Povežite se sa nama

MONITORING

Duboko zamrznuti

Objavljeno prije

na

Izvještaji koji bilježe koliki je snijeg pao u Nikšiću i je li očišćen, polako zamjenjuju vijesti o tome je li formirana nikšićka vlast i hoće li. Snijeg je poslala najviša instanca, o ostalom brinu institucije sistema. Tu su, dakle i snjegovi i šaš, u tišini su pokriveni građani ove zemlje.

Njihova volja luta bespućima opozicionih mudrosti, pluta morima DPS-ovih pokvarenosti, lebdi praznim prostorima ovdašnjih zakona. Biće već nešto, samo se izvjesno, građani neće pobuniti zato što su pokradeni.

Još jedan pokušaj opozicije da organizuje zasjedanje Skupštine opštine Nikšić je propao. Nijesu došli predstavnici DPSDP koalicije, od milja zvani Evropska Crna Gora, kao ni odbjegli odbornik Pozitivne Drago Đurović.

Pozitivna Crna Gora predala je nikšićkoj policiji materijale za koje u toj partiji smatraju da mogu poslužiti kao dokaz da je njihov bivši odbornik Drago Đurović počinio više krivičnih djela. Iz Pozitivne su poručili da će pratiti taj pravni proces i, u slučaju da to od njih bude traženo, dodatno argumentovati indicije iz krivične prijave.

Zamisao Pozitivne kako će ovdje odjednom sve početi da funkcioniše zato što će oni sprovesti odgovarajuću proceduru, podnijeti ispravnu prijavu, argumentovano objasniti ili ljubazno zamoliti je nemoguća misija. Baš su se u tužilaštvu smrzli jer će Pozitivna pratiti proces.

Pozitivna je začuđena i stavom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da je očigledno da je lokalna samouprava u Nikšiću već gotovo dva mjeseca u paralizi i da je to na štetu građana. ,,Od njega, kao prvog među jednakima, kao predsjednika svih građana, očekivalo se konkretno činjenje i akcija u zaustavljanju nezakonitih i nedemokratskih metoda rada vladajuće partije”, ocijenili su iz Pozitivne. Ako to da rezultate, pod hitno neko treba da apeluje na vukove da ove zime ne diraju ovce. Prirodi uprkos.

Optimista je i lider SNP-a Srđan Milić. Ubijeđen je da će opozicija formirati vlast u Nikšiću. Za TVCG je rekao da ne optužuje bivšeg odbornika Pozitivne Crne Gore Draga Đurovića, jer će isti imati priliku da se pojavi sljedeće sedmice na sjednici parlamenta i objasni šta je mislio. ,,Očekujem da se Đurović pojavi na narednoj sjednici, jer je potpisao zahtjev za ponovno glasanje”, kazao je Milić. Neki za koji dan očekuju i smak svijeta. Neki Deda Mraza.

Predsjedništvo DPS-a predložilo je raspisivanje novih lokalnih izbora u Nikšiću i Andrijevici. ,,DPS je spreman da, nakon verifikacije izbora Sonje Nikčević za mjesto predsjednice SO Nikšić, podrži zakazivanje druge sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se skratio mandat odbornicima i stekli se uslovi za održavanje novih izbora”.

Razmatrali su i situaciju u Andrijevici. Upravni sud je u tom gradu, na osnovu žalbe SNP-a, u julu poništio odluku o izboru DPS-ovih kandidata za predsjednika Opštine i Skupštine opštine.

Sad je DPS spreman za izbore ,,u cilju afirmacije pravne države”.

Gradonačelnika Podgorice dr Miomira Mugošu nijesu pominjali. On Podgoricom vlada mimo volje građana od 2010. I prije toga je nekoliko puta pribavljao sebi odbornike potrebne za opstanak na vlasti. Nakon posljednjih lokalnih izbora na kojima je DPS osvojio 43.372, SDP – 8.758, a opoziciona koalicija Bolja Podgorica – Bolja Crna Gora 37.279 glasova, izgledalo je da o gradonačelniku odlučuje SDP, koji je začuđujuće jasno kazao da Mugošu neće. Slaviša Guberinić, iz Narodne stranke, Dragan Ostojić iz DSS-a uz podršku svojih partija i Boban Vujačić iz Nove kao dobrovoljac omogućili su Mugoši da još jednom ostane na vlasti. U tom trenutku, za oko 2.600 bilo je više građana koji nijesu željeli Mugošu na čelu Podgorice od onih koji su glasali za njega. Pobijedili su Mugošini ciljevi i sredstva.

Na oktobarskim izborima u Podgorici su Front, Pozitivna i SNP osvojili 50.784, Evropska Crna Gora 47.642 glasa. Važno je da su Guberinić, Ostojić, Vujačić i dabome, Mugoša, ostali đe su.

Najzanimljivije i najporaznije je, ipak, to što su i građani Crne Gore ostali na istom mjestu.

Kad je u Srbiji 1996. Miloševićeva vlast pokrala lokalne izbore protesti su trajali od novembra te godine do februara naredne. Građanski protesti trajali su 88, studentski više od 117 dana.[Iako su najpoznatiji oni u Beogradu, protesti su zapravo počeli u Nišu, industrijskom gradu sa velikim brojem zatvorenih fabrika. Završeni su donošenjem lex specijalisa kojim je priznata pobjeda opozicije na lokalnim izborima. Nije Milošević bio ljubazniji vladar od Mila Đukanovića, nijesu srpski gradovi zimi prijatniji za šetnju od crnogorskih. Samo je svijet ovdje pokorniji, opozicija, NVO sektor i intelektualci – pitomiji

Ovih dana još jedna od zemalja sa kojom nas je nekad vezivalo bratstvo i jedinstvo proživljava dane koji po mnogo čemu liče na naše i koji se temeljno razlikuju samo po reakciji građana.

U svome drugom mandatu, mariborski gradonačelnik Franc Kangler, čije su verbalne gluposti već dugo poznate kao ,,kanglice”, morao je poslije građanskih protesta otići. U posljednje dvije godine Kangler, inače poznat kao ljubitelj lika i djela mila Đukanovića, je optužen u 12 sudskih procesa, uglavnom za različite oblike korupcije. Između ostalog, dodijelio je opštinski stan profesionalnoj proročici… Podgorica od svog gradonačelnika još nije uspjela da iskamči kome je i kako dijelio stanove.

I u dalekom svijetu svakakvih čuda. U Egiptu je novi predsjednik Muhamed Morsi, ispoljio skromne ambicije da se kandiduje za faraona. Tahrir skver je gromko poručio da je još tu. Morsi je morao arhivirati svoj naum.

Događaji liče na naše, posljedice su drastično različite. Ovdje ih, naime, nema. Sem jeden: Crna Gora je vječna i duboko zamrznuta.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi.

Službenici SPO su u srijedu veče, 22. marta, ušli u prostorije Uprave policije – Ministarstva unutrašnjih poslova i tamo izvršili pretres. U toku je analiza pronađenih dokumenata a, nezvanično, najavljena su nova hapšenja.

Nešto ranije, crnogorska policija raspisala je i nacionalnu potragu za komandirom u kotorskoj policiji Ivanom Nikolićem i Markom Novakovićem iz te opštine, ali i Milošem Mišurovićem iz Podgorice.

Da je spisak „prljavih“ policajaca sve duži pokazuje i podatak da je zbog sumnje da su bili dio ekipe osumnjičene za međunarodni šverc narkotika i transport ilegalno stečenog novca, nacionalna potraga raspisana i za službenicima policije Ivanom Stamatovićem i Nebojšom Bugarinom, a ponovljena je i za službenikom Uprave policije Ljubom Milovićem, koji je crnogorskim službama nedostupan još od ljeta 2022. godine.

Sumnje da je kriminal duboko ukorijenjen u ovdašnje službe bezbjednosti ojačane  su prošle nedjelje kada su u akciji koja je pripremana više mjeseci (prema zvaničnom saopštenju), lisice na ruke stavljene službeniku Potražne jedinice iz Podgorice Goranu Stojanoviću  i inspektoru za droge iz Kotora Milanu Popoviću, ali i njihovim nekadašnjim kolegama – bivšem specijalcu Vladimiru Bajčeti, Kotoraninu Mileti Ojdanići, kao i Tihomiri Adžiću iz Podgorice.

U srijedu je i iz Beograda stigla vijest da je Tužilaštvo za organizovani kriminal Republike Srbije podiglo optužnicu protiv devetočlane grupe koja se sumnjiči za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike. Među optuženima (optužnica još nije pravosnažna) nalaze se i pripadnici srpske policije i Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a tužilaštvo u Beogradu tvrdi da je na čelu te grupe bio odbjegli crnogorski policajac Ljubo Milović.

Na spisku osumnjičenih saradnika kotorskih narkoklanova nalazi se i bivši službenik ANB-a Petar Lazović, koji se od ranije nalazi u spuškom zatvoru zbog sumnje da je kao član kriminalne grupe „kavčani“ počinio niz krivičnih djela.

Prema sumnjama SDT-a kriminalnom organizacijom kojoj su pripadali uhapšeni pripadnici crnogorske policije rukovodio je odbjegli šef kavačkog klana Radoje Zvicer. Navodno je na njegov zahtjev policajac Milović okupio oko sebe aktivne i bivše policajce, sa kojima je bio u prijateljskim ili kumovskim vezama tokom službovanja u Kotoru i Podgorici.

Premijer Dritan Abazović, nakon prošlonedeljne akcije, saopštio je da je jedan od uhapšenih „u top pet krijumčara kokaina u Evropi”. Prema novinarskim saznanjima riječ je o Mileti Ojdaniću koji je do prije petnaestak godina službovao u Kotoru. Nakon odlaska iz MUP-a, pišu mediji, rođeni Beranac je jedno vrijeme boravio u Holandiji, a tokom 2020. godine osnovao je firmu Ruža u Tivtu.

Na njegovo ime već dvije decenije registrovana je i firma Džoker u kotorskom naselju Vidikovac, čija je djelatnost – kockanje i klađenje. Mediji su došli do podatka da je Ojdanić bio osnivač i izvršni direktor tivatske kompanije Wynn, koja je u međuvremenu promijenila ime u Cattaro Company Group, a sada je u vlasništvu tivatskog biznismena Rada Arsića, inače kuma optužene nekadašnje predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Iako zvaničnici MUP-a i premijer Abazović tvrde da su aktuelna privođenja i hapšenja policajaca među kojima ima i visokih policijskih funkcionera „plod višemjesečnog rada“ činjenice im ne idu u prilog.

Prije nepunih mjesec dana direktor Uprave policije Dejan Brđanin je predložio, a ministar Adžić prihvatio da se njegovim pomoćnicima Dejanu Kneževiću, Milošu Rakonjcu i Draganu Goroviću produži v.d. mandat za još šest mjeseci, nakon što je isti istekao 23. februara. Da ministar MUP-a nije samo formalno potvrdio prijedlog direktora UP svjedoči to što četvrti predloženi – Dragan Klikovac – nije dobio novi mandat. Teško je povjerovati da su čelni ljudi MUP-a i policije  u tom trenutku imali makar naznake svega što se dešava ovih dana. A valjda bi ih imali da su njihovi operativci zaista radili na raskrinkavanju OKG u crnogorskoj policiji.

 

Ko je uhapšeni policajac Dejan Knežević

„Za svoj dosadašnji rad i ostavrene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u službenoj biografiji uhapšenog pomoćnika direktora UP. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Tadašnji potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića Dritan Abazović je 2021. godine, povodom Dana nezavisnosti, Dejanu Kneževiću uručio zahvalnicu zbog doprinosa Sektora kojim je rukovodio ,,u suzbijanju djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Treba razviti formulu za procjenu uporedivosti imovine, drugih rashoda i prihoda, predloženo je. „Razmotriti uvođenje prava Agencije da traži informacije od stranih organa i istraži mogućnosti za zaključivanje i sprovođenje relevantnih sporazuma sa inostranstvom”, navodi se u analizi.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović Marković više puita je ukazivala na pitanje imovine ovdašnjih  funkcionera u inostranstvu. Gotovo nijedan funkcioner nema prijavljenu imovinu u drugoj zemlji, dok Agencija nema mehanizme da to ispita.

„Gotovo ni u jednom izvještaju javnih funkcionera nećete naći da posjeduje imovinu u inostranstvu. Pa čak ni u Beogradu. Ne pominje se makar ni nekakvo nasljedstvo bilo gdje van Crne Gore, a da ne pričamo o onoj ogromnoj imovini koja je iznešena iz zemlje. Sjetimo se samo onog ‘trasta’ ofšor kompanija predsjednika Mila Đukanovića koji je trebalo da prijavi. Tu su u velikoj mjeri Agenciji vezane ruke“, naglasila je Ćalović Marković.

Ministar bez portfelja i potpredsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić najavio je da će to ubrzo biti omogućeno. Tvrdi da će Ministarstvo pravde uskoro završiti sve potrebne procedure i proslijediti Skupštini na ratifikaciju međunarodni sporazum kojim treba da se operacionalizuje i zaživi program kontrole imovine javnih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Kaže da sporazum treba do omogući regionalnu saradnju u kojoj će države razmjenjivati podatke o imovini funkcionera, a za Crnu Goru je najinteresantnija Srbija koja je prepoznata kao jedna od omiljenih destinacija za sticanje nekretnina.

„Poseban akcenat je na kontroli imovine u Srbiji, jer, kako građani, tako i funkcioneri vole nekretnine u toj državi, a u našem fokusu će sigurno najviše biti Beograd na vodi, krug dvojke, Dedinje, Kopaonik i Zlatibor, ali i druge lokacije, mada se ovi elitni djelovi izdvajaju. Naravno, kontrolisaće se i potencijalna imovina u Sjevernoj Makedoniji, ali ipak računamo da će u fokusu biti Srbija“, pojašnjava Miljanić.

U Skupštini je trenutno aktuelna izmjena važećeg Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se onemogućilo kreativno tumačenje zakona od strane funkcionera i čelnika Agencije, koju trenutno vodi direktorica Jelena Perović – i sama sklona radnjama koje podsjećaju na zloupotrebu moći i konflikt interesa. Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac očekuje da će rad na izmjenama zakona „rezultirati usvajanjem rješenja koja će smanjiti prostor ne samo za koruptivno ponašanje crnogorskih javnih funkcionera, već i biti pravi test političke volje za adekvatnu primjenu zakona, prije svega od strane ASK”.

Milovac naglašava da to treba uraditi „prije svega iz razloga što je i dosadašnja primjena zakona od strane ASK-a pokazala da se korisne nejasnoće u tom propisu prečesto koriste kako bi javni funkcioneri izbjegli očigledno kršenje zakona, prikrivanje imovine i prihoda”.

Očekuje i da će posebna pažnja biti posvećena definisanju toga što je poklon. Agencija trenutnu definiciju tumači na način koji i dalje omogućava funkcionerima da na račun drugih osoba putuju, ljetuju i koriste beneficije zbog svoje javne funkcije, sa ogromnim potencijalom za nedozvoljeni uticaj na njihovo donošenje odluka. „Tako još uvijek ne znamo razloge putovanja i ko je pokrivao troškove neobjašnjenih letova predsjednika Mila Đukanovića i premijera Dritana Abazovića, kojima je ASK povjerovao da se hiljade eura potrošenih na njihova putovanja ne mogu smatrati poklonom”, upozorio je Milovac.

U Crnoj Gori ima gotovo 7.500 javnih funkcionera i državnih službenika koji su dužni da prijavljuju imovinu na osnovu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije i posebnih zakona. Do 20. marta, prema saopštenju Agencije za sprječavanje korupcije, primljeno je oko 1.700 imovinskih kartona. Rok za prijavu je 31. mart.

Kao prihvaćeni standard u većini zemalja koje sprovode preventivne antikorupcijske mjere, obaveza javnih funkcionera da prijavljuju svoje prihode i imovinu je značajan alat u borbi protiv korupcije, kojim se doprinosi jačanju povjerenja građana u javnu upravu. Međutim, uz manjkav zakon i Agenciju koja selektivno koristi svoja ovlašćenja i alate, percepcija korupcije je samo veća.

 

Mijenjanje tablica kao štit od javnosti

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović i zaposleni u toj instituciji imaju običaj da na svom službenom automobilu marke BMW 318 državne registarske oznake mijenjaju civilnim. Takve radnje ranije su koristili službenici drugih institucija kako bi prikrili da službene automobile koriste u privatne svrhe.

Perovićevoj je to dozvolilo Ministarstvo unutrašnjih poslova kako u ASK-u ne bi trpjeli pritisak dijela medija i pojedinih nevladinih organizacija. To stoji u rješenju koje potpisuje Sergej Sekulović, tadašnji ministar, a aktuelni savjetnik premijera Dritana Abazovića za unutrašnju politiku i politički sistem.

Vijesti su ranije objavile da su Perović i njena pomoćnica Nina Paović samo za jedan mjesec, u septembru prošle godine, službenim automobilima prešle više od 6.800 kilometara.

Agencija je još 2016. godine donijela pravilnik o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava. Ova institucija je raspolagala sa pet automobila. Direktorica Perović sebi je dodijelila na 24-časovno korišćenje limuzine BMW 318, a pomoćnici direktora terenac „nisan x-trejl”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

Izlaznost je bila očekivana, posebno ako se poredi sa prethodnim predsjedničkim izborima, dok je činjenica da su građani dominantno ukazali povjerenje kandidatima koji dolaze iz opozicione odnosno vanparlamentarne partije koje time ne drže poluge državnog sistema, direktna poruka parlamentarnoj većini od 2020. i (ne)zadovoljstvo građana načinom na koji su vršili vlast.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

Agencija za sprečavanje korupcije je formalističkim odnosom nastavila da daje legitimitet zloupotrebi javnih resursa u svrhe kampanje, MUP je smanjio transparentnost i inkluzivnost procesa kontrole tačnosti biračkog spiska, a AZLP je svoju ulogu u procesu pronašla u sprečavanju posmatrača da rade svoj posao umjesto u zaštiti ličnih podataka građana.

Ustavni sud ni sa novoizabranim članovima nije našao način da popravi svoju transparentnost i efikasnost u donošenju politički osjetljivih odluka. Takođe, u dosadašnjem toku izbornog procesa svjedočili smo još jednom talasu dezinformacija, u kome su prednjačili korisnici društvenih mreža i marginalni portali iz regiona. Zakonska zabrana objavljivanja istraživanja javnog mnjenja dovela je do toga da nam umjesto metodološki utemeljenih istraživanja kredibilnih agencija koja služe informisanju građana, lažne podatke i istraživanja serviraju izmišljene parapolitičke organizacije i partijski dezinformatori. Iako smo u predizbornom periodu vidjeli i prijetnje i napade na kandidate, izborni dan je protekao mirno i uz valo malo proceduralnih nepravilnosti. Nadamo se da će tako i ostati. Pozitivni pomak u procesu je i to što je DIK unaprijedila svoju transparentnost. Iz svega ovoga je jasna neophodnost što skorije izborne reforme, koja treba da dovede do depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, sređivanja biračkog spiska, uvođenja reda u finansiranje kampanja, bolju zaštitu biračkog prava. Da li će do nje doći zavisi od „političke volje“, magične sintagme koja se uvijek nekako ispriječi svakom napretku Crne Gore.

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad. Iako ovaj program opozicija vidi kao neodrživu i populističku makroekonomsku politiku, povećanje minimalne zarade sa 220 na 450 EUR i povećanje prosječne zarade u Crnoj Gori od 100 EUR uvećalo je horizont očekivanja građana od političke elite. Izbori su, dakle, donijeli promjenu ključne političke paradigme koja će cijeli politički spektar usluga povući ka ljevici i artikulaciji klasnih tema i razlika. Ipak, očekivanja građana, kao i obećanja kandidata nisu realna s obzirom na ustavna ovlašćenja predsjednika.
Nije isključeno da je došlo i do tzv. strateškog glasanja: dio birača Demokrata i Demokratskog fronta dali su podršku Milatoviću budući da on, zbog ideološkog i političkog profila, kao novo lice politike, ima veće šanse da u drugom krugu pobijedi Đukanovića. Zato izbore i možemo čitati kao kraj duge epohe vlasti Demokratske partije socijalista, koja od gubitka vlasti 2020. godine trpi poraze na lokalnim izborima, a reforme i restruktutiranje liderstva ove partije čini se neminovnim rješenjem za najjaču opozicionu partiju. Odlazak Đukanovića sa vlasti značio bi otvaranje mogućnosti da se izađe iz kohabitacije koja čini politički sistem disfunkcionalnim i stvaranje prostora za konsolidaciju stabilnije većine za buduću izvršnu vlast u Crnoj Gori.
Predsjednik, prema Ustavu, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, vrhovni je komandant Vojske, učestvuje u diplomatskim poslovima zemlje i njegove su funkcije dosta ceremonijalnog karaktera. Dakle, sa te pozicije nije moguće značajnije usmjeriti unutrašnji i spoljašnji kurs Crne Gore, što znači da bi smjena ove komponente izvršne vlasti imala uticaj uglavnom na unutrašnje političke procese i reforme i nikako ne može negativno uticati na spoljnu politiku zemlje.

 

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

Da su to shvatili u Demokratskoj partiji socijalita, svoga lidera bi sačuvali, a ‘iznjedrili’ bi nekoga ko bi govorio ,,iz glave cijela naroda”, a to, u crnogorskom slučaju, može jedino biti neko koga će svi etnički i politički entiteti doživljavati makar kao dalju svojtu. Da su to shvatili u Demokratskom frontu, ne bi nabrzaka uvalili Andriji Mandiću ulogu pomiritelja, izlažući ga opasnosti od javnog sprdanja od strane onih koji su trebali da glasaju za njega. Da su to shvatili u Demokratama Crne Gore, našli bi nekoga koga bi ‘časti mi’ Bečić podržao svim srcem, a taj neko bi trebao da se na to ‘časti mi’ odaziva svojim prepoznatljivim iskustvom nepartijskog pomiritelja i ‘svedržitelja’. Uspjeh Jakova Milatovića bi, pored ostalog, mogao da bude rezultat upravo tog njegovog odmaka od partijskog identiteta i nagovještaja da bi on mogao biti predsjednik čije su mane većini podnošljive.

 

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

Ukratko, može se slobodno zaključiti da je Milatović imao više sreće nego političke mudrosti da kompletnu situaciju okrene u svoju korist. Tome je najviše doprinijela druga strana i udruženi napori predstavnika DPS-a i DF-a u Državnoj izbornog komisiji koji su učinili sve kako bi u drugom krugu vidjeli duel (zapravo duet) Đukanović-Mandić. To bi bila utakmica iz koje bi Đukanović vjerovatno izašao kao pobjednik, a Andrija Mandić kao novi lider opozicije čime bi oba ova političara mogla da nastave svoj politički život. Win-win situacija za sve, osim za građane.

Sve ono što se dešavalo u vezi sa kandidaturom Spajića i očiglednog prekoračenja ovlašćenja DIK-a u tom slučaju, vjerovatno je po inerciji poguralo određeni broj glasova ka kanditatu PES-a, pa čak i onih koji su bili voljni da pređu preko nesporne činjenice da je Spajić u kontinuitetu obmanjivao crnogorsku javnost u vezi sa svojim državljanstvom.

 

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku. Svijedoci smo da drugim gubitnicima izbora, kako sad, tako ranije, to ne pada na pamet. Prvi krug izbora je bio relativno korektan i miran, što drugi, uvjeren sam, neće biti. Najavljenom podrškom svih partija avgustovske većine Milatoviću za drugi krug, po ocjeni skoro svih analitičara, on ima nedostižnu prednost. Ne dijelim njihovo mišljenje, smatram da će drugi krug biti mnogo neizvjesniji nego se pretpostavlja, da Milatović svakako ima blagu prednost, ali da se Đukanović neće lako dati. Mislim da je podrška Milatoviću od dijela lidera partija neiskrena, da oni u Pokretu Evropa sad prije svega vide konkurciju, opasnu za njih i njihove partije, koje su u stvari njihova lična, profitabilna preduzeća, stoga je pitanje kakvu će internu poruku prenijeti svojim glasačima i simpatizerima. Uz to, računam da će u drugom krugu Đukanović upotrijebiti prljav novac za „kupovinu“ dijela glasača, te da će mobilisati manjinske narode da mu daju podršku koja je u prvom krugu bila mnogo manja od očekivane. Lično, nemam povjerenja ni u jednog ni u drugog kandidata, niti njihove partije, stoga ću, kao i u prvom krugu, neizlaskom na njih iskazati svoj stav. PES smatram populističkim i kleronacionalističkim pokretom, a što mislim o DPS-u i Đukanoviću bezbroj puta sam javno saopštio.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo