Povežite se sa nama

MONITORING

Sto hiljada razloga za otpor

Objavljeno prije

na

Sredinom januara sljedeće godine znaće se da li će afera Telekom dobiti sudski epilog u Njujorku ili će se tamošnji federalni sud proglasiti nenadležnim i odustati od slučaja.

Ukoliko se njujorški sud proglasi nenadležnim sve su prilike da će i afera Telekom, kao i druge koje vode do samog vrha, do Mila Đukanovića i njegovih, završiti u slijepoj ulici: u ladicama crnogorskog tužilaštva koje je tu aferu pokopalo još 2007, kada je Vesna Medenica, tada državna tužiteljica, ustvrdila da korupcije prilikom privatizacije Telekoma nije bilo.

Istim putem nastavila je i tužiteljica Ranka Čarapić. Ima godina otkako tužilaštvo navodno čeka spise američkih kolega koji ne samo da tvrde da su crnogorski zvaničnici primili mito Mađar Telekoma prilikom privatizacije državne telekomunikacione kompanije, već i znaju kome je mito otišao. To je nedavno saopštila njujorška Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) koja je utvrdila korupciju. Tužilaštvo je prošlog mjeseca, javili su mediji, dobilo spise od Mađara, u kojima ,,nijesu našli dokaze za korupciju”. Zašto su dokaze tražili u Mađarskoj umjesto u Njujorku gdje je korupcija utvrđena, nijesu pojasnili.

I kao u svakoj priči o sumnjivim poslovima familije, opet će biti kažnjeni mediji, kritičari i svjedoci, oni koji ne pokrivaju oči pred očiglednim.

Familija zavodi red. Kazna neće čekati da sudija Ričard Salivan 17. januara sljedeće godine razmotri argumente SEC koja smatra da je njujorški sud nadležan i zbog toga što je koruptivno ponašanje Mađar Telekoma oštetilo američke investitore.

Prethodne sedmice je na adresu Monitora stigla tužba Ane Kolarević, Đukanovićeve sestre, čije se ime prepoznaje među onima koji su, kako tvrde Amerikanci, primili mito prilikom privatizacije Telekoma. Ona je nešto ranije, a tek što je Đukanović po sedmi put postao novi premijer, tužbe adresirala i na Vijesti i Dan, jer su izvještavali o aferi Telekom. Advokatica od sva tri medija traži po 100 hiljada eura. Visoki iznos je u maniru vladajuće familije, još jedan pokušaj da se finansijski unište mediji koje ne kontrolišu.

SEC, poznato je, trojicu bivših rukovodilaca Mađar Telekoma tereti da su sa 7, 3 miliona eura podmitili crnogorske zvaničnike, sestru jednog visokog funkcionera (čitaj Ana Kolarević) i menadžere Telekoma kako bi Mađari nakon kupovine državnog, većinskog paketa akcija Telekoma, došli i do paketa manjinskih akcija crnogorske telekomunikacione kompanije. To im je jedino mogao omogućiti Đukanović.

SEC u posljednjem obrazloženju upućenom njujorškom sudu navodi da su trojica optuženih ,,znali ili vjerovali da će čitav ili dio novca biti uplaćen crnogorskim državnim zvaničnicima”. Monitor je više puta pisao da je najveći dio novca od 7,3 miliona eura otišao na račune dvije of-šor kompanije koje su povezane sa Đukanovićevim prijateljem, crnogorskim tajkunom Duškom Kneževićem. Manji dio novca legao je na račun kompanije Sigma inter corp, odnosno na račun advokatske kancelarije Ane Kolarević.

Zabrinutost zbog tužbi Ane Kolarević protiv medija izrazio je ove sedmice i Evropski parlament. Tužbe opravdano privlače pažnju domaće i strane javnosti, ocijenila je za Monitor Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava. ,,Nesporno je opravdan javni interes koji prati slučaj korupcije crnogorskih zvaničnika u privatizaciji Telekoma, jer je davalac mita tu korupciju priznao i pristao da zbog toga plati ogromnu kaznu”, ocijenila je ona.

,,Ostaje da sudovi pažljivo provjere tekstove i utvrde da li je napisano nešto bez opravdanog razloga, na način protivan dužnoj novinarskoj pažnji. Problem je što standard dužne novinarske pažnje iz prakse Evropskog suda za ljudska prava nije definisan u crnogorskim zakonima, pa čak ni u Kodeksu crnogorskih novinara pa će zbog toga biti neophodno da sudije neposredno primijene praksu suda u Strazburu”, kaže direktorica Akcije za ljudska prava. Ona smata da bi trebalo ozbiljno razmotriti predlog da krivično djelo korupcije ne zastarijeva, kako bi neki budući policajci i tužioci mogli da se jednog dana pozabave slučajevima za koje nije pronađeno dokaza.

No, Ana Kolarević Monitor ne tuži samo zbog toga što je svjedočio o aferi Telekom. Ona naš nedjeljnik tuži i zbog tekstova koji se odnose na druge sumnjive poslove, i njene i braćine. Ona je tako tužila naš nedjeljnik između ostalog i zbog teksta o ocjeni Amerikanaca da je Crna Gora mafijaška država. Prosto, ne dopada joj se porodični profil porodice Đukanović u našem nedjeljniku.

Slučaj Telekom nije jedini slučaj koji vodi do Đukanovića a koji ovdašnje pravosuđe nije rasvijetlilo i kaznilo odgovorne, a u kom su kažnjeni svjedoci. I ovdje, kao i u slučaju deportacija bosanskih izbjeglica 1993, zločin postoji ali krivaca nema. Crnogorsko pravosuđe krajem prošlog mjeseca oslobodilo je devetoricu pripadnika policije koji su bili optuženi za taj zločin. O tome da je slučaj deportacija od početak guran pod tepih, iz samo jednog razloga – abolicije Mila Đukanovića, Monitor je već pisao.

Zbog tekstova da je Đukanović jedan od najodgovornijih za taj zločin, državna Pobjeda je u kontinuitetu pisala najprljavije tekstove o novinarima, direktorima i urednicima Monitora. U tim tekstovima osnovni tužilac nije našao ništa sporno. A svjedok tog zločina Slobodan Pejović, penzionisani policajac koji je prvi progovorio o tom zločinu, pretrpio je razne pritiske: od uništavanja imovine, preko sudskih procesa za klevetu do filma u kom je ovaj hrabri policajac predstavljen kao zločinac.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a za Monitor podsjeća da su brojni primjeri dokazanih afera i da je samo MANS prethodne sedmice javnosti prezentovao dokazni materijal za skoro 500 krivičnih prijava koje je podnio u posljednih pet godina.

,,Brojni slučajevi, počev od gradonačelnika, ministara, kontraverznih biznismena poput Veska Barovića, Dragana Brkovića i Aca Đukanovića, pa sve do individua poput Šarića, Kalića, Keljmendija i Brana Mićunovića koje je MANS istraživao, još uvijek skupljaju prašinu u fiokama Ranke Čarapić”, kaže Milovac. Većina tih prijava, ne samo da nije procesuirana, kaže on, nego je MANS došao pod udar sistema i onih koje taj sistem štiti upravo zbog toga što je uspijevao da razobliči brojne korupcionaške poslove.

On podsjeća da tužilaštvo umjesto da procesuira afere istražuje odakle MANS-u podaci i kako su mediji o tome izvještavali. ,,To je očigledno podstrek za one koji se povezuju sa takvim aferama da pred crnogorskim sudovima podnose tužbe zbog navodnih duševnih bolova. MANS je proteklih godina bio predmet brojnih sudskih sporova za naknadu štete, koji su imali za cilj da nas zastraše i obeshrabre u daljoj borbu protiv korupcije. I dok su za istragu slučajeva koji uključuju sam vrh vlasti potrebne godine, privatne tužbe protiv medija i nevladinih organizacija se procesuiraju po hitnom postupku i u suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu”, kaže Milovac.

On ne vjeruje da u crnogorskom tužilaštvu postoji neko ,,ko se ne bi ‘libio’ da udari na Prvog brata ili Prvu sestru”.

To tužilaštvo utvrđuje je li bilo političke korupcije u Nikšiću, dirigovane od strane DPS-a i njihovog šefa Mila Đukanovića.

Ima li iko ko vjeruje da će ako u Njujorku zatvore slučaj, istina o tome biti raspletena ovdje?

Ima li iko ko vjeruje da je Ana Kolarević nevina žrtva medija koji su krivi jer nijesu ćutali? Kazne od sto hiljada eura služe da bi ih ućutkali. Da bi profil porodice Đukanović u javnom albumu bio poput onog u Pobjedi. To je sto hiljada razloga za otpor nedodirljivima.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo