Povežite se sa nama

MONITORING

D(r)ugovi guše zemlju

Objavljeno prije

na

monitor-1113-17-02-2012_Page_21_Image_0001

Crnogorski građani platiće stotine miliona eura, ako ne i milijarde, zbog toga što je Vlada izdavala rizične garancije za kredite sumnjivim of-šor kompanijama i stranim i domaćim tajkunima. Na naplatu je prošle sedmice stiglo 22 miliona eura koliko iznosi kredit KAP-a kod Dojče banke, a za koji je garantovala crnogorska vlada. To je tek početak. Vlada je garantovala za još 110 miliona eura kredita koliko je KAP,č iji je za javnost vlasnik ruski tajkun Oleg Deripaska, u posljednjiih nekoliko godina, povukao od OTP i VTB banke. Stručnjaci vjeruju da će ubrzo biti aktivirane i te garancije. Plus kamate.

,,Postoje razni načini da se taj dug vrati, ali to su tehnička pitanja, manje bitna. Sigurno je da će dugovi ubrzo stići na naplatu i da će pasti na teret građana”, kaže za Monitor profesor Milenko Popović. On je ranije ocijenio da Crnoj Gori prijeti bankrot – ukoliko se aktiviraju sve garancije izdate KAP-u.

Popović podsjeća da je 135 miliona eura kredita samo dio duga od oko 800 miliona koji je napravljen otkako je Kombinat privatizovan. Sve će to platiti građani.

,,Kada je Kombinat prodat Deripaski, 200 miliona eura duga je preuzela država. Kroz subvencije za poreze i struju dato je, od privatizacije, KAP-u oko 250 miliona eura. Međutim, novi vlasnici su uspjeli da se zaduže za 350 miliona eura. Sve na teret građana”.

Kako je kralj aluminijuma, kako zovu Olega Deripasku, u periodu u kome je na svjetskom tržištu cijena aluminijuma bila uglavnom povoljna za proizvođača, uz sve povoljnosti i subvencije dobijene od države uspio da napravi dodatnih 350 miliona eura duga? Radi li se o oprobanom modelu – napumpavanja dugova i izvlačenja profita, a onda se dugovi socijalizuju (padaju na teret cijelog društva), a profit izvlači of-šor vlasnik. Najvjerovatnije sa lokalnim partnerima koji su i omogućili privilegovanu poziciju privatizovanoj firmi.

KAP je, prema tvrdnjama opozicije, prošle godine imao 40 miliona profita. Profit je, tvrdili su opozicioni lideri, otišao vani, kao i ranijih godina. Dugovi su ostali državi.

Zašto je crnogorska vlast posmatrala kako se iz KAP-a isisava novac , ne reagujući na kršenje ugovora o privatizaciji i pri tom izdavala garancije za kredite iako su, i po priznanju ministara, te garancije bile rizične? Stvarno, da li su stotine miliona poklonjene Deripaski, ili je on samo front za moćne domaće igrače?

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, ostao je uskraćen za odgovor koji je prošle godine uputio vladinim zvaničnicima u parlamentu – ko stoji iza bivšeg vlasnika Željezare, of-šor firme MNSS, i ko je „stvarni” vlasnik KAP-a. ,,Iz odgovora na to pitanje postalo bi jasno zašto ste im dali astronomske garancije. Iza tih firmi stoji bivši premijer Milo Đukanović”, tvrdio je Medojević u parlamentu. Nije bilo odgovora.

Prema evidenciji kiparskog registra iza of-šor kompanije Ceac holdings limited (CEAC), nekadašnje Salamon enterprises limited koja je preuzela KAP, stoji čitav lanac kompanija od kojih su neke registrovane na Djevičanskim ostrvima. Kao prvi vlasnik CEAC-a u oktobru 2004. godine upisane su kompanije Zoulina management limited i Zoulian limited, da bi istog dana firmu kao stopostotni vlasnik preuzela of-šor kompanija Rusal holding limited sa Djevičanskih ostrva. Naredne, 2005. godine vlasnik je Eagle capital group limited, a samo dva mjeseca potom kao vlasnik se upisuje kompanija En plus group limited. Radi se o lancu of-šor kompanija, gdje iza svake sljedeće, poput babuški, stoji još jedna of-šor firma iza koje se krije stvarni vlasnik.

Ne zna se ni ko stoji iza MNSS, bivšeg vlasnika Željezare, kome će država platiti preko 26 miliona eura. Toliko je Vlada garantovala za kredit MNSS, a ta garancija je aktivirana. Ali to nije sve. MNSS je najavio tužbu protiv Crne Gore tešku desetine miliona eura. Plus stotinu miliona eura duga, koliko je prema riječima stečajnog upravnika Željezare Veselina Perišića, MNSS zadužio Željezaru. I otišao! Smiješno je da MNSS koji je kršio privatizacioni ugovor i napravio toliko dug sada traži obeštećenje od države, rekao je Perišić.

Ko je stvarni vlasnik ovih kompanija? Dok neko tužilaštvo ne zavrne rukave, to će ostati misterija. Ali na to će se još čekati.

Ranka Čarapić, državna tužiteljica, odbila je da razmotri inicijativu Nebojše Medojevića da se ispita valjanost ugovora o poravnanju sa KAP-om koju je lider PzP uputio krajem 2010. Medojević je tada upozoravao da se vlada ponaša ne samo neodgovorno i na štetu građana kada otpisuje dugove ili izdaje garancije KAP- u, već i da čini krivična djela i da se radi o kriminalu. Tužiteljica se proglasila nenadležnom.

Ukupno potpisane državne garancije, saopštio je u parlamentu ministar finansija Milorad Katnić, u septembru prošle godine iznosile su 540,5 miliona eura. Polovina tih garancija, kazao je, je ,,rizična”. Zašto su onda izdate? Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade, saopštio je: ,,Vlada još ne zna da li je milionska pomoć privatnim kompanijama imala efekta”.

Sa više međunarodnih i domaćih adresa stizala su upozorenja da su neke od garancija, poput onih izdatih KAP-u i MNSS-u, u najmanju ruku problematične. To se konstatuje i u posljednjem Izvještaju EK o napretku Crne Gore.

,,Crna Gora je pružila samo ograničene dokaze o činjenicama uzetim u obzir prilikom određivanja premije za rizik koja je naplaćena za izdavanje državnih garancija, kako bi se podržali zajmovi ovih kompanija. Potrebni su dodatni podaci kako bi se izračunao tačan iznos pomoći date u vidu državnih garancija za relevantne zajmove”, navodi se u tom dokumentu.

I Državna revizorska institucija (DRI), u reviziji završnog računa budžta za 2010. godinu, konstatuje da su pojedine garancije, posebno one izdate KAP-u ,,rizične”.

DRI je preporučila Vladi da uz više opreza izdaje garancije, da planira kako će ih otplatiti ako se aktiviraju, da ih izdaje za projekte važne za opšti društveno – ekonomski i regionalni razvoj i da ih izdaje firmama čiji finansijski izvještaji i poslovna politika garantuju da će izmirivati kredite.

Dakle, Vlada je osim što je izdavala garancije nepoznatim vlasnicima koji su kršili privatizacione ugovore i preuzete obaveze, te garancije izdavala je i bez plana šta u slučaju da se aktiviraju. Pri tom, garancije su su izdavane preduzećima čiji izvještaji i poslovna politika ne garantuju da ih mogu vraćati.

Vlada je demantovala da je izdala garancije Vektri Dragana Brkovića, kumu bivšeg premijera Mila Đukanovića, prema kom je država uvijek bila bolećiva, od posla sa KAP-om devedestih do koncesija na sjeveru Crne Gore. Vektra bankama duguje preko 190 miliona eura, od čega 100,2 miliona treba da vrati OTP banci i njenoj crnogorskoj kćerki CKB. Kompletna imovina Vektre založena je za taj dug. Iz PZP su tvrdili da je Vlada ipak izdala garancije Vektri i da će one ubrzo biti aktivirane. Brković je, o čemu je Monitor već pisao, preuzeo vrijedna crnogorska preduzeća, a njihovu imovinu založio uzimajući ogromne kredite. Gotovo sva preduzeća na čiji je račun uzimao kredite, Brković je uništio.

Iz PZP tvrde i da je vlada izdala garancije i firmi Pantomarket koja je podigla kredite koji su prema nekim tvrdnjama mnogo veći od založene imovinu vrijedne nekoliko desetina miliona eura. Iz Vlade su demantovali da su izdali te garancije. Međutim, iz Vlade su potvrdili da su izdali garancije nikšićkoj firmi MIRAI, Montenegro erlajnsu, Rudnicima boksita…

Još jedna demantovana garancija je ona navodno izdata grčkom biznismenu Petrosu Statisu, zakupcu Svetog Stefana koji po tom osnovu državi duguje preko 1, 3 miliona eura. Statis je demantovao da je dobio garancije za kredit od 35 miliona eura. Iz MANS-a su više puta upozoravali da Statis krši ugovor o zakupu i gradi nelegalno. Grčki biznismen međutim tvrdi da Vlada njemu duguje 50 miliona eura. Kojih?

Nebojša Medojević je nedavno za Monitor ustvrdio da je i tokom privatizacije KAP-a postojala korupcionaška šema poput one sa privatizacijom Telekoma, te da su dva crnogorska zvaničnika dobili za korupciju prilikom privatizacije KAP-a nekoliko desetina miliona eura, plus 300 miliona za biznis koji je propao i koje sada Rusi traže nazad. Da li i Statis ima neke slične neraščišćene račune?

Milenko Popović je već upozorio da najnovije stvari vezane za garancije KAP-u i Željezari ,,ukazuju na jake indicije da se sada prešlo sa jednokratne korupcionaške transakcije na korupciju dugoročnog poslovnog aranžmana”. U toj šemi, kaže Popović ,,naš nik procesa privatizacije zapravo dobija učešće u akcijama i profitu fantomskih organizacija koje kupuju te naše firme”.

Ko stoji iz fantomskih firmi i zašto im se garntuje našim novcem? To, možda, najbolje otkriva jedna budvanska šema. Monitor je nedavno pisao kako je misterioznoj kompaniji sa Kipra opština Budva garantovala višemilionski kredit. Ta je firma najavljena kao grčko-španski konzorcijum, koji će investitrati u akva park. A uvidom u kiparski registar ispostavilo se da je jedan od vlasnika firme Miloš Marović, sin potpredsjednika DPS-a. Od akva parka, naravno, nije bilo ništa. Ali, zato Budvani vraćaju Marovićeve milionske kredite.

Marović je bio naivan i ostavio je tragove. Manji su, ipak, problem njegovi krediti. Svi mi vraćamo dugove onog mnogo moćnijeg i opreznijeg. Računi su tek počeli da stižu. Samo ove za KAP, plaćaće i naši unuci.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo