije u nadležnosti Poreske uprave. Ja sam nadležan za državne poreze a nijesam nadležan za lokalne poreze. Tako da to pitanje nije upućeno na pravu adresu”, odgovara Mugoša na novinarsko pitanje kakvu poruku poreskim obveznicima šalje saznanje da doskorašnji premijer ne plaća poreze državi kojom je upravljao. I još uvijek upravlja. Za svoj račun.

Zato pomalo žicamo. Jer nam povjerioci više ne vjeruju, pa ne možemo da zajmimo. A još nijesmo spremni za prošnju. Ili promjene.

Sve po spisku

Na sajtu Vlade pobrojani su projekti koji će se finansirati novcem pozajmljenim od, uglavnom poznatih, zajmodavaca.

Najviše novca Crna Gora će pozajmiti za rekonstrukciju magistralnih puteva (80 miliona – po pola od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke).

Za realizaciju projekta Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Glavnom gradu Podgorica država će se kod Njemačke banke za razvoj zadužiti „do 35 miliona eura”.

Za račun Ministarstva odbrane, radi kupovine dva helikoptera, zajmićemo do 30 miliona „kroz kreditni ili lizing aranžman”. Od Banke za razvoj Savjeta Evrope (SE) – 15 miliona eura radi izgradnje zatvora u Bijelom Polju. Ulažemo u budućnost?

Nastavak projekta Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda na Crnogorskom primorju finansiraće se novcem Njemačke banke za razvoj (dva kredita ukupne vrijednosti 13 miliona)

Kroz kredite ili lizing aranžman biće obezbijeđeno, tako se makar nadaju u Vladi, i skoro 12 miliona za kupovinu jednog medicinskog akceleratora i „druge medicinske opreme”.

Od Banke za razvoj SE pozajmićemo i deset miliona eura za nastavak Projekta 1000+ stanova.

I kod Njemačke banke za razvoj država će se dodatno zadužiti sedam milionaza Program energetske efikasnosti u javnim zgradama.

Konačno, za razvoj seoske infrastrukture na ruralnim područjima biće pozajmljeno 4,5 miliona eura.

Uz pomenute projekte, Vlada je odlučila da bude garant pozajmica „do 48 miliona” koje će koristiti Željeznička infrastruktura (20 miliona), Crnogorski elektroprenosni sistem (20 miliona) i Regionalni vodovod crnogorsko primorje (osam miliona).

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo