Povežite se sa nama

MONITORING

Prijatelji pišu, prijatelji brišu

Objavljeno prije

na

Zamislite lica onih koji bi iz ranih devedesetih, dok se krvlju topila Bosna a ljudi ubijani samo zbog imena, vremeplovom stigli u 2012. godinu. A tamo Milu Đukanoviću, premijeru crnogorske ratne vlade, koji je ,,omrznuo i šah zbog šahovnice” i vatreno govorio da je ,,Milošević nešto najbolje što nam se dogodilo” , u Bosni uručuju nagradu za doprinos multietničkom skladu u regionu.

Nevjerica? Bijes?

Baš to se dešava. Redakcija banjalučkih Nezavisnih novina dodijelila je ove sedmice Đukanoviću nagradu, proglašen je za ličnost 2012. godine.

U obrazloženju zašto su odlučili da Đukanovića izaberu za ličnost godine, redakcija Nezavisnih novina podsjeća da je crnogorski premijer ,,jedan od evropskih rekordera po broju godina na vlasti i najmlađi premijer u Evropi”. Ako nastavi da vlada još koju deceniju, po tom kriterijumu, zaslužiće Nobelovu nagradu.

Premijer pod kojim je izvršen zločin deportacija bosanskih izbjeglica nagradu je primio zbog politike koja je dovela do multietničkog sklada. ,,Crna Gora je zahvaljujući politici koju je vodio i vodi pozitivan primjer multietničkog sklada, što je bio jedan od brojnih razloga zbog kojih mu je pripalo priznanje koje tradicionalno dodjeljuju Nezavisne”. Čudo jedno, zaboravili su da ga nagrade za nemjerljiv doprinos junačkom srpskom oslobađanju Srebrenice i nastanku RS, u svoj svojoj etničkoj čistoti.

Za lakše razumijevanje: Nezavisne novine su u direktnoj vezi sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, Đukanovićevim kolegom i jaranom.

Osnovalo ih je je krajem 1995. preduzeće Igokea iz Laktaša, u Dodikovom vlasništvu, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN). U rješenju o upisu Nezavisnih novina u registar navodi se da „programska koncepcija lista obuhvata afirmaciju strateških interesa srpskog naroda i ujedinjenja Republike Srpske sa maticom”. Prvi glavni i odgovorni urednik lista bio je Miloradov brat Goran.

Vlasnik Nezavisnih novina sada je Željko Kopanja, Dodikov prijatelj i bivši poslovni partner. Prema istraživanju CIN-a Vlada RS je u protekle tri godine sa 3,9 miliona KM sufinansirala pet dnevnih i sedmičnih listova, a više od polovine tog novca otišlo je medijima u vlasništvu Kopanje, a ponajviše Nezavisnim novinama. Nakon što je Vlada pripomogla Nezavisne, ta novina je otvoreno stala na stranu Dodika ,,predstavljajući ga kao branioca interesa i borca za nezavisnost RS koji se hrabro suprotstavlja Federaciji BiH”.

,,Nagrada Nezavisnih novina je, najkraće rečeno, politički mainstream. Teško je biti predsjednik nekog prostora unutar ex YU, a ne dobiti nagradu Nezavisnih novina. Naravno, ukoliko se ne radi o predsjedniku Kosova. Nezavisne novine i njihov osnivač g. Kopanja su u određenim periodima činili značajne pomake na pomirenju unutar BiH, što je plus u ocjeni njihovog kredibiliteta. S druge strane, njihov kredibilitet i nezavisnost se dovode u pitanje zbog bliskih prijateljskih veza između g. Kopanje i g. Dodika”, objašnjava za Monitor novinar Bojan Bajić.

Bajić napominje da javnost u BiH nema detaljan uvid u efekte Đukanovićeve politike u Crnoj Gori. ,,Đukanovićevi prvobitni grijesi dok je bio blizak Slobodanu Miloševića su uglavnom oprošteni od BH javnosti, čemu je presudno doprinio sam Đukanović, jer je činio konkretne poteze i vodio PR u pravcu rebrendiranja u odnosu na slike koje se vežu za bombardovanje Dubrovnika, rat, zločine i sve što ide uz to”. Zbog nedostatka informacija, kaže Bajić, Đukanovića van granica percipiraju kao neku vrstu balkanskog Berluskonija: ,,Privlači pažnju, bogat je, ima stila i stalno pobjeđuje”.

,,Ličnost godine je priznanje koje zaslužuju oni koji su se istakli u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, oni koji odluke donose za građane a ne lične interese, oni koji teže transparentnosti. Crna Gora je daleko od toga”, prokomentarisala je za Monitor Đukanovićevu najsvježiju nagradu Miranda Patrucić, novinarka CIN-a.

Đukanović odavno radi na ,,pranju” ratne biografije. Nagrada koja je sada stigla iz Banja Luke nije jedina kojom su ga tokom posljednjih nekoliko godina ovjenčali prijatelji iz regiona. Posljednju, ključeve Maribora, dobio je od svog prijatelja Franca Kanglera, gradonačelnika tog slovenačkog grada koji se nakon protesta građana i optužbi za korupciju morao povući s funkcije.

Za ličnost godine Đukanovića je svojevremeno, 2006, proglasio i Dnevni avaz, list u vlasništvu Đukanovićevog prijatelja Fahrudina Radončića, sada ministra bezbjednosti BiH. Radončić je prije nego je izabran na tu funkciju bio u pregovorima sa crnogorskom Vladom oko kupovine državne Pobjede, a još se ne zna kako će se taj posao završiti.

Iz Sarajeva nagrade Đukanoviću i njegovima samo stižu. Predstavnici sarajevskog Udruženja građana Isa beg Ishaković nedavno su uručili nagradu bivšem crnogorskom premijeru, Đukanovićevom kadru, Igoru Lukšiću. Pripadnici bošnjačka dijaspore i čitaoci veb magazina Bošnjaci.net iz Amerike, Kanade i Evrope saopštili su tada da su razočarani i poniženi. „Ta nagrada ukazuje da logistika genocidnog i mafijaškog režima Mila Đukanovića i u Sarajevu odrađuje najprljavije poslove, a tiču se pranja krvave i sramne prošlosti Crne Gore i njenog diktatora koji je u periodu 1992-1995. godine sa Miloševićevom Srbijom vodio genocidnu agresiju na BiH i Bošnjake.”

Đukanovića i njegovog partijskog saborca i autora krilatice ,,rat za mir” nagradom mira je u Sarajevu ovjenčala i Internacionalna Liga humanista prije nekoliko godina. Tada je devetnaest istaknutih crnogorskih naučnih, kulturnih i javnih radnika zatražilo od Vaclava Havela da se distancira od nagrade Internacionalne lige.

Oni su u protestu ILH naveli da ,,dodjeljivanje nagrada za mir i humanizam Đukanoviću i Maroviću predstavlja uvredu žrtvama rata, jer su oni od 1990. do 1997. godine slijedili politiku Slobodana Miloševića čiji su rezultati zločini i stotine hiljada mrtvih i izbjeglih na prostoru bivše SFRJ”.

Nagrade IHL, koju su ranije dobili, tada su se odrekli Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata u BiH, i sarajevski univerzitetski profesor Zdravko Grebo. Univerzitetski profesor iz Podgorice Milan Popović je napustio ILH iz istih razloga.

Bakira Hasečić je učesnicima prve međunarodne konferencije u organizaciji Internacionalne lige humanista u Budvi, na kojoj su dodijeljene nagrade, poručila da ne stavljaju svoj autoritet u službu pranja ratnohuškačkih biografija Đukanovića i Marovića.

U Budvu, na konferenciju, nijesu došli bivši predsjednici Češke, Makedonije i Slovenije Vaclav Havel, Kiro Gligorov i Milan Kučan. Ceremoniju su ignorisali predstavnici diplomatskog kora i brojni najavljeni uvaženi gosti iz regiona. Dolazak u Budvu otkazala je predsjednica Lige Sonja Štiglbauer. Đukanović i Marović doživjeli su težak poraz. Tada je Đukanović onih devetnaest potpisnika nazvao sramotni ljudi i dao znak za hajku protiv krtičara.

Taj je slučaj pokazao da njegova mašina za pranje biografije nije svemoćna. Toliki broj nagrada koje prijatelji dodjeljuju Đukanoviću mirotvorcu, pokazuju koliko se on u stvari panično plaši onih koji odbijaju da zaborave njegov doprinos trijumfu zla na prostoru bivše Jugoslavije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo