Povežite se sa nama

MONITORING

Kako DPS i mafija lome Nikšić

Objavljeno prije

na

,,Slikaj člana mafije! Slikaj člana mafije “, uzbuđeno je dovikivao odbornik Demokratskog fronta novinarima u sali nikšićke skupštine pred početak sjednice za koju se već znalo da se neće održati zbog nedostatka kvoruma. Čekalo se da predsjedavajući potvrdi da na sjednicu neće doći odbornici DPSDP koalicije i bivši odbornik Pozitivne Crne Gore Drago Đurović.

Niko se nije usudio da fotografiše vlasnika jednog od nikšićkih lokala za žestoke momke. On je već neko vrijeme stajao na ulaznim vratima, jedinom ulazu kuda bi u skupštinsku salu mogli ući Đurović i ostali odbornici.

Skupštinsko obezbjeđenje je slijegalo ramenima, napominjući da oni garantuju bezbijednost u sali. Mora se priznati – stajanje na ulazu u zgradu SO Nikšić, pa i na mjestu gdje se građanima ne pružaju nikakve administrativne usluge, nije krivično djelo. Ali jeste zanimljiv način da se provede zimsko nikšićko prijepodne.

Đurović je, poznato je, napustio prethodnu sjednicu skupa sa odbornicima vladajućih DPS i SDP, zbog čega, u nedostatku kvoruma, nije ponovljeno glasanje za predsjednika opštine. U prvom krugu, neočekivano, izabrana je kandidatkinja vladajuće koalicije DPSDP Sonja Nikčević, iako opozicija u Nikšiću ima mandat više. Opozicija je tražila da se glasanje ponovi, a taj zahtjev potpisao je i Đurović. No umjesto da glasa, Đurović je skupa sa odbornicima DPS SDP napustio salu.

,,To je bio savršen scenario DPS –a. Niko ne bi saznao šta se desilo i ko je od opozicionih odbornika prešao na drugu stranu, da nijesmo skočili i tražili da se glasanje ponovi, ali da ovoga puta bude javno. Đurović je potom pobjegao iz sale”, kaže za Monitor Nikola Koćalo, predsjednik Inicijalnog odbora Pozitivne Crne Gore u Nikšiću.

Đurović je, prema tvrdnjama više izvora, nakon što je u društvu kolega iz vladajuće koalicije napustio sjednicu, odahnuo baš u kafiću ,,člana mafije” koji je hladno jutro kada je trebalo da se održi posljednja sjednica proveo na ulazu u opštinu, a pored koga bi, da je ipak prelomio, Đurović morao proći.

Pozitivna je podnijela krivičnu prijavu protiv Đurovića zbog političke korupcije.

Sagovornici Monitora kažu da je Đurović primjer finog komšije: tih, miran, uvijek tu da pogura automobil ili pomogne sa cegerima. Ugledni komšija, tvrdi Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene bio je u SAJ jedinicama na Kosovu. Zapošljen je u komunalnoj policiji u kojoj se, tvrde sagovornici Monitora, brižljivo bira kadar lojalan režimu. Prema Privrednom registru, Đurović je osnivač tombole Fleš, registrovane kao NVO.

U Pozitivnoj kažu su mu vjerovali zbog preporuka drugih, ali i zbog toga što je familijarno povezan sa jednim od starih članova Liberalnog saveza.

I dok se čeka odgovor nadležnih organa, premijer Crne Gore Milo Đukanović je potpuno siguran šta se desilo u Nikšiću.

,,Dvoje vaših odbornika promijenilo je dres”, kazao je Đukanović u Skupštini Crne Gore. Da li to Đukanović ima neka saznanja o kojima nije obavijestio nadležne organe i javnost, ne zna se, ali sve su prilike da on ne sumnja da se radi o ,,preletačima”. I da se ne radi samo o Dragu Đuroviću.

Đurović je na mjesto odbornika dospio kao sljedeći na listi Pozitivne, pošto je samo dan prije spornog glasanja tu partiju napustila odbornica Vera Miljanić. Zvanično, ona je partiju napustila zbog neslaganja sa načinom na koji je ta partija vodila postizbornu politiku. Ona se, tvrde izvori Monitora, zalagala da se poslije izbora pregovora i sa DPS-om i ne bježi od ponavljanja izbora, što su joj u vrhu partije u Nikšiću zamjerali.

Pozitivna i Demokratski front su uspjeli da se dogovore o koaliciji u Nikšiću baš tog jutra kada se desio obrt u skupštinskoj sali.

,,Član mafije” , pri tom, nije jedini nepozvani gost u zgradi SO Nikšić tokom posljednjih skupštinskih zasjedanja. Prvoj sjednici, kada je na iznenađenje opozicije izabran kandidat vladajuće koalicije, prisustvovala su i dva policajca u civilu. Načelnik CB Nikšić neubjedljivo je pojasnio da su oni obezbjeđivali neki drugi skup i da su se tu slučajno našli, zbog buke. Iz Pozitivne su medijima dostavili snimke na kojima se, kako tvrde, nalaze pripadnici tajnih službi. Oni su zatražili da to ispitaju nadležni organi, kao i ko su druge nepoznate osobe koje su se nalazile u skupštinskoj Sali.

Da razne strukture, od državnih do kriminalnih, učestvuju u lomljenju Nikšića, tvrde sagovornici Monitora. Na jednog od odbornika Pozitivne ranije je vršen pritisak od strane osoba iz kriminalnog miljea, potvrdilo je Monitoru više izvora. Vlasnik jedne od uspješnijih nikšićkih kompanija poznat po bogatoj kriminalnoj prošlosti, držao je političke lekcije odborniku Pozitivne uz napomenu da će neko nastradati ako bude koalicije ,,sa Srbima”.

,,Nemam konkretan dokaz, ali se može sumnjati u to da je bilo uticaja kriminalnih grupa. To znači da su nam institucije slabe ili ne funkcionišu”, kaže za Monitor Nikola Koćalo.

Koćalo napominje da je vladajuća koalicija jako zainteresovana da zadrži vlast u Nikšiću. ,,Mislim da žele da sakriju pogubne rezultate o posljednjih deset godina njihove vladavine”. Nezvanično se govori da je dug te opštine i preko 30 miliona eura. Osim velikih zaduživanja, ogromnog viška zaposlenih u administraciji, bivšoj lokalnoj vlasti zamjerali su se i poslovi sa kriminalnim strukturama. Nova vlast imala bi čime da se pozabavi.

,,Očigledna politička korupcija, koja je sprovedena u Nikšiću, sprovedena je po nalogu DPS-a. Poznato je da sitni i krupni kriminalci uživaju podršku vlasti DPS-a i da za to, u određenim momentima, moraju da urade ono što se od njih traži. To je najprimitivnija veza kriminala i vlasti. Ostale veze su mnogo kompleksnije.”, kaže za Monitor odbornik DF Veljko Vasiljević.

On smatra da ovaj slučaj državni organi nijesu u stanju da nepristrasno ispitaju. ,,Rezultat je već poznat, jer tužilaštvo nema kapacitet da bilo šta korisno učini za Crnu Goru”, kaže Vasiljević. ,,Građani Crne Gore znaju da se nijedan slučaj političke izdaje nije desio iz moralnih razloga ili ubjeđenja, već su se svi desili zbog novca ili zbog ucjene.”

Opozicionari u Nikšiću tvrde da su solidarniji nego prije i da neće dozvoliti nove izbore koje vrh DPS-a najavljuje. ,,Došlo je do jačanja međusobnog povjerenja i solidarnost je velika. Novi izbori su besmisleni jer su građani dali svoj sud”, kaže Koćalo.

Istog je mišljenja i Vasiljević: ,,Nikšićka opozicija je konsolidovana. Postigli smo sporazum i sačuvali međusobno povjerenje”.

Konsolidovani su i DPSDP i mafija. Prelomna vremena. Opozicija je na ispitu: mora braniti zajedno sa građanima izbornu pobjedu Nikšića. Poručili su da je za njih jedno prihvatljivo rješenje – izbor Janka Vučinića za predsjednika SO Nikšić. Riječ valja održati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo