Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DUGO PUTOVANJE: Preko Solane do EU

Objavljeno prije

na

mogerini

Ove sedmice Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu otvorila pregovaračko poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija. To znači da naša država do sada ima 31 otvoreno poglavlje, a da su preostala još dva: 8 – konkurencija i 27- životna sredina.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izrazio je očekivanje da bi ona mogla biti otvorena do kraja ove godine, iako je iz crnogorske Vlade ranije poručivano da će poglavlje 27 gotovo izvjesno biti otvoreno u junu.

No, bilo je jasno da se to neće desiti nakon što je visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Federika Mogerini izjavila da će zaštita ulcinjske Solane ostati istaknuta tema u razgovorima EU sa Crnom Gorom, te da će ona predstavljati “važnu prekretnicu u pregovorima sa EU”.

,,Evropska komisija će nastaviti da pažljivo prati sve događaje koje se tiču Ulcinjske solane i njene zaštite”, napisala je ona u odgovoru na pismo koje su joj uputili EuroNatur, BirdLife international, CZIP, MANS i Društvo Martin Schneider-Jacoby.

Iz vladajuće koalicije nije bilo reakcija na ovu izjavu Mogerinijeve, dok su u opoziciji iskazali zadovoljstvo stavovima briselskih zvaničnika, koje su saopštene i u godišnjem Izvještaju o Crnoj Gori.

,,Ukoliko je lošem položaju ulcinjska Solana, kad se o njenom problemu, inače, po pravilu diplomatski uzdržane međunarodne adrese, ovog puta izjašnjavaju sa, za svakog,vidljivom posebnom zainteresovanošću, o kojoj svjedoče i snažne formulacije koje je upotrijebila gospođa Mogerini, poput one da će Solana biti prekretnica. Smatramo da ovakvu poruku oni koji se za to imaju smatrati nadležnim moraju shvatiti kao sasvim jasno upozorenje da nam se kao društvu u procesu priključenja EU neće gledati kroz prste ni u jednoj oblasti, posebno ne u tako važnoj kao što jeste zaštita životne sredine. I to je dobro”, kazali su u Demokratskoj Crnoj Gori.

Navode da pismo Mogerinijeve posebno „ohrabruje i pruža nadu da, ipak, sva prirodna bogatstva kojima naša država raspolaže nijesu prepuštena na milost i nemilost onih koji u višegodišnjem periodu njom loše upravljaju, dovodeći njen opstanak u opasnost”.

Konstatujući da je Solana i da¬lje u kan¬dža¬ma do¬ma¬ćih taj¬ku¬na ko¬je po¬li-tič¬ki šti¬ti Vla¬da Cr¬ne Gore, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kaže da za sve ovo vri¬je¬me ona svakodnev¬no pro¬pa¬da, što je ka¬ta¬stro¬fa i poniža¬va¬ju¬će za ze¬mlju kan¬di¬da¬ta.

,,Či¬nje¬ni¬cu da Vla¬da ne ra¬di ni¬šta na rje¬ša¬va¬nju pro¬ble¬ma So¬la¬ne, sa¬mo potvr¬đu¬je naš stav da ova vlast ne vo¬di ra¬ču¬na o evrop¬skim vri¬jed¬no¬sti-ma i ne na¬mje¬ra¬va da is¬pu¬nja¬va mje¬ri¬la ko¬ja nam EU iz iz¬vje¬šta¬ja u iz¬vje-štaj ša¬lje”, precizira on.

U Vladi kažu da su pitanju zaštite Solane dali poseban prioritet, pristupili mu maksimalno ozbiljno i da se njime i dalje posvećeno bave. ,,S tim u vezi, a polazeći od opredjeljenja da se Solana formalno-pravno zaštiti, Vlada je u februaru prošle godine usvojila Prostorno-urbanistički plan za Opštinu Ulcinj, koji podrazumijeva proglašenje Solane parkom prirode”, rekla je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma IvanaVojinović.

No, na terenu to nije imalo praktično nikakav značaj. Ni ove godine, čak petu za redom, neće biti berbe slanih kristala. Zato se jedinstveni ekosistem tog prostora od čak 15,2 miliona metara kvadratnih drastično promijenio – prošle godine bilo je više slatkovodnih nego slanovodnih ptica.

A u ranijih osam decenija rada ovog najstarijeg ulcinjskog preduzeća samo dva puta nije bilo berbe ,,slanih kristala”!? Pumpe koje u bazene Solane dovode morsku vodu češće ne rade nego što su u funkciji. Ni Studije o zaštiti, koju je izradila ekipa na čelu sa poznatim ekspertom Andrejem Sovincom, još nema na javnoj raspravi iako je ona završena.

,,Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji o Solani rekao da će studiju dostaviti Opštini Ulcinj u roku od mjesec, počev od 18. aprila, ali su od tada prošla dva mjeseca. Od ovog Ministarstva ne očekujemo ništa kada je Solana u pitanju, pa ni to da je zaštite do kraja godine. Kada bi se to i kojim slučajem desilo, vjerujem da bi nas potresli duboki tektonski poremećaji”, izjavila je direktorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jelena Janjušević.

Prema njenim riječima, status quo ne može trajati godinama, pa čak ni mjesecima. ,,Od Vlade se očekuje mišljenje o vlasništvu zemljišta nekadašnjeg ekonomskog giganta, a danas urušene fabrike sa stotinama obespravljenih radnika i staništem koje se kao i proizvodnja, sistemski urušava”, navela je ona dodajući da ,,situacija na Solani nije nastala sama od sebe, već da za njeno katastrofalno stanje treba neko da odgovara, čak i krivično”.

I direktor nevladine organizacije Ozon Aleksandar Perović kaže da je ,,nevjerovatno kako izostaje veće interesovanje tužilačkih organa za taj ekokriminal” s obzirom na nesporno veliki ekosistemski značaj tog područja.

On takođe ocjenjuje da Crna Gora nema sposoban ljudski kadar, kvalitetnu infrastrukturu i političku volju za rješavanje pitanja Solane.

Nevjerovatan je to paradoks za državu koja je sebe formalno još u septembru 1991. godine, kada su se tenkovi zagrijavali za pohod na Dubrovnik, proglasila prvom ekološkom državom na svijetu.

Peticija na globalnom nivou

„Pridružite se globalnoj inicijativi za zaštitu Ulcinjske solane i potpišite peticiju koja je zahvaljujući podršci Bird Life Europe and Central Asia i Euro Natur došla do svih kutaka svijeta”, apelovano je na građane Crne Gore iz CZIP-a. Svi zainteresovani mogu da potpišu ovu peticiju, koja će biti upućena premijeru crnogorske Vlade Dušku Markoviću, na linku https://savesalina.net/. ,,Sada nam jedino preostaje da dignemo ne samo građane, već čitav svijet na noge i pošaljemo jasnu poruku da ulcinjska Solana neće proći preko noći poput sezonske prehlade”, kazala je Janjušević.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVOLJE RADNIKA  KOMBINATA ALUMINIJUMA: Bez osnovnih radnih prava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

KAP je u stečaju već osam godina, a radnici nemaju pravo na godišnji odmor i druga osnovna prava. Radnik KAP-a Miroslav Jović, koji se pobunio zbog toga, prošao je kao Sandra Obradović prije šest godina. Dobio je otkaz. U Privrednom sudu kažu da je sve u skladu sa sudskom praksom

 

Miroslav Jović radnik Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) dobio je otkaz 31. decembra. Tvrdi da je otkaz uslijedio kao odmazda zbog početka prikupljanja potpisa od strane radnika s ciljem da ostvare prava na godišnji odmor i druga prava koja im pripadaju po zakonu. Radnici KAP-a nemaju odmor od uvođenja stečaja u julu 2013. godine.

,,Nakon najave tužbe zbog godišnjih odmora, počeli su pritisci od strane mog nadređenog i generalnog menadžera, Nebojše Dožića. Striktni su da odmora ne može biti. Onda idu one priče da vlasnik Veselin Pejović drži KAP zbog nas da ne bi ostali na ulici i slično. Prijetili su otkazima. Meni su ga dali uz obrazloženje da sam otpušten zbog reorganizacije”, priča Jović za Monitor.

Stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić 31. decembra daje otkaz o radu Joviću, koji 5. januara podnosi prigovor Privrednom sudu. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić odbija Jovovićevu žalbu krajem januara ove godine.

Jovanić u obrazloženju kreće otpočetka pa objašnjava da je stečaj u KAP-u otvoren  davne 2013, u julu mjesecu, a oktobru je donijeto rješenje o bankrotstvu. Navodi se dalje da je tokom 2014. imovina stečajnog dužnika prodata privrednom društvu Uniprom za 28 miliona eura.

Objašnjava da zbog imovinsko-pravnih odnosa nije mogao da se okonča postupak prodaje, koji bi podrazumijevao i preuzimanje radnika od strane kupca imovine. Umjesto toga potpisan je Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Članom pet ovog ugovora stečajni upravnik se obavezuje da se radnicima koji se radno angažuju zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme sa mogućnošću raskida ugovora u slučaju prestanka proizvodnje ili na zahtjev Uniproma.

Jovanić u presudi navodi da radnici koji su nakon otvaranja stečajnog postupka angažovani od strane stečajnog upravnika svoja prava mogu ostvarivati isključivo u skladu sa Zakonom o stečaju kao lex specialis propisom koji se primjenjuje u stečajnom postupku. S toga, Jovanić objašnjava, da se ovdje ne primjenjuje Zakon o radu niti drugi radno-pravni propisi, jer radno angažovana lica imaju samo ona prava koja su utvrđena i priznata rješenjem stečajnog upravnika. Onda Jovanić objašnjava da ,,radno angažovanim licima u toku stečaja ne pripada pravo na godišnji odmor, pravo na plaćeno odustvo za vrijeme privremene spriječenosti za rad, pravo na plaćeno odsustvo za dane državnih i vjerskih praznika, pravo na uplatu doprinosa na ime benificiranog radnog staža i dr., kao i predviđena zaštita u slučaju otkazivanja ugovora o radnom angažmanu”.

Drugim riječima sem isplate plate, nemaju nikakvih drugih prava. Tako su radnici KAP-a već osam godina onemogućeni da koriste Ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovana radna prava. A stečaj, iako je jedna od prvih odredbi u Zakonu o stečaju načelo hitnosti, traje li traje, bez najave da će biti okončan.

Jovanić se u donošenju pomenute  odluke poziva na brojne sudske odluke u ovom stečajnom postupku i ističe presudu Apelacionog suda iz januara 2016. Radi se o presudi u slučaju Sandre Obradović, koja je 2015. godine kao predsjednica sindikata KAP-a tražila da radnici imaju godišnje odmore i zbog toga dobila otkaz, kao sada Jović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJA U VLADINOM PREDUZEĆU MORSKO DOBRO: Kako se krčmilo državno zemljište u zaštićenoj zoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među hiljadama nelegalnih objekata koji su izgrađeni u zoni morskog dobra nalaze se i vile i vikendice, kafići i restorani istaknutih političara, sudija, bankara i biznismena. Državni funkcioneri gradili su vile na pjeni od mora, gazila se Barselonska konvencija, UNESCO standardi, betonirala šetališta, staze, pristaništa, ali nikome iz JP Morsko dobro do danas, to nije zasmetalo

 

Po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u utorak, 15. februara privedeno je više funkcionera Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, zbog osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja u poslovima otuđenja djelova morske obale, koja je nizom pravnih vratolomija i nezakonitih radnji, prešla u privatno vlasništvo.

U Specijalnom tužilaštvu najavili su krajem prošle godine istragu o tome kako je značajan dio crnogorske obale, kojom gazduje JP Morsko dobro, na volšeban način uknjižen na pojedince i ko je sve u lancu donošenja odluka, tome doprinio.

Spektakularna akcija privođenja većeg broja funkcionera Vladinog preduzeća, odigrana je sticajem okolnosti opet u Budvi, u kojoj se nalazi sjedište JP Morsko dobro. Bila je to već viđena situacija na kakve su Budvani gotovo oguglali. Uhapšen je direktor preduzeća Predrag Jelušić, koji je istovremeno i prvi čovjek budvanskog DPS-a i član Glavnog odbora ove partije. Privedeni su i prethodni direktori Rajko Barović i Rajko Mihović, zatim bivši i sadašnji članovi Upravnog odbora MD Aleksandar Tičić, Boro Lazović, Ljubomirka Vidović i Selim Rsulbegović. Nalog za privođenje izdat je i za Zoricu Šarenac, Đura Marića,  Aleksandru Ivanović Kalezić i Ivana Kalezića.

Privedeni  funkcioneri JP Morsko dobro sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja, dozvolili su nelegalnu gradnju objekata na morskoj obali i učestvovali u poslovima knjiženja pojedinih parcela na privatna lica.

U konkretnom slučaju radi se o nekretninama u Tivatskom zalivu, u prostoru Luke Bonići, u kojoj duži niz godina posluje brodogradilište i remontni centar za jahte,  kompanije Navar iz Herceg Novog, u vlasništvu poznatog bokeljskog privrednika Branka Zgradića.

Polovinom januara po nalogu SDT Zgradić je uhapšen i njemu je tada određen pritvor od 30 dana. Radi se o nastavku akcije u kojoj je krajem decembra prošle godine uhapšen direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević i Ana Lakićević Grdinić, kao i sudija kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer. Njima se stavlja na teret da su dio kriminalne organizacije koja je nelegalno upisivala pojedine objekte u zoni morskog dobra u katastar.

Specijalno tužilaštvo sumnjiči Zgradića za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, jer je poslovnim transakcijama kompanije Navar Doo, Herceg Novi, čiji je osnivač i vlasnik, sa preduzećem Morsko dobro, u periodu od 2009. do 2015. godine, upisao svoju firmu kao trajnog ili doživotnog korisnika parcela u zoni morskog dobra u Bonićima, površine od 14.500 kvadrata.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo