Povežite se sa nama

MONITORING

Prijatelji pišu, prijatelji brišu

Objavljeno prije

na

Zamislite lica onih koji bi iz ranih devedesetih, dok se krvlju topila Bosna a ljudi ubijani samo zbog imena, vremeplovom stigli u 2012. godinu. A tamo Milu Đukanoviću, premijeru crnogorske ratne vlade, koji je ,,omrznuo i šah zbog šahovnice” i vatreno govorio da je ,,Milošević nešto najbolje što nam se dogodilo” , u Bosni uručuju nagradu za doprinos multietničkom skladu u regionu.

Nevjerica? Bijes?

Baš to se dešava. Redakcija banjalučkih Nezavisnih novina dodijelila je ove sedmice Đukanoviću nagradu, proglašen je za ličnost 2012. godine.

U obrazloženju zašto su odlučili da Đukanovića izaberu za ličnost godine, redakcija Nezavisnih novina podsjeća da je crnogorski premijer ,,jedan od evropskih rekordera po broju godina na vlasti i najmlađi premijer u Evropi”. Ako nastavi da vlada još koju deceniju, po tom kriterijumu, zaslužiće Nobelovu nagradu.

Premijer pod kojim je izvršen zločin deportacija bosanskih izbjeglica nagradu je primio zbog politike koja je dovela do multietničkog sklada. ,,Crna Gora je zahvaljujući politici koju je vodio i vodi pozitivan primjer multietničkog sklada, što je bio jedan od brojnih razloga zbog kojih mu je pripalo priznanje koje tradicionalno dodjeljuju Nezavisne”. Čudo jedno, zaboravili su da ga nagrade za nemjerljiv doprinos junačkom srpskom oslobađanju Srebrenice i nastanku RS, u svoj svojoj etničkoj čistoti.

Za lakše razumijevanje: Nezavisne novine su u direktnoj vezi sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, Đukanovićevim kolegom i jaranom.

Osnovalo ih je je krajem 1995. preduzeće Igokea iz Laktaša, u Dodikovom vlasništvu, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN). U rješenju o upisu Nezavisnih novina u registar navodi se da „programska koncepcija lista obuhvata afirmaciju strateških interesa srpskog naroda i ujedinjenja Republike Srpske sa maticom”. Prvi glavni i odgovorni urednik lista bio je Miloradov brat Goran.

Vlasnik Nezavisnih novina sada je Željko Kopanja, Dodikov prijatelj i bivši poslovni partner. Prema istraživanju CIN-a Vlada RS je u protekle tri godine sa 3,9 miliona KM sufinansirala pet dnevnih i sedmičnih listova, a više od polovine tog novca otišlo je medijima u vlasništvu Kopanje, a ponajviše Nezavisnim novinama. Nakon što je Vlada pripomogla Nezavisne, ta novina je otvoreno stala na stranu Dodika ,,predstavljajući ga kao branioca interesa i borca za nezavisnost RS koji se hrabro suprotstavlja Federaciji BiH”.

,,Nagrada Nezavisnih novina je, najkraće rečeno, politički mainstream. Teško je biti predsjednik nekog prostora unutar ex YU, a ne dobiti nagradu Nezavisnih novina. Naravno, ukoliko se ne radi o predsjedniku Kosova. Nezavisne novine i njihov osnivač g. Kopanja su u određenim periodima činili značajne pomake na pomirenju unutar BiH, što je plus u ocjeni njihovog kredibiliteta. S druge strane, njihov kredibilitet i nezavisnost se dovode u pitanje zbog bliskih prijateljskih veza između g. Kopanje i g. Dodika”, objašnjava za Monitor novinar Bojan Bajić.

Bajić napominje da javnost u BiH nema detaljan uvid u efekte Đukanovićeve politike u Crnoj Gori. ,,Đukanovićevi prvobitni grijesi dok je bio blizak Slobodanu Miloševića su uglavnom oprošteni od BH javnosti, čemu je presudno doprinio sam Đukanović, jer je činio konkretne poteze i vodio PR u pravcu rebrendiranja u odnosu na slike koje se vežu za bombardovanje Dubrovnika, rat, zločine i sve što ide uz to”. Zbog nedostatka informacija, kaže Bajić, Đukanovića van granica percipiraju kao neku vrstu balkanskog Berluskonija: ,,Privlači pažnju, bogat je, ima stila i stalno pobjeđuje”.

,,Ličnost godine je priznanje koje zaslužuju oni koji su se istakli u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, oni koji odluke donose za građane a ne lične interese, oni koji teže transparentnosti. Crna Gora je daleko od toga”, prokomentarisala je za Monitor Đukanovićevu najsvježiju nagradu Miranda Patrucić, novinarka CIN-a.

Đukanović odavno radi na ,,pranju” ratne biografije. Nagrada koja je sada stigla iz Banja Luke nije jedina kojom su ga tokom posljednjih nekoliko godina ovjenčali prijatelji iz regiona. Posljednju, ključeve Maribora, dobio je od svog prijatelja Franca Kanglera, gradonačelnika tog slovenačkog grada koji se nakon protesta građana i optužbi za korupciju morao povući s funkcije.

Za ličnost godine Đukanovića je svojevremeno, 2006, proglasio i Dnevni avaz, list u vlasništvu Đukanovićevog prijatelja Fahrudina Radončića, sada ministra bezbjednosti BiH. Radončić je prije nego je izabran na tu funkciju bio u pregovorima sa crnogorskom Vladom oko kupovine državne Pobjede, a još se ne zna kako će se taj posao završiti.

Iz Sarajeva nagrade Đukanoviću i njegovima samo stižu. Predstavnici sarajevskog Udruženja građana Isa beg Ishaković nedavno su uručili nagradu bivšem crnogorskom premijeru, Đukanovićevom kadru, Igoru Lukšiću. Pripadnici bošnjačka dijaspore i čitaoci veb magazina Bošnjaci.net iz Amerike, Kanade i Evrope saopštili su tada da su razočarani i poniženi. „Ta nagrada ukazuje da logistika genocidnog i mafijaškog režima Mila Đukanovića i u Sarajevu odrađuje najprljavije poslove, a tiču se pranja krvave i sramne prošlosti Crne Gore i njenog diktatora koji je u periodu 1992-1995. godine sa Miloševićevom Srbijom vodio genocidnu agresiju na BiH i Bošnjake.”

Đukanovića i njegovog partijskog saborca i autora krilatice ,,rat za mir” nagradom mira je u Sarajevu ovjenčala i Internacionalna Liga humanista prije nekoliko godina. Tada je devetnaest istaknutih crnogorskih naučnih, kulturnih i javnih radnika zatražilo od Vaclava Havela da se distancira od nagrade Internacionalne lige.

Oni su u protestu ILH naveli da ,,dodjeljivanje nagrada za mir i humanizam Đukanoviću i Maroviću predstavlja uvredu žrtvama rata, jer su oni od 1990. do 1997. godine slijedili politiku Slobodana Miloševića čiji su rezultati zločini i stotine hiljada mrtvih i izbjeglih na prostoru bivše SFRJ”.

Nagrade IHL, koju su ranije dobili, tada su se odrekli Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata u BiH, i sarajevski univerzitetski profesor Zdravko Grebo. Univerzitetski profesor iz Podgorice Milan Popović je napustio ILH iz istih razloga.

Bakira Hasečić je učesnicima prve međunarodne konferencije u organizaciji Internacionalne lige humanista u Budvi, na kojoj su dodijeljene nagrade, poručila da ne stavljaju svoj autoritet u službu pranja ratnohuškačkih biografija Đukanovića i Marovića.

U Budvu, na konferenciju, nijesu došli bivši predsjednici Češke, Makedonije i Slovenije Vaclav Havel, Kiro Gligorov i Milan Kučan. Ceremoniju su ignorisali predstavnici diplomatskog kora i brojni najavljeni uvaženi gosti iz regiona. Dolazak u Budvu otkazala je predsjednica Lige Sonja Štiglbauer. Đukanović i Marović doživjeli su težak poraz. Tada je Đukanović onih devetnaest potpisnika nazvao sramotni ljudi i dao znak za hajku protiv krtičara.

Taj je slučaj pokazao da njegova mašina za pranje biografije nije svemoćna. Toliki broj nagrada koje prijatelji dodjeljuju Đukanoviću mirotvorcu, pokazuju koliko se on u stvari panično plaši onih koji odbijaju da zaborave njegov doprinos trijumfu zla na prostoru bivše Jugoslavije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo