Povežite se sa nama

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Korak 

Objavljeno prije

na

Pitali smo: Šta znači IBAR za Crnu Goru ?

 

 

DEJAN MILOVAC, MANS:
Iskorak, ali i izgovor za loša zakonska rešenja

Izvjesno dobijanje IBARa će predstavljati iskorak u evropskim integracijama Crne Gore i ponovno pokretanje procesa koji bi trebalo da doprinese izgradnji institucija koje će konačno obezbijediti snažniju vladavinu prava.

Međutim, već u ovoj fazi tog procesa, njegovi pojedini djelovi se sasvim otvoreno koriste od strane dijela izvršne vlasti za uvođenje loših zakonskih rješenja u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ovo se u prvom redu odnosi na Ministarstvo pravde i ministra Andreja Milovića koji istrajava na zatvorenom procesu izrade najvažnijih zakona, na šta je upozoren i od strane Venecijanske komisije. Bojim se da ćemo pod izgovorom potrebe da se donesu brza rjeŝenja, zapravo dobiti ona loša koja će se kasnije braniti upravo tzv “IBAR pečatom” i za čije će izmjene trebati mnogo viŝe napora i politiĉke volje.

U svakom sluĉaju IBAR jeste pozitivan signal za Crnu Goru, ali nikako ne bi smio da bude shvaćen kao poruka da će ostatak puta ka EU biti lakŝi i jednostavniji.

 

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR:
Reforme kad prođe veselje

IBAR za Crnu Goru znači jasnu političku poruku EU da postoji u ovom trenutku spremnost da se proces integracije Zapadnog Balkana drži živim.
Dobijanje IBARa je posljedica geopolitičkih okolnosti a ne “nevjerovatnog” učinka onik koji vrše vlast.
Vlada je od prethodne preuzela skoro gotove i pripremljene zakone u oblasti medija i pravosuđa, dok je strategije donijela bez konsultacija i mogućnosti za ozbiljnu debatu.
To znači da će ovi zakoni dobrim dijelom morati odmah da se popravljaju.
Kada prođe veselje i slavlje koje će vlast prikazati kao da smo ušli u EU, doći će do otrežnjenja i moraće da se suštinski uđe u reforme sudskog i tuzilačkog sistema,  da se dovode do presuda postupci protiv kriminalaca.
Moraće da se odmah radi i novi zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, jer zbog sujete a moguće i drugih interesa, Vlada neće prihvati vec gotove predloge opozicionih partija.
IBAR je imao i svoju političku funkciju za potrebe EU koja ja u izbornom cuklusu i bilo im  je jako potrebno da postoji primjer u sferi politike proširenja.
IBAR je mogao da se dobije i prije dvije godine, da je EU tada prihvatila da u vlast moze da uđe DF.
Ono sto prije dvije godine nije bilo dozvoljeno, danas je moguće što pokazuje koliko je proces pristupa EU politički i nije često zasnovan na vrijednostima i principima koje zagovara EU.

 

JOVANA MAROVIĆ, ČLANICA SAVJETODAVNE GRUPE BALKAN U EVROPI:
Motivacija,   ne i garancija  

IBAR, ili izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, za Crnu Goru znači da ulazi u fazu kad može da privremeno zatvara pregovaračka poglavlja koja su spremna za zatvaranje. Po procjenama Vlade, do kraja godine, Crna Gora može zatvoriti i do 10 poglavlja. Isto tako, samim tim što je Evropska komisija/EU procijenila da je Crna Gora ispunila to što se do sada od nje tražilo u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, znači da će definisati završna mjerila u poglavljima 23 i 24, a što će značiti da sa zakonskih i institucionalnih izmjena treba preći na dosljedno sprovođenje svega usvojenog.

Suštinski, Crna Gora treba da pokaže da vladavina prava stvarno funkcioniše i da su institucije snažne i nezavisne da obezbijede pravdu. Dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24 znači i da je cilj, odnosno članstvo u EU, bliži, i, da, ostaje, samo taj jedan korak, iako najteži. Biće još izazova i u drugim poglavljima, ali uz IBAR je jasno da se kraj pregovora nazire.

S jedne strane, to je veliki podstrek i motivacija da se dođe do cilja. S druge strane, IBAR nije garancija da ćemo do cilja i doći, jer će više faktora uticati, ali je za nas najbitnije da mi odradimo svoj dio posla. Otuda, iako tehnički korak u procesu, IBAR znači da Crna Gora zaista ima šansu da se prva priključi EU i tu šansu treba zgrabiti, uz stabilnu, građansku većinu, jasan vanjsko-politički kurs, te neselektivnu pravdu, obezbijediti građankama i građanima život i standarde za koje godinama unazad glasaju.

 

MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS:
Šansa i obaveza 

IBAR prvenstveno znači šansu i motivaciju ali i obavezu da ozbiljno radimo na reformama. Problemi koje imamo sa slabim institucijama ostaju i kroz primjenu strateških akata i zakona kao i ispunjavanje zavrṣ̌nih mjerila možemo postići cilj. To je Crna Gora punopravna članica EU. Najveći rizik za ostvarivanje ovog cilja ostaje neodgovornost donosilaca odluka koji dolaze iz političkih subjekata koji konačno moraju imati veći nivo odgovornosti za javni interes i prestati da partijski afirmišu kao primaran.

Politički subjekti svojim parcijalnim partijskim interesima već deceniju jedu vrijeme potrebno za suṣ̌tinske reforme, inkluzivnost procesa dolaẓ̌enja do normativnih rijeṣ̌enja i ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
Cijelo vrijeme pa i danas imamo politič̣ku krizu i manje ili viṣ̌e nestabilne vlade.
Brisel vidi probleme ali vidi i da je CG ostala na putu spoljnopolitič̣kih prioriteta i želi da nam da ṣ̌ansu.
Brzina kojom Vlada predlaže zakone je zabrinjavajuća kao i činjenica da mnogi od njih nisu imali javnu raspravu. Naravno da će i nakon dobijanja IBARa zahtjevi EU prema CG biti ozbiljni i da će nam trebati ozbiljan ptistup reformama ako želimo da se proces okonča članstvom.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ANALITIČAR:
Podstrek

IBAR znači vraćanje optimizma i fokusa. Nakon dugo vremena vidi se svjetlo na kraju tunela, vraća se vjera da je ulazak u EU moguć.

Završnim mjerilima nećemo dobiti samo mogućnost za zatvaranje drugih poglavlja, već ćemo dobiti i mapu puta kako da izgradimo pristojnu državu. Mora se vratiti povjerenje u institucije, osjećaj građanima da u političkom procesu znače, da politika više ne liči na igru koja nema ili gubi smisao, jer pravila ne postoje, nego da je proces gdje se gradi javno dobro.
Naravno, IBAR i sve što će uslijediti nakon njega ne treba doživjeti kao novu utopiju o nepovratnom putu ka raju na zemlji. Nije EU idealna tvorevina, niti ćemo mi postati savršen kandidat. Drugim riječima moraćemo stalno da razvijamo kritično mišljenje koje će biti u funkciji građenja mostova.
Da zaključim, IBAR je podstrek, šansa i izazov. Na nama je hoćemo li odlučiti da idemo naprijed ili imamo alternativni plan.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo